Monitor.co.me

U KOLAŠINSKIM ŠUMAMA NASTAVLJENA SJEČA GOTOVO ISKORIJENJENOG JAVORA: Džever puni džepove šumokradica

E-mail Ispis PDF

javor-Razno-821Džever, rijetka vrsta javora, gotovo je iskorijenjena iz kolašinskih šuma. Bespoštedna nelegalna sječa, bez kontrole, mnogima je donijela značajnu zaradu, ali i opustošila šume. Iako zvanični podaci iz preduzeća zaduženih za gazdovanje i čuvanje kolašinskih šuma to negiraju, prema onome što se nezvanično može čuti i dalje nije mali broj onih koji dobro zarađuje prodajući tzv. „džever javor". Kako tvrdi jedan od Kolašinca, koji je dobro unovčio potragu za stablima specifične strukture, sječa tog drveta nije česta kao prije nekoliko godina, ali još se nalaze „kanali" kojima se na desetine kubika otprema na tržišta Evrope, Amerike i Japana. Minulih mjeseci nekoliko nakupaca, navodno, ponovo pokazuje interesovanje za otkup komada javorovog drveta, koja se u svijetu koriste za izradu muzičkih instrumenata i namještaja.

Sagovornik Monitora tvrdi da je na desetine njegovih sugrađana prije desetak godina bilo uključeno u taj posao. Otkup su organizovali nakupci, a malo kome nije bilo poznato kome da se obrati, ukoliko je imao zalihe posječenog drveta. Određeni period , kaže, bilo je zatišje, pa džever nije dobro prolazio, a od početka ljeta porasla je tražnja. Ne zna zbog čega je džever ponovo tražen, ali je svjestan da su sada značajno smanjene mogućnosti za dobru zaradu.

-Prije deset, pa i pet godina to je bila zaista visoka zarada. Postojalo je nekoliko nakupaca, koji su organizovali otkup, pa je na desetine Kolašinaca, ali i onih iz drugih sjevernih opština, na taj način značajno zarađivalo. To, naravno, i dalje traje, ali u manjoj mjeri. Iz dva razloga - mnogo je jača kontrola , ali i zbog toga što su stabla te vrste javora gotovo sva posječena. Prije nekoliko mjeseci više nakupaca opet me pitalo da li imam dževera i za koliko bih mogao spremiti određenu količinu, tvrdi on.

Šumarski stručnjaci tvrde da „džerev javor" nije posebna vrsta tog drveta, već deformacija ili „pozitivna" greška, koju uslovljavaju stanište i uslovi u kojima raste.

- Ta dževerasta struktura javlja se u nižim djelovima stabla planinskog javora , od korijena , pa dva tri metra u visinu. Prodaje se po komadu i „na kubik". Cijena na evropskom tržištu je po kubiku od 800 eura, pa dalje, u zavisnosti od finoće drveta. Kod nas je ta cijena svakako niža. Mislim da sada potražnja za tom vrstom drveta nije kao ranije. Inače, koristi se za izradu „vratova" gudačkih instrumenata, ali i gitara, kaže inženjer šumarstva Miloš Vojinović.

Cijena kubika na crnom tržištu je 400 do 500 eura, u zavisnosti od kvaliteta.

Po narodnom vjerovanju džever ili rebrasti javor da bi imao specifičnu strukturu, koju uz vertikalno pružanje drvnih vlakana karakteriše i undulatorno (talasasto) u odnosu na pravac rasta, mora rasti na mjestima gdje ga „biju dva vjetra". Osim ukrasnih karakteristika, džever javor ima i dodatna „akustička svojstva", a stručnjaci tvrde da struktura njegovih vlakana , kao i veća „gustina" drvne mase omogućava duže trajanje zvuka i bolju rezonancu, zbog čega je vrlo cijenjen kod „graditelja" instrumenata. Međutim, teško da iko dok ne posiječe stablo može prepoznati da li je riječ o dževeru. Zbog toga je tokom minule dvije decenije posječeno na stotine stabala koja nemaju tu „deformaciju". To je, tvrde u šumarskom preduzećima, neprocjenjiva šteta.

- Ogromna šteta već je napravljena. Ne samo kada je riječ o stablima s tom specifičnom strukturom, već i onima bez te „pozitivne greške". Ljudi nažalost misle samo na trenutnu korist i zaradu i ne vode računa o pustoši koju iza sebe ostavljaju, kažu šumari.

Da su često i sjekli ili štetili i po deset stabala u potrazi za stablom traženih šara, tvrde i šumokradice. Vještiji, kažu, samo zasijecanjem mogu otkriti džever.

-Rijetko neko može da prepozna bez vađenja ivera koji je javor džever. Kora i list su isti kao kod ostalih. Kada se izvadi iver, po tome koliko su „gusta rebra" vidi se i koju će cijenu postići. Ima nekoliko vrsta i tog drveta, onaj sa „nabijenijim" rebrima je skuplji.

I botaničar Danijel Vincek tvrdi da su zbog potrage za dževerom stradala mnoga stabla. Prema njegovim riječima „deformacija" kod javora je rijetka, ali i teško vidljiva.

- Pošto su vrlo rijetki oni koji prepoznaju koji je javor džever bilo je mnogo sječe i zasijecanja „običnog" javora. To svakako treba sprječavati. Prije nekoliko godina u Nacionalom parku Biogradska gora otkrivena su obilježena stabla te vrste drveta, ali je policija spriječila njihovu sječu, kaže Vincek.

U kolašinskoj policiji tvrde da je trenutno zbog stroge kontrole gotovo iskorijenjena sječa javora. Podsjećaju da je prije nekoliko godina spriječeno nekoliko sječa „markiranih" stabala.

Prepoznavanje i sječa skupog javorovog drveta nije i garancija da će se trud i isplatiti. S obzirom na to da se koristi za izradu „finijih" predmeta, jasno je da se mora pažljivo i skladištiti , to jest obrađivati i sušiti. Vlasnici pilana često nemaju takve uslove ili nemaju dovoljno znanja o tome. I zbog toga je propalo mnogo drveta. Drvopređivači tvrde da je štetovano i mnogo već uskladištene drvne mase. Tako je prije šest godina jedan preduzimač morao da baci destine kubika tog drveta namijenjenog italijanskom tržištu, jer nije bilo dobro pripremljeno za prodaju.


Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...