Monitor.co.me

PRITISAK NA RTCG: Vlast hoće svoju Bastilju

E-mail Ispis PDF
nikola-vukcevicKad ovaj broj Monitora bude u štampi, planirano je da se na sjednici parlamenta poslanici izjasne i o prošlonedjeljnom predlogu Administrativnog odbora - da Skupština razriješi reditelja Nikolu Vukčevića sa pozicije člana Savjeta RTCG. Tada će se moguće znati kako napreduje očiti plan vlasti da vrati punu kontrolu nad svojom Bastiljom, koju je je počela da gubi u vrijeme prelazne vlade, kada su kao neki od zahtjeva opozicije za formiranje te vlade postavljena i konkretna razriješenja tamošnjh kadrova, koji su bili simbol snažnog zagrljaja DPS i državne televizije.

Vukčević je jedan od tri člana Savjeta RTCG protiv kojih je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula postupke, zbog sumnje da su prekšili zakon, te da su navodno u sukobu interesa. ASK tvrdi da je Vukčević prekršio zakon jer je ostvario zaradu snimajući dokumentarni film za privatnu produkciju Galileo , koj nije povezan sa TVCG ili televizijskim programom uopšte. Takođe su donijeli odluku da je u konfliktu intreresa jer nije prijavljivao imovinski karton od imenovanja na mjesto člana Savjeta. Osim Vukčevića postupak je pokrenut i protiv Gorana Đurovića jer je direktor kompanije koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom što se navodno kosi za Zakonom. Đurović je, kao i Vukčević, kazao da ne krše zakon i da nijesu u sukobu interesa. U međuvremenu je ostavku na članstvo u Savjetu podnio Ivan Mitrović, kome je ASK stavljala na teret da je za vrijeme dok je bio u Savjetu u RTCG zapošljen njegov sin.

Agencija je reagovala na osnovu anonimne prijave koju joj je proslijedio Administrativni odbor. Na kraju sve je opet završilo u rukama Administrativnog odbora, zaduženog za imenovanja i razrješenja.

Odbor, u čijem su sastavu isključivo članovi vladajuće partije i njenih koalicionih partnera, prošle je srijede jednoglasno ocijenio da je Vukčević prekršio Zakon o nacionalnom javnom emiteru i predložio Skupštini da ga razriješi te funkcije. U odboru su: Luiđ Škrelja (DPS), Adrijan Vuksanović (HGI), Marta Šćepanović (DPS), Milorad Vuletić (DPS), Branko Čavor (DPS), Bogdan Fatić (DPS) i Ana Nikolić, poslanica vladajuće partije sada već poznata po nedavnom javnom pozivu mladima da se učlane u DPS ako je prepreka zapošljavanju partijska knjižica.

Hoće li parlament bez opozicije, kao i do sada, samo podići uvis ruke, znaće se moguće krajem ove sedmice. U međuvremenu se samo poslanik FORCE Genci Nimanbegu, oglasio javno i saopštio da neće dići ruku za predlog Adminstrativnog odbora da parlament razriješi Vukčevića.

,,Po mom mišljenju do konflikta interesa nije došlo. Smatram da je trebalo sačekati odluku Upravnog suda, te za razrješenje Vukčevića neću glasati", istakao je Nimanbegu za TVCG.

Da treba sačekati odluku Upravnog suda, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića pozvao je ranije generalni direktor Evropskog saveza emitera (EBU) Noel Duran. ,,Zabrinut sam zbog procedura koje su nedavno pokrenute protiv nekih članiva Savjeta, koje bi mogle paralizovati njegov rad i ugroziti pozitivne napore koji su dosad primijećeni", navodi se u pismu Brajoviću.

Duran je od Brajovića zatražio da ,,omogući da Savjet RTCG nastavi sa radom do odluke nadležnih sudova". Duran je predsjednika parlamenta podsjetio i da je sam Škrelja, koji predsjedava Administrativnom odborom, javno objavio da će to tijelo sačekati stav suda prije odlučivanja, što se na kraju nije desilo.

Vukčević je takođe na saslušanju na Administrativnom odboru zatražio da se sačeka odluka Upravnog suda.

,,Ako Crna Gora ima zakone, ko te zakone prvo treba da poštuje? Vlast, složićemo se. Ako zakoni ne važe za sve jednako – onda svi skupa imamo ozbiljan problem, jer, institucije imaju svoju svrhu i smisao. Ako Administrativni odbor ipak krene u pravcu odluke o mojoj smjeni smatram da će to biti lakmus-papir karaktera i ishodišnog cilja samog ovog postupka, te pozivam javnost i relevantne međunarodne subjekte da sami donesu odluku da li se takvim užurbanim odlukama Administrativnog odbora nedvosmisleno daje odgovor o njihovoj pristrasnosti i time zapravo ide u pravcu onoga što javnost uveliko spekuliše: ka pokušaju promjene uređivačke politike Javnog servisa RTVCG", kazao je Vukčević.

