Payday loans

Monitor.co.me

Nada i gorčina

E-mail Ispis PDF

obamaU ponedjeljak 21. januara ispred Kapitol hila u Vašingtonu Barak Obama je u govoru poslije polaganja zakletve za drugi mandat u Bijeloj kući pozvao sunarodnike da se ujedine kako bi odgovorili na brojne izazove - od ekonomije preko obrazovanja i ljudskih prava do mira u svijetu i klimatskih promjena.

Mnogo se toga promijenilo sa one strane Atlantika od kada je prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država – Džorž Vašington održao svoj inauguracioni govor. Ritual koji se 57. put ponavlja od te 1789. godine, kako bi označio zvanični početak novog predsjedničkog mandata je doživio potpunu transformaciju. Od intimne ceremonije do svjetskog spektakla koji je, po nekima, iz republikanskih krugova pojeo 160 miliona dolara.

Brojka je tri puta veća od one kojom su zadovoljeni apetiti inaugurisanja Džordža Buša juniora, čovjeka koji je sa svega 135 riječi postao rekorder po najkraćem inauguracionom govoru u istoriji SAD-a. Naravno, oni naklonjeni Obami smatraju da je sve koštalo mnogo manje, mada opravdavaju i ovu brojku.

Ovaj januar ne samo da je donio drugi mandat prvog crnog predsjednika SAD-a već se svečanost inauguracije poklapila sa Danom Martina Lutera Kinga - nacionalnim praznikom. Tu je još jedan simboličan datum - 50. godišnjica Marša na Vašington, kada su tražena jednaka prava za Amerikance afričkog porijekla. Ne manje važan je i jubilej koji predstavlja 150. godišnjica Linkolnove Proklamacije o emancipaciji, kojom je započet proces oslobađanja robova u Americi.

Novinske stupce često je punila vijest da je za razliku od 1.8 miliona ljudi koji su prisustvovali njegovoj prvoj inauguraciji januara 2009. godine, četiri godine kasnije bilo gotovo tri puta manje. To ne znači da je posao bezbjednosnih službi smanjen ili pojednostavljen. Da bi stvari držali pod kontrolom plan obezbjeđivanja ceremonije je pripreman cijele protekle godine. Osim tajne službe, da sve protekne bez incidenata pobrinuli su se i federalna i lokalna policija iz više od 80 oblasti iz cijele zemlje. Angažovano je i šest hiljada članova nacionalne garde. Glavni komandni centar nalazio se na lokaciji poznatoj samo nekolicini ljudi iz samog vrha bezbjednosne službe.

Taman kada se veoma jaka, konzervativna strana SAD-a privikla na realnost tamnoputog predsjednika on je u inauguracionom govoru, tik pored Seneka Folsa i Selme, koji bude mnoge uspomene na borbu za prava Afroamerikanaca i žena, pomenuo i Stounvol, time na istorijsko postolje stavljajući borbu za prava LGBT populacije.

Dok se konzervativci mršte na ovaj dio njegovog inauguracionog govora, oni liberalniji iznose podatak da je aktuelni predsjednik SAD-a uradio više za LGBT populaciju od njegova 43 prethodnika.

Imaju konzervativci još stavki za negodovanje. Od nedavnog masakra u školi u Konektikatu, Obama je jasno stavio do znanja da će svim silama uticati na zakon o kontroli oružja. Posljednji masakr u kalifornijskoj školi u Taftu, došao je svega deset dana prije Obamine inauguracije.

Učestalo zalaganje za kontrolu oružja, podgrijao je govorom koji je održao samo dva dana pred polaganje predsjedničke zakletve. Kao reakcija na njegove riječi da su već poduzeti koraci za ojačavanje krivične provjere prilikom izdavanja dozvola za nabavku naoružanja, hiljade aktivista za oružje okupilo se istog dana u glavnim gradovima američkih saveznih država da bi iskazali neslaganje sa njegovom politikom.

I sam predsjednik je izrazio rezervu kada je u pitanju prolazak ovakvog zakona i naglasio da je za promjenu potrebna podrška Kongresa, prebacujući lopticu u dvorište republikanaca. „Tražite od svog zastupnika da podrži opštu krivičnu provjeru i obnovu zabrane na jurišno vojno oružje i magazine velikog kapaciteta. Ako odgovori NE, pitajte zašto NE. Pitajte zašto je ocjena A od lobija za oružje važnija nego čuvanje sigurnosti djece u prvom razredu", rekao je Obama u subotu, da bi dva dana kasnije dio svog inauguracionog izlaganja naslonio na ovu priču.

Upravo u ovim kritikama na račun političkih suparnika, slažu se mnogi stručnjaci, a među njima i oni iz magazina Tajm, leži ključna razlika između dva Obamina govora. U govoru iz januara 2009. izrazio je želju za stvaranjem drugačije politike u koju će jednako biti uključeni i demokrate i republikanci. „Danas smo se okupili jer smo odabrali nadu umjesto straha, jedinstvo umjesto razlika i neslaganja" – govorio je tada predsjednik. Potonji govor je umjesto nade donio dozu ogorčenosti.

Obama se prije četiri godine zalagao za zajedničke nastupe republikanaca i demokrata u jednoj drugačijoj Americi. ,,Cinici ne razumiju da se tlo pod njihovim nogama pomjera, da bajati politički argumenti koje su toliko dugo koristili više ne važe", govorio je Obama.

