Monitor.co.me

REFERENDUM U KATALONIJI SNAŽNO PODIJELIO ŠPANSKO DRUŠTVO: Ili si separatista ili fašista

E-mail Ispis PDF
katalonijaPočelo je pjesmom i cvijećem, ali referendum o nezavisnosti španske jugoistočne autonomne pokrajine Katalonije u nedjelju se pretvorio u sukobe policije i građana. Povrijeđeno je skoro 900 ljudi, među njima više od 30 policajaca.

,,Niko nije mogao da predvidi takvo nasilje. U četrdeset godina ništa slično nismo vidjeli", naglašava Hesus Palomar, profesor političkih nauka na univerzitetu u Barseloni, glavnom gradu Katalonije.

Španska vlada je upotrijebila je jake policijske snage dovedene iz drugih oblasti Španije, uz obrazloženje da je referendum nelegalan i suprotan španskom Ustavu. Konzervativni premijer Mariano Rahoj poslije glasanja, u obraćanju naciji, rekao je da referenduma nije ni bilo, a policiju pohvalio na dobro obavljenom poslu.

Vlasti Katalonije misle drugačije. ,,Situacija koja u Kataloniji zbog nepopustljivosti i represije, te kompletnog negiranja realnosti, kao i neprijateljstava na demokratske zahtjeve, koje je pokazala naša država ovo pitanje ne čini više domaćim problemom. To je evropsko pitanje koje se direktno tiče fundamntalnih vrijednosti i mira u Španiji, slobode i kohabitacije koja je građena decenijama na različite načine", poručio je premijer regiona Karles Pudžemon.

Španski kralj Felipe VI osudio je organizatore referenduma u Kataloniji zbog toga što su ,,stavili sebe iznad zakona". U televizijskom obraćanju naciji on je rekao da je ,,neodgovorno ponašanje" katalonskih lidera ugrozilo društvenu harmoniju u Kataloniji, optužujući ih za razbijanje demokratskih principa i podjelu katalonskog društva. Španska kruna je snažno posvećena španskom ustavu i demokratiji poručio je monarh i naglasio svoju privrženost ,,jedinstvu i očuvanju Španije".

Na referendumu je glasalo 2,26 od 5,34 miliona Katalonaca s pravom glasa, odnosno 42 posto. Za nezavisnost izjasnilo se 90,1 odsto izašlih, dok je 7,9 bilo protiv. Ostatak glasača poništio je svoj listić. Katalonska Vlada je rekla i da je 700.000 ljudi spriječeno da glasa.

Bezbjednosne snage koje je poslao Madrid i čije je akcije centralna vlada nazvala „opravdanim" građani su dočekali skandiranjem „okupatori". Više od 4.000 pripadnika Civilne garde i nacionalne policije mnoge je u Kataloniji podsjetilo na mračne dane građanskog rata kad se upravo taj dio zemlje najduže opirao fašistima Franciska Franka i to je onda skupo platio za vrijeme generalove gotovo trodecenijske diktature.

Analitičari ukazuju da se eskalacija nasilja protiv građana Katalonije čini još besmislenom jer su i nezavisna ispitivanja javnog mnenja ukazivala da je većina građana za održavanje referenduma. To ne znači da bi i glasali za nezavisnost: referendum bi vrlo vjerovatno prošao slično onom u Škotskoj, porazom zagovornika samostalnosti. No, na referendum koji je održan pod ovakvim okolnostima ionako su izašli samo građani koji žele nezavisnost.

U utorak i srijedu desetine hiljada studenata i radnika protestovale su u Barseloni negodujući zbog nasilja španske policije. Putevi su bili blokirani, nije radio javni prijevoz, a škole, univerziteti i prodavnice bile su zatvorene. Generalnom štrajku se priključio i fubalski klub Barselona koji u utorak nije održao trening.

Više od 40 sindikata i udruženja pozvalo je na demonstracije u znak podrške katalonskim liderima da ne odustanu od proglašenja nezavisnosti. Protestima su se pridružili i mnogi građani koji nisu pristalice nezavisnosti, navela je američka novinska agencija Asošiejted pres.

Mediji podsjećaju da je Španija već izložena separatističkim zahtjevima dijela Baskije na sjeveru i prolazi od početka septembra kroz najtežu političku krizu od neuspjelog vojnog udara 23. februara 1981. Katalonski parlament je 6. septembra ove godine usvojio zakon o organizaciji referenduma iako ga je Ustavni sud Španije zabranio.

Premijer Rahoj je ponavljao kako poslije odluke Vrhovnog suda referendum nije smio biti održan. Pristalice nezavisnosti Katalonije su ipak odlučile da održe referendum, iako je bilo sasvim jasno da neće ispunjavati međunarodne standarde. Nije, recimo, bilo priznate izborne komisije, niti urednog biračkog spiska. Duboko podijeljeno društvo pozvano je da glasa na način kakav se u Španiji smatrao nemogućim.

Na policijsku zapljenu miliona glasačkih listića ekipa oko katalonskog premijera reagovala je izuzetnim prisustvom na društvenim mrežama i brzim objavljivanjem kopija internet-stranica koje je Madrid blokirao. Na slanje desetina hiljada pripadnika nacionalne policije, Katalonija je odgovorila noćnom okupacijom škola gde se referendum održavao. Tamo su bili čak i roditelji s djecom, kako bi obezbijedili otvaranje birališta.

Mnogo Španaca i mnogo Katalonaca ove su događaje smatrali sučeljavanjem dva nacionalizma, španskog i katalonskog, s kojima nisu željeli da imaju posla. Oni koji u nedjelju nisu izašli na glasanje i koji sebe smatraju tihom većinom zabrinuti su šta će se dalje dešavati. „Mi ne želimo nezavisnost. Nasilje od 1. oktobra snažno je polarizovalo društvo," kazao je jedan od takvih Katalonaca.