U vezi sa dešavanjima u RTCG oglasile su se i druge međunarodne adrese. RTCG ,,treba uvijek da ostane nezavisna i zaštićena od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska sa bilo koje strane", saopštila jeportparolka Evropske komisije (EK) Maja Kosijančić. Podsjetila je da je u Izvještaju o napretku Crne Gore tokom 2016, EK zabilježila da Crna Gora nije načinila nikakav napredak u oblasti slobode medija. ,,Nadamo se da u sljedećem izvještaju možemo zabilježiti pozitivan razvoj događaja u oblasti slobode medija", kazala je Kocijančić.

Prethodno je reagovala američka ambasada, uz ocjenu da podržava nezavisne i odgovorne medije. Takođe sjednici Administrativnog odbora na kojoj se izjasnio Vukčević, bio je prisutan predstavnik američke ambasade.

Mnogo žustrije reagovao je civilni sektor u zemlji. „Očigledno je da se DPS priprema za nove izbore i da traži način da RTCG ponovo pretvori u političko- propagandnu mašineriju. U tom smislu Agencija je poslužila kao bič u rukama vladajuće partije, da posluži kao formalni osnov i razlog da se po nekim anonimnim prijavama promptno djeluje kako bi se eliminisao Goran Đurović iz Savjeta RTCG", ocijenila je Vanja Ćalović-Marković, direktorica MANS-a. Ona je ustvrdila da Agencija postupa selektivno: ,,Nemamo nikakvih postupaka protiv bilo kojeg javnog funkcionera za koje su i mediji i civilni sektor ukazivali da postoji enormalno bogaćenje, kao sto je Đukanović, Veljović, Mugoša, bilo koga na koga je ukazano da njegova imovina i životni stil ne može biti zakonit. Agencija postupa krajnje selektivno, bavi se civilnim aktivistima".

,,Hitno i koordinisano postupanje Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), po 'anonimnim' prijavama u vezi sa potencijalnim sukobom interesa članova Savjeta RTCG izaziva našu sumnju i zabrinutost da je riječ o politički instruiranom djelovanju oba organa, naručenog od strane vladajuće partije, a čiji je cilj da se RTCG ponovo vrati pod njhovu direktnu kontrolu", navodi se i u ranijem reagovanju koje su potpisali Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Stevo Muk, predsjednik UO Institut alternativa (IA).

Vladajuća partija mnogo je puta pokazala da je spremna na štošta da zadrži punu kontrolu nad RTCG. Više puta parlamentarna većina mijenjala je zakone kako bi ostvarila kontrolu nad javnim servisom, odnosno Savjetom. Mnogim legalistima tada nije smetao očiti konflikt interesa pojedinih bivših članova tog tijela. Vježbanje pravne države u vrijeme kad se RTCG otrgla iz čvrstog zagrljaja, te hitnost cijele akcije, jasno ukazuju šta je po srijedi.


ISTRAŽIVANJE SINDIKATA MEDIJA
Manje slobode za novinare

Više od polovine crnogorskih novinara smatra da je njihov ekonomski položaj u protekloj godini dosta oslabio, a samo šest odsto da se dosta popravio, pokazalo je istraživanje Sindikata medija CG Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koje je, početkom ove nedjelje, predstavljeno u EU info centru. Anketa koja je rađena za potrebe istraživanja pokazala da su zarade novinara i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države te da je više od polovine ispitanika (54,7%) prima manje od 500 eura. Loš ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori oslikava i činjenica da je čak 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istraživanje je pokazalo i da su pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti sve veći. U nekim medijima novinari se suočavaju sa samocenzurom u smislu da znaju koje teme mogu raditi i ko su sagovornici koje redakcije preferiraju. U izvještaju su predstavljeni i podaci o slučajevima napada na novinare. Od septembra 2016. do sredine jula 2017. godine u Upravi policije evidentirano je sedam takvih događaja, a simptomatično je što je većina njih svrstana u prekršaje.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1457 / 21.septembar 2018. KAKO JE REGIONALNI VODOVOD IZGUBIO 12 MILIONA EUR...

 

Monitor broj 1456

Monitor broj 1456 / 14.septembar 2018.   OKONČANA LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA:...

 

Monitor broj 1455

Monitor broj 1455 / 7.septembar 2018. AERODROMI U RALJAMA VLASTICijena koruptivne po...