Majkl Krouli iz magazina Tajm, smatra da su cinici ipak bili u pravu. Predsjednički napori pokazali su se kao jalovi, a Vol strit žurnal piše da nikada u modernoj američkoj istoriji opozicija nije bila manje zainteresovana da učestvuje u donošenju odluka, niti više za konfrontaciju i pokušaje opstruiranja predsjednikovih planova.

Promjene u stavu između dva najslušanija Obamina obraćanja javnosti jedni će tumačiti kao svojevrsno opravdavanje zbog neuspjeha izmirenja dvije strane, drugi kao još jedan napad na republikance. Takvih napada Obamina predizborna kampanja imala je više nego se očekivalo. Tajmov kolumnista smatra da je ovaj dio inauguracionog govora slika činjeničnog stanja u američkoj politici, te da neće napraviti nikakvu promjenu u političkom životu Vašingtona.

Istoričar Ričard Norton Smit je mišljenja da je tokom prvog mandata Obama ukrotio svoje oduševljenje i našao realniji pogled na stvar. Godine političkih borbi u Kongresu, smatra on, nijesu prošle bez posljedica. Analitičar Džon Fortije se nadovezuje: „Trenutak inauguracije brzo pada u sjenu svakodnevnih realnosti. Već za dvije godine su izbori za Kongres, koji većinom donose pobjedu druge stranke."

Možda i zbog svega ovoga Obama je nastavio ofanzivu na suparničke redove ponovo podcrtavajući planove za jačanje srednje klase. ,,Mi kao narod shvatamo da naša zemlja ne može uspjeti ako veoma dobro ide sve manjem broju ljudi, a sve više njih jedva preživljava. Vjerujemo da napredak Amerike mora počivati na širokim ramenima uspješne srednje klase", rekao je Obama. Stavom da upravo srednji sloj treba iznijeti novu Ameriku, direktno je udario na rivale smatraju stručnjaci.

Čarls Krauthamer, Pulicerom ovjenčani kolumnista i politički komentator ocjenjuje da je zbog ovakvih Obaminih istupa došlo vrijeme zaokreta. On smatra da je predsjednik svojim govorom označio kraj reganizma. „Vlada nije rješenje, vlada je problem", sjeća se Krauthamer djelova Reganovog inauguracionog govora. Obamin govor je najava nove ere. „Današnje obraćanje je prekor dosadašnjoj ideji. Ovaj govor je oda novoj velikoj vladi", zaključio je Krauthamer.

Obama je poručio da će Amerika pokušati da mirno razriješi razlike u odnosima s drugim državama.,,Podržavamo demokratiju od Azije do Afrike; od Amerike do Bliskog istoka, zato što nas naši interesi i naša savjest obavezuju da djelujemo u ime onih koji žude za slobodom".

Dejli telegraf smatra da će Bliski istok biti najveći test njegove spoljne politike u drugom mandatu. Barak Obama svijetu mora ponuditi globalno vođstvo a u krizama poput ove u sjevernoj Africi, Obama i SAD moraju preuzeti aktivniju ulogu – smatra ovaj list. Dejli telegraf podsjeća da je prije četiri godine i na ovom polju predsjednik ušao sa velikim nadama. Pojačani izraelsko-palestinski sukob u prvi plan izbacuje olako izgovorene riječi 20. januara 2009.

Predsjednik SAD-a smatra da njegova zemlja mora povesti svijet u još jednu tešku borbu – onu vezanu za klimatske promjene.

Možda opečen od prevelikih obećanja izrečenih u prvom govoru, mnogi se stručnjaci slažu da ovoga puta Obama nije iznosio konkretne mjere koje će preduzeti, već je govorio o načelima svoje politike.

Džon Mičam iz Vašington posta je mišljenja da je to i smisao drugog inauguracijskog govora. Ovo je posljednja velika prilika, kada su u predsjednika uprte sve oči i kada ima ovoliku pažnju američke i svjetske javnosti. Po njemu ovaj govor je jedva nešto više od glorifikovanja onog što je urađeno i prezentacije onoga što se ima u planu. Mičam podsjeća da ovakve agende imaju tendenciju da pođu naopako i predlaže da se Obama osvrne na svog idola Abrahama Linkolna koji je po njegovom mišljenju dao poslednji veliki inauguracijski govor tokom preuzimanja drugog mandata. Linkolnov govor je, smatra Mičam, lekcija iz poniznosti u trenutcima velikih trijumfa.

Mnogi analitičari se slažu da je Obama donekle rasterećen bremena koje je kao prvi crni predsjednik nosio tokom prvog mandata, te da je ovoga puta moguće očekivati konkretnije poteze.

Šta god da se desi u naredne četiri godine, Obama će ostati upisan u istorijskim knjigama kao prvi Afroamerikanac na čelu najveće svjetske sile.


Dragan LUČIĆ

 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Proslijedi tekst

  • Facebook
  • Google Bookmarks
  • linkedin
  • MySpace
  • StumbleUpon
  • Twitter
  • wordpress
  • Yahoo

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1227. petak 25. april 2014. godine CANETOVA OFANZIVA U MILOVIM I VUČIĆEVIM MEDI...

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 

 

Monitor broj 1226

Broj 1226. petak 18. april 2014. godine RADENKO RADOJIČIĆ, PRIJATELJ FAMILIJE SA DESET...

 

Monitor broj 1225

Broj 1225. petak 11. april 2014. godine ŠARIĆEV BIJEG ZA ŽENEVU:I ministar u avionu...
Mjesto za Vasu reklamu