Monitor.co.me

FUDBAL U CRNOJ GORI DO DRUGOG SVJETSKOG RATA (V): Prvi trenerski transfer

E-mail Ispis PDF

U prvim decenijama XX vijeka Bar je bio mali lučki grad. Radnici željezničkog depoa u naselju Pristan osnovali su sredinom 1923. godine klub ,,Željezničar". Kao odgovor na to trgovci, zanatlije i sitna buržoazija osnivaju klub ,,Četnik".

Da je ,,Željeničar", radnički klub, okupljao napredne snage govori podatak da su njegovi igrači – članovi aktivno učestvovali u demonstracijama željezničara u septembru 1923. godine. Vlasti su zbog toga preduzele mjere da onemoguće aktivnost ovog kluba, pa su se njegovi članovi, da bi nastavili aktivnosti, fuzionisali sa ,,Četnikom" u novembru te godine. Novom klubu dato je ime ,,Crnojević". Klub je 1924. godine registrovan kod Splitskog nogometnog podsaveza, sa odrednicom Jugoslovenski sport-klub. Za klub je vladalo interesovanje u široj javnosti, o čemu govori podatak da mu je 1925. godine objavljena fotografija u Albumu jugoslovenskih fudbalskih klubova.

Kao njegovi osnivači pominju se: Đuro Čejović, Andrija Šerović, Blažo Knežević i Sreten Žutković. Pominju se i članovi uprave: Sreten Žutković, penzioner, predsjednik kluba, Maksim Ivović, upravnik pošte, koji je bio potpredsjednik, sekretar Milić Dragović, carinski činovnik, blagajnik Jelena Dragović.

„Sloga" je prvi fudbalski klub osnovan u Danilovgradu. U prvoj informaciji o fudbalu objavljenoj u nikšićkom listu „Slobodna misao" pominje se da je „Sloga" 12. agvusta 1923. godine igrala utakmicu sa tamošnjim „Gorštakom". Pobijedio je, kaže se u tekstu, „Gorštak", ali nije saopšten rezultat. I sljedeće, 1924. godine, u istom listu se pominje isti klub. Opet je igrao utakmicu sa „Gorštakom", i to opet u Nikšiću. Ovoga puta pobijedila je „Sloga" sa 1:0. Utakmica je igrana 17. avgusta.

Sljedeće, 1925. godine, „Sloga" je na svom terenu dočekala tim „Balšića" iz Podgorice koji je pobijedio sa 3:0. Za „Slogu" su igrali: G. Pajović, M. Stanišić, Barović, R. Velašević, V. Stanić, V. Šćepanović, P. Čelebić, M. Markuš, Stanišić i N. Zlatičanin.

U „Slobodnoj misli" ponovo se pominje „Sloga" 1928. godine. Igrala je sa „Zorom" u Podgorici i poražena je sa 2:1. U izvještaju se pominje strijelac jedinog gola za „Slogu" (bek Stanišić).

U Podgorici je prema nekim podacima 1921. godine osnovana „Zeta". Vlasti su uvidjele da preko ovog kluba djeluje novoformirana Nezavisna radnička partija Jugoslavije, osnovana poslije prelska Komunističke partije u ilegalnost, pa su rad „Zete" zabranile 1924. godine, ali se iduće godine javlja novi klub, takođe radnički, pod imenom „Zora". Klub je formiran na inicijativu partijske organizacije Podgorice. Osnivačka skupština održana je na obali Ribnice, u kafani Jola Vukčevića. Za prvog predsjednika je izabran Nikola Kovačević, učitelj iz Grahova, poznati revolucionar i funkcioner u KP Crne Gore. Vlasti su saznale da u njoj djeluje Kovačević, pa su na razne načine nastojale da osujete njegov rad. Zbog toga je on poslije nekoliko mjeseci bio prinuđen da se povuče sa dužnosti predsjednika i kormilo kluba preda Niku Keljeviću, činovniku, koji je bio simpatizer KPJ. Činjenica da je klub predat jednom državnom činovniku govori da se time htio zavarati režim da je „Zora" lojalna vlastima.

Personalne promjene u „Zori" nijesu bile dovoljne da zavaraju policiju. Klub je i dalje bio pod njenom prismotrom.

