Monitor.co.me

IGRA S VREMENOM NA ULCINJSKOJ SOLANI: Čekajući studiju o zaštiti

E-mail Ispis PDF
gudrun,,Uslovi za otvaranje Poglavlja 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene, nijesu ispunjeni dok Vlada Crne Gore ne ispuni ono što je obećala i potpisala, a to je zaštita Ulcinjske solane", rekla je bivša njemačka ambasadorka u našoj zemlji Gudrun Štajnaker.

Dok se godinama tako nešto čeka, kako bi se izbjegla mogućnost betonizacije, ekosistem se na tom području, veličine preko 15 miliona metara kvadratnih, ubrzano mijenja. ,,Solana koju smo poznavali nestala je pred našim očima. Već četvrtu godinu zaredom nije bilo berbe soli, nas radnike niko više ne pominje, a sve manje i ptice", saopštili su iz sindikata najstarijeg ulcinjskog preduzeća.

Solanom već treću godinu upravlja Javno preduzeće ,,Nacionalni parkovi" bez spremnosti da unaprijedi stanje. Stručnjaci su odavno zaključili da je opstanak staništa i vrsta gotovo u potpunosti zavistan od održavanja vodnog režima, koji se upotrebljavao kod tradicionalne proizvodnje soli, te da je za održavanje vrijednosti biodiverziteta tog područja neophodna sanacija infrastrukture za održavanje vode i dnevno upravljanje vodama. To znaju u ,,Nacionalnim parkovima", ali ne preduzimaju konkretne poteze.

,,Vidi se da se crnogorska Vlada, odnosno nadležne institucije igraju sa vremenom, jer oni znaju da se stanje na Solani pogoršava i za određeno vrijeme neće biti više ništa za zaštitu", ocijenila je Štajnaker. ,,Uz malo političke volje može se nešto učiniti".

Kao rezultat međunarodnog pritiska ekspertski tim, koji je predvodio poznati slovenački ornitolog Andrej Sovinc, nedavno je završio rad na projektu Finalizacija studije zaštite Ulcinjske solane. Tu je ključni akcenat stavljen na mogućnost simbioze prozvodnje soli, zaštite prirode i eko-turizma, što prati analiza troškova i benefita. Na osnovu tog dokumenta, očekuje se da će Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj izabrati model upravljanja Solanom kako bi se obezbijedila održiva zaštita ovog lokaliteta.

Potpredsjednica Opštine Ulcinj Hadidža Đoni, koja je ujedno i članica Upravnog odbora projekta Finalizacija studije zaštite Ulcinjske solane, izjavila je za Monitor da je dostavila desetak komentara na nacrt ovog dokumenta koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. Prema njenim riječima, veoma je važno da ova studija naglasi međunarodni značaj Solane, kao jednog od najvažnijih lokaliteta za ptice i njihove migracije na čitavom Mediteranu. „ Očuvanje ovog lokaliteta od međunarodnog značaja ne treba sagledavati u kontekstu budžetskog opterećenja, već u kontekstu očuvanja, zaštite i valorizacije jednog od najznačajnijih resursa", kaže ona.

U Studiji se navodi da su nastale alarmantne promjene za par posljednjih godina, kada su u pitanju vrste ptica. „Ove promjene treba shvatiti opominjujuće i naglasiti da su rezultat ekoloških uslova na Solani i neadekvanog uspostavljanja vodnog režima i zaustavljanja procesa proizvodnje", ocijenjuje Đoni.

Ona je uvjerena da su Prostorno-urbanističkim planom (PUP) Opštine Ulcinj jasno definisane smjernice i plan osnovnih mjera zaštite Ulcinjske solane, dok je, prema tom istom dokumentu, sanacija i modernizacija fabrike za proizvodnju soli prioritet razvoja područja Solane.

Iz Građanskog pokreta URA su podsjetili da Studija zaštite Solane i akt o proglašenju Solane spomenikom prirode stoje u fiokama Opštine i Ministarstva održivog razvoja i turizma i to od instaliranja lokalne vlasti prije gotovo dvije godine od kada se i u Ulcinju počelo hodati „sigurnim korakom".

Kako navode, Studija i akt o proglašenju Solane spomenikom prirode prošli su sve procedure i spremni su za usvajenje u lokalnom parlamentu. ,,Akt o proglašenju predviđa da Solanom upravlja Opština Ulcinj odnosno preduzeće ili organ koji bi ona ovlastila ili osnovala za upravljanje tim prostorom. To je najbolja opcija za Solanu koju su čak bili spremni i iz njemačke KFW banke da podrže i pomognu u obnavljanju infrastrukture, ne kreditima nego milionskim donacijama", kaže predsjednik ulcinjske URE Omer Bajraktari. ,,Solana nije ni ekonomski ni ekološki već politički problem", konstatuje on.

,,Samo smjena potrošene garniture političara može kristalisati volju koja može da pokrene proizvodnju i očuva Solanu. Takva Solana bi zapošljavala na stotine radnika i bila bi profitabilna, a zadovoljavala bi sve eko-standarde. Valjda nam je dovoljna lekcija iz Albanije (Valone) gdje slična solana radi i proizvodi uspješno decenijama, ili iz Slovenije gdje je godišnji profit solane dva miliona eura, sa kapacitetom pet puta manjim od naše", kaže Bajraktari.

I investitor Tripko Krgović je ocijenio da je bila katastrofa to što je Vlada Crne Gore dozvolila da Solana padne u ