Monitor.co.me

DEMOGRAFSKE SLIKE BIVŠE JUGOSLAVIJE: Tiho nestajanje

E-mail Ispis PDF
ju-dan_mladosti_v_mariboru_Pet od šest država nastalih od republika bivše SFRJ nalaze se među prvih trideset zemalja u svijetu u kojima će se do 2050. broj stanovnika smanjivati. Slovenija je trideset prva. Bosna i Hercegovina je, prema podacima Ujedinjenih nacija iz 2015, peta na listi zemalja koje gube stanovnike, Srbija je na osmom, Hrvatska na devetom mjestu. Crna Gora je na poziciji 26, Makedonija 29. Do takvog redosljeda statističari su došli koristeći podatke koje nazivaju „srednjom varijantom". Statistika nije dužna da zna da ovuda obično duvaju vjetrovi koji proizvode – najgoru.

Crna Gora, iako ne tako loše kotirana u odnosu na bivše jugoslovenske zemlje, ovu je godinu počela negativnim prirodnim priraštajem. Umrlo je 169 ljudi više nego što se rodilo. Negativni prirodni priraštaj zabilježen je i tokom dva mjeseca prošle godine.

Prirodni priraštaj konstantno opada. Davne 1961. iznosio je 9.659, 1991 - 5.636 ljudi, 2015 – 1.057. Negativni trendovi, godinama karakteristični uglavnom za sjever, šire se na sve strane. U januaru ove godine u 18 opština zabilježen je negativan prirodni priraštaj

Tivat je na nuli, za Plužine nema podataka, pozitivni su Budva i Rožaje. Već godinama su Pljevlja grad koji najbrže umire u Crnoj Gori – u martu ove godine tamo se rodilo 13, umrlo 48 ljudi.

Premalo ima zvaničnih podataka o tome koliko Crna Gora gubi stanovnika zbog iseljavanja. Između 1991. i 2003. godine udio stanovnika Crne Gore koji žive u inostranstvu povećao se sa 3,9 na 8,1 odsto. Tokom 2015. Eurostat je objavio da je, uz izbjeglice iz Sirije i Avganistana, azil u zemljama EU tražilo 3.395 iz Crne Gore.

Ujedinjene nacije procjenjuju da će broj stanovnika u Crnoj Gori sa 626 hiljada 2015, kroz 35 godina pasti na 574 hiljade, odnosno da ćemo imati 8,2 osto stanovnika manje. Narod je, takođe, sve stariji, što bi, da je sreće, trebalo da potakne vlasti da razmisle o populacionoj politici. Takvo što se ne bilježi. Crna Gora je vječna, njeni stanovnici, manje su važni.

Nakon silnih muka u Bosni i Hecegovini 2013. je urađen popis stanovništva. Pokazalo se da u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Prema posljednjem popisu, obavljenom u bivšoj Jugoslaviji tokom 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika. Dvadesetak godina, jedan rat i čudno uspostavljena država nakon njega, odnijeli su iz BiH 845.874 stanovnika. Cijelu Crnu Goru i povelik kusur.

Mediji u BiH su prošle godine prenosili podatak Saveza izbjeglica i raseljenih lica prema kojem se u protekle dvije godine iz Bosne i Hercegovine iselilo 80.000 ljudi. ,,Sele svi – i Srbi i Hrvati i Bošnjaci", kazala je za RSE predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić, i dodala da najviše odlaze mladi visokoobrazovani kadrovi.

Prema podacima Agencije za statistiku BIH prirodni priraštaj u toj zemlji je 2016. bio negativan. Minus 6.254 ljudi. Pozivajući se na procjene demografa UN i studije rađene za potrebe Crvenog krsta BiH, sarajevski mediji su objavili i da, ako bude nastavljena sadašnja tendencija stope nataliteta i mortaliteta, za 300 godina na ovim prostorima više neće biti stanovnika. Dok je prije nekoliko godina BiH svake godine gubila jedan gradić, posljednjih godina gubi grad srednje veličine.

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, broj stanovnika u Bosni i Hecegovini će se do 2050. smanjiti za preko 19 odsto. Skoro petina.

U avgustu prošle godine u Informaciji o stanju iseljeništva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH objavljeno je da odlaze kompletne porodice, 23,9 odsto visokoobrazovanih, te 11,1 odsto ljekara.

Upozorenje da će, ukoliko se ne preduzmu hitne mjere, BiH za pet godina biti zemlja staraca nije se pretjerano dojmilo tamošnjih vlasti. Kao i ovdje, važno im je samo da vladaju.

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, između 2015. i 2050. broj stanovnika u Srbiji pašće za oko 17 odsto. Sa 8.851.000, na 7.331.000.

Prema podacima koje na sajtu makroekonomija.org objavljuje Branislav Gulan, član odbora za selo SANU, u Srbiji svake godine više umre nego što se rodi oko 40.000 stanovnika. Od toga je u Vojvodini 12.000. Dakle, nestane po jedna varoš, veličine Negotina ili Bačke Palanke. ,,Ako se tako nastavi Srbija već 2225. godine neće imati svojih žitelja; na njenom području živjeće neki drugi narodi. Za čovjeka je to dug period, ali za istoriju nije", piše Gulan.

U Srbiji, po popisu stanovništva iz 2011. godine, 17,25 odsto stanovnika je starije od 65 godina. Demografske projekcije za Srbiju, predviđaju da će do 2030. godine udio starijih od 65 godina porasti na 21 odsto, a starijih od 80 godina biće pet odsto.