Govori se i o podjeli: „Ili si separatista ili fašista, nakon 1. oktobra nema više ničeg između. Takvo je ovdje raspoloženje". Strah vlada šta će biti ukoliko katalonska vlada proglasi nezavisnost.

Ukoliko katalonski parlament proglasi nezavisnost, moguće je da će se Vlada u Madridu pozvati na Član 155 španskog Ustava, koji omogućuje da se regionima poništi autonomni status. U tom slučaju španska vlada bi mogla da uhapsi premijera druge članove vlade uključene u akciju proglašenja nezavisnosti.

Rahoju je za to potrebna podrška drugih stranaka u parlamentu. „Podemos i socijalisti za to vjerovatno neće glasati", kaže Palomar. On ne isključuje mogućnost hapšenja jer je „španska vlada na sve spremna".

Pokušaj španske vlade da zaustavi referendum brutalnom upotrebom sile, otvorio je urgentna pitanja za ostale EU članice u vezi toga kako Španija primjenjuje demokratske norme 42 godine poslije smrti Franka. Belgijski premijer Charles Michel, govorio je u ime mnogih u Evropi kada je u tweetu napisao: „Nasilje nikad ne može biti odgovor".

Evropska komisija je poručila da je referendum nelegalan, ali i da nasilje ne može biti instrument politike. Ukoliko katalonska vlada bude proglasila nezavisnost teško je vjerovati da će je neka zemlja EU priznati. To bi bio direktan napad na članicu Unije Španiju, koji bi doveo do krize unutar EU.

Još 2014. katalonska vlada je sprovela veliku anketu o nezavisnosti. Tadašnja molba da je podrže druge zemlje EU ostala je neuslišena.

U tekstu pod naslovom Talasi Katalonskog referendum mogu se proširiti izvan Španije - Gardijan navodi da Katalonija nije jedinstven slučaj, te da širom Evrope različite grupe traže redefinisanje identiteta i odbacuju centralizovane države. ,,Ono što sve ove grupe imaju zajedničko sa Kataloncima je da ne vole, ili čak odbijaju, centralizirani državni autoritet," ističe Gardijan.

Srbija-Španija

Zvaničnici Srbije s razvojem situacije u Kataloniji zaoštrili su retoriku prema Briselu. Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da predsjednik Republike Aleksandar Vučić i Vlada Srbije pripremaju pismo za EK u kojem će postaviti niz pitanja u vezi sa stavom Komisije da se slučajevi Katalonije i Kosova ne mogu porediti. „Prvo pitanje je da li međunarodno pravo važi za sve", navela je Brnabićeva.

Na stav da slučajevi Kosova i Katalonije nisu isto, predsjednik Srbije Vučić žustro je reagovao, ocjenjujući da je to ,,najbolji primjer možda dvostrukih aršina i licemjerja svjetske politike".

Istovremeno, iz Beograda poručuju da Srbija poštuje teritorijalni integritet Španije, kao što Španija, koja nije priznala Kosovo, poštuje teritorijalni integritet Srbije.


Katalonija-Balkan

Stručnjak za Balkan s Univerziteta u Gracu Florian Bieber, povlačeći paralele između situacije oko katalonskog pokreta za nezavisnost i nekoliko balkanskih slučajeva, ukazuje: ,,Niti je Španija Jugoslavija, niti je Katalonija Slovenija ili Hrvatska. Isto tako, Istra, Vojvodina ili Republika Srpska nisu Katalonija". I u hrvatskom gradu Rijeci lokalna stranka Lista za Rijeku traži veću autonomiju. Grafiti „Vojvodina = Katalonija" osvanuli su na nekoliko mjesta u Novom Sadu i u još nekim gradovima u Vojvodini. Kako javljaju mediji, na nekim od poruka stoji potpis Mlade Vojvodine, a na pojedinima je nacrtana i katalonska zastava. Ranije je Liga socijaldemokrata Vojvodine dala podršku referendumu u Kataloniji. Predsednik LSV Nenad Čanak ponovio je da ta stranka u potpunosti podržava namjeru građana Katalonije da se na referendumu izjasne o svojoj budućnosti. Na prostorijama LSV-a u Novom Sadu istaknute su zastave Katalonije. Bieber primjećuje da se Republika Srpska, regija koja najotvorenije zagovara separatizam, kao ni Katalonija, ne suočava s represijom. On smatra da bi referendum u RS, bio povezan s mnogo većim rizicima i u fokus bi stavio to da li mapa regiona, nastala prije samo 25 godina kroz masovno etničko čišćenje, može polagati pravo na legitimitet istorijskog područja kao što su to Katalonija ili Škotska. Na drugom kraju, lider Albanaca iz Preševske doline Jonuz Musliju pozdravio je referendum u Kataloniji. Musliju je poručio da Beograd treba da prihvati izjašnjavanje Albanaca na jugu Srbije iz marta 1992. u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda, koja garantuje samoopredeljenje autohtonih naroda. On je podsjetio da u Preševskoj dolini ima više od 100.000 stanovnika, koji žive u „tri albanske opštine, u Medveđi, Bujanovcu i Preševu, koji posjeduju pravni akt o volji većine Albanca u dolini i Srbija bi to trebalo da uzme u obzir". Pozvao je i međunarodnu zajednicu da prizna taj referendum.


Milan BOŠKOVIĆ

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1417. petak 15. decembar 2017. godine NOVOGODIŠNJI DAR MONOPOLISTA:Vatromet poskupl...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1416

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...