Monitor.co.me

MIRIS NAFTE NA JADRANU: Milijarde pod našim morem?

E-mail Ispis PDF
cg-ulcinjNaftna groznica trese zemlje na Jadranskom moru. Nedavno sprovedena istraživanja koja su potvrdila da u podmorju Jadrana ima nafte, podigla su na noge le administracije Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Slovenije, pa i Italije. Na drugoj, manje atraktivnoj obali našeg mora, ionako već ima 38 naftnih polja i nešto više od 100 plinskih.

Teška ekonomska situacija i porast državnog zaduženja u svim ovim zemljama motivišu vlasti da hrle u potragu za naftom. Profesor Mihailo Burić kaže da se u crnogorskom podmorju mogu očekivati nalazišta ,,teška" oko 200 milijardi kubnih metara gasa. ,,Svakako da gas prati i nafta, a što bi za Crnu Goru to značilo, suvišno je i napominjati", navodi se u tekstu.

Vladi u Podgorici tek preostaje da nađe ozbiljnog i jakog partnera koji će imati dovoljno para za istraživanja, jer put do nafte je skup i dug. Ali, možda nam se i tu „posreći". Jer, tri konzorcijuma dostavila su po jednu ponudu na tender za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika na tri istražna prostora. Prvi konzorcijum čine kompanije Marathon OIL Corporation iz Hjustona i austrijski OMV iz Beča. Drugi konzorcijum koji je dostavio ponudu čine kompanije Eni S.p.A. iz Milana i Novatek iz Moskve, a treći Energean, Oil & Gas iz Grčke i Mediterran Ean Oil and Gas iz Londona.

,,Imajući u vidu prethodna istraživanja, kao i analize kompanija koje su dostavile ponudu na tenderu, može se zaključiti da nafte i gasa u crnogorskom podmorju sigurno ima", kaže funkcioner Ministarstva ekonomije Vladan Dubljević. „Otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa i njihova proizvodnja je rizik budućeg investitora koji mora da uloži značajna sredstva u istraživanje. Logika kaže da, ukoliko postoje investitori spremni da ulože veliki novac u istraživanje, postoje i šanse da ima komercijalnih rezervi nafte i gasa", napominje on.

Istovremeno će u hrvatskom podmorju naftu tražiti pet kompanija na deset istražnih prostora, od koji samo na krajnjem jugu čak četiri. Vlada u Zagrebu saopštila je da procijenjena vrijednost tih radova, koji će trajati pet godina, iznosi oko četiri milijarde kuna (nešto preko 500 miliona eura). ,,Koncesije za istraživanje novih ležišta ugljovodonika jedan su od najvažnijih privrednih događaja u Hrvatskoj tokom posljednjih deset godina", tvrde u kabinetu premijera Zorana Milanovića. Norveška kompanija Spektrum ASA iz Osla, specijalizovana za seizmička istraživanja, procijenila je nedavno da bi hrvatske naftne rezerve mogle da iznose i do tri milijarde barela što bi ovu zemlju moglo da učini ,,Norveškom na Jadranu".

Albanija se nada da će joj, nakon što najviše nafte od svih ovih država crpi na kopnu, to uskoro uspjeti i na moru. Otkrivanjem „zlatne žile" njezini zvaničnici su već izračunali da bi potencijalna bušotina mogla da im donosi između 100 i 150 hiljada dolara dnevno. Uz nove bušotine na italijanskoj strani i u slovenačkom podmorju, dolazimo do podatka da će narednih godina oko 80 odsto teritorijalnih voda u ovom moru biti predmet istraživanja.

No, poslanik iz Hrvatske u Evropskom parlamentu, Davor Škrlec, je uvjeren da se postupak istraživanja nafte i gasa u Jadranu vodi suprotno direktivi Evropske unije iz 2013. godine, nastaloj zbog izlivanja nafte u Meksičkom zalivu. U skladu s direktivom i po Arhuškoj konvenciji, zahtijeva se da prije početka istraživanja i dodjeljivanja koncesija, javnost bude upoznata s cijelim postupkom i uticajem na okolinu. „Krenulo je sve naopačke bez ikakve prethodne analize uticaja na okolinu i strateške procjene, bez da su se konsultovali ribari, biolozi i ekolozi, uz neke minimalne preporuke kako bi se to istraživanje trebalo uraditi. To je naprosto silovanje demokratije i samog procesa", rekao je Škrlec naglasivši da to očito ukazuje kako postupak nije transparentan i nije u javnom interesu.

Čak je i višedecenijska članica EU, Italija, opisana kao ,,Divlji Zapad za bušotine" ili ,,Raj za naftaše".

Na Kvarneru i u Dalmaciji su stoga već na nogama aktivisti ekoloških organizacija. Iz Dubrovnika je poslana poruka: ,,SOS za Jadran! Život ili nafta?", dok predsjednik udruženja Eko Kvarner Vjeran Piršić smatra da bi eventualni incident sa prolivanjem nafte nanio štetu turizmu, ribarstvu i životu na Jadranu koji bi koštao milijarde eura. ,,Bio bi to kraj života na obali", smatra on.

Najčešće se navode primjeri teških posljedica izlivanja nafte u Meksičkom zalivu. Naime, dvije godine nakon incidenta, oko 20 odsto stanovništva je i dalje bilo pod uticajem depresije.

Činjenica je takođe da se znatno više havarija bilježi na naftnim tankerima, kojih kroz Jadransko more svake godine prođe više od 4000.

Zato su te organizacije iz Italije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, BiH i Albanije, kao i Grčke, najavile da će na proljeće organizovati zajednički koordinirani protest protiv bušotina za naftu i gas na Jadranskom moru.

Prije toga će u Budvi, sredinom marta, vlade zemalja sa istočne obale organizovati ,,Prvi Jadranski samit o nafti i gasu". ,,Sigurni smo da će komercijalna otkrića nafte i gasa u bilo kojem dijelu Jadrana, pospješiti atraktivnost i uvećati mogućnost realizacije ovih projekata u svim ostalim zemljama regiona", kaže crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Svima se žuri: najprije naftašima koji su namirisali plijen, potom vladama ovih država koje se nadaju da mogu postati emirati, ali i ekolozima, lokalnim upravama i žiteljima na obalama Mare nostrum-a (Našeg mora, kako su Latini nazivali Jadran) koji nastoje da zaštite svoju teritoriju, biološku raznolikost i tradicionalni način života.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...