Demograf Instituta društvenih nauka iz Beograda dr Goran Penev smatra da je u demografskoj budućnosti Srbije teško očekivati pozitivne promjene i da će u centralnoj Srbiji i Vojvodini prema procjenama do 2060. živjeti oko pet miliona stanovnika. Penev je za agenciju Beta ocijenio da će centralna Srbija i Vojvodina 2060. imati dva miliona stanovnika manje nego danas, jer je niska stopa rađanja posljedica loše ekonomske situacije u zemlji.

,,Za poboljšanje demografske budućnosti neophodno je da se u porodicama u Srbiji rađa troje ili četvoro djece. Dok se početkom '50-ih godina 20. vijeka u Srbiji rađalo oko 160.000 djece, danas se godišnje rodi manje od 65.000", rekao je Penev.

Mediji u Srbiji pišu da je ta zemlja već dvije decenije prva u regionu po iseljavanju mladih i obrazovanih ljudi u inostranstvo, a druga u svijetu.

Dr Stjepan Šterc, demograf sa Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govori o „demografskom slomu Hrvatske". Komentarišući prognoze da bi prirodni pad stanovništva u Hrvatskoj ove godine mogao biti i 20.000, dr Švarc procjenjuje da bi ukupno stanovništvo uz postojeće trendove za 10 godina moglo pasti na oko tri miliona stanovnika.

Prema podacima UN-a Hrvatska je 2015. imala oko 4.240.000 stanovnika; prognoza za 2050. je oko tri i po miliona. Očekuje se pad broja stanovnika za oko 16 odsto. To je ona srednja varijanta.

„Svaki nam novi podatak Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva ponovo potvrdi kojim smjerom idemo i kolika je razina demografske destrukcije, a mi to mirno promatramo kao da se ne događa tu u Hrvatskoj oko nas, nego u nekom nama dalekom paralelnom svijetu", kazao je dr Švarc u razgovoru za Novi list. Kaže da se tokom 2015. samo u Nemačku i Austriju iz Hrvatske odselilo 62.943 uglavnom mlađih i obrazovanih osoba, te da je vjerovatni godišnji egzodus i preko 80.000.

Na pitanje o uzrocima takvog pada i iseljavanja dr Stjepan Šterc kaže: „Stanovništvo Hrvatske slama se kroz cijelo 20. stoljeće iseljavanjem i ratovima, a u recentnom razdoblju razaranjem društvenih vrijednosti i gospodarskom inferiornošću, u zemlji koja je svjesno ili nesvjesno, posve svejedno, pomela vlastito obrazovanje i znanost i s njima i društveni vrijednosni sustav".

Prema podacima iz medija Makedoniju je tokom 2016. napustilo preko 20 hiljada ljudi, što je rekord u posljednjih 15 godina. Procjene Ujedinjenih nacija kažu da će se stanovništvo Makedonije do 2050. smaniti sa nešto preko dva miliona na oko milion i devetsto hiljada, odnosno za 6,8 odsto.

Demograf Dončo Gerasimovski kazao je beogradskim medijima da iseljavanje iz Makedonije postaje sve izraženije. Sve veći broj sela je potpuno opustio, zemlja ulazi u duboku demografsku starost. Mladi odlaze u inostranstvo, ,,ne razmišljajući o povratku". Prirodni priraštaj je negativan u više od 45 odsto opština.

Iako Ujedinjene nacije procjenjuju da će broj stanovnika u narednih 35 godina opasti i u Sloveniji za oko šest procenata, ta zemlja, jedina od bivših SFRJ republika uspjela je da tokom prethodne dvije decenije preokrene demografske tokove. Između 1997. i 2005. bilježila je prirodni pad stanovništva što je potaknulo njihovu vladu da usvoji i realizuje Program za djecu i mlade 2006-2016. Produženi i vrlo dobro plaćeni roditeljski dopusti, mreža ustanova za brigu o djeci i relativno visoke naknade za djecu iz siromašnijih porodica – neke su od preduzetih mjera. Dječji dodatak dobijaju gotovo sva djeca do 18 godine, a ona koja se redovno školuju – do 26. Već 2006. Slovenija bilježi prirodni prirast od 752 stanovnika, koji 2007. raste na 1.239, a 2008. već na 3.509 stanovnika. Podaci koje objavljuju hrvatski mediji govore da je 2014. u Sloveniji bilo 2.279 više rođenih nego umrlih. Podaci o migracijama stanovništvase iz godine u godinu mijenjaju – nekad se više ljudi odseli, nekad doseli.

Usput, strahovi povelikog dijela Crne Gore koji konta da će, kad mi nestanemo, ,,sve preplaviti Albanci", nemaju uporište u međunarodnim statistikama. Ujedinjene nacije procjenjuju da će se do 2050. broj stanovnika Albanije smanjiti za 6,4 odsto.

Književnica Vedrana Rudan, ovih je dana u starenju i pražnjenju okolnih država uočila nešto pozitivno: ,,Ne vjerujem da će naše države opet ratovati, jer u rat idu mladi, a mladi su pobjegli iz Hrvatske glavom bez obzira, bježe i iz Srbije, ostaju samo starci koji okolo love ljekove, a ne četnike. Da baš ja u 67. ratujem protiv nekog od 82 godine, teško... Možda oko ljekova".


Miloš BAKIĆ

 

pozovi-sprijeci

zene-sa-textom-pola-strane

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1383. petak 21. april 2017. godine Optužnica, pučisti, teroristi i službena lic...

 

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1382

Broj 1382. petak 14. april 2017. godine Novi napadi na policijske funkcionere:DUŠKO P...

 

Monitor broj 1381

Broj 1381. petak 7. april 2017. godine   POBJEDNICI VUČIĆEVIH IZBORA:Svi za sebe (M...