„Uslijedila su prva privođenja i saslušanja. Igrači i članovi rukovodstva „Zore" okupili su se jedne večeri u kafani Grujice Mandića. Kad su se svi gosti razišli, oni su ostali da se dogovaraju o aktivnostima koje predstoje. Iznenada i nečujno upala je policijska patrola. Nije pomoglo ubjeđivanje da su oni samo gosti kafane. Nije im se vjerovalo iako su pred njima stajali napunjeni čokanji rakije. Svi su sprovedeni u Sresko načelstvo, i tamo su saslušavani, vrijeđani, pa i tučeni", piše Novak Jovanović u knjizi Fudbal u Crnoj Gori do 1941. godine.

Jovanović navodi da su, prema tekstu Huseina Tuzovića, za „Zoru", prve godine njenog postojanja, igrali Musaja Čelebičić, Vaso Vukadinović, Bećo Abdomerović, Vaso Čarapić, Vlado Kirsanov-Rus, Đorđe Kešeljević-Medo, Vaso Kulić, Duljo Džaferadžović, Buto Krkanović, Tahir Čelebić, Ilija Ivanović, Milo Pajović, Milovan Radulović, Vuko Vuksanović, Dušan Krcunović, Đorđije Vučeljić – Ljalja, Smail Bibezić i Šećir Kapadžić.

U knjizi „Lijeva obala" Milan Raičević je objavio spisak igrača koji su igrali za „Zoru" 1927. godine. Njene boje branili su: Bećo Abdomerović, Luka Bulatović, Blažo Šutulović, Blažo Prelević, Đorđije Vučelić, Baso Vukadinović, Branko Rajković, Arso Marković, Tahir Čelebičić i Musaja Čelebić. U sastavu nema 11. igrača.

Upravu „Zore" su 1927. godine, prema navodima Milana Raičevića, činili: Niko Keljević, Milo Bulatović, Milan Raičević, Vaso Čarapić, Jovo Petrović, Duljo Džaferadžović i Peko Popović.

Trener je bio Slovenac Karlo Vugrinec, električar na radu u centrali, koji je, uz to, bio i centarhalf u ekipi. Vugrinec je, kao radnik- član KPJ proganjan, pa je i u Podgorici često imao neprilike s policijom.

Uprava „Zore" ga je krila, naročito Milo Bulatović i Kićo Šćepanović, ali je poslije izvjesnog vremena prognan i iz Podgorice. Trenersku dužnost od Vugrineca preuzeo je Duljo Vlak, poslastičar, igrač „Balšića", koji je iz ovog kluba prešao u „Zoru" što je vjerovatno prvi transfer jednog trenera u Crnoj Gori, uz materijalnu nadoknadu. Prešao je uz određeno „materijalno obeštećenje".

„Klub u koji je prešao morao je da bude garant njegove mjenice od tri hiljade dinara. „Zora" za to nije imala novca, pa su otplatu mjenice na sebe preuzeli Milo Bulatović i Jole Vukčević. U reviji FK „Budućnost" u broju jedan pominje se Vlak kao prvi, a Vugrinec kao drugi po redu trener koi je radio u ovom klubu", piše Novak Jovanović.

Klub nije imao opreme i novca, pa su u pomoć pritekle podgoričke zanatlije (krojači i obućari). Prvi dresovi i kopačke u kojima su nastupili igrači „Zore" bile su njihov poklon. Treninzi su održavani na neograđenim i neuređenim prostorima Ćemovskog polja, utakmice na stadionu „Balšića" kod vojnih kasarni, ali se za svaku utakmicu moralo tražiti odobrenje za korišćenje igrališta.

Kad je u januaru 1929. godine u Jugoslaviji zavedena diktatura, pod udar je došla i „Zora". Sresko načelstvo u Podgorici, po instrukcijama dobijenim iz Banske uprave na Cetinju, izdalo je krajem februara dekret kojim se RŠK „Zora" zabranjuje „svaka sportska i druga aktivnost".

Počele su pripreme za osnivanje novog sportskog društva „Budućnost". Želja je bila da se ovaj klub registruje kao radnički (za predsjednika je izabran Spasoje Raspopović), ali takav zahtjev vlasti nijesu prihvatile. Na čelo kluba došao je ponovo Niko Keljević. „Budućnost" je registrovana kao građanski klub i tek tada je mogla da obavlja svoju sportsku aktivnost.


(Nastavlja se)
Pripremio: Veseljko KOPRIVICA

 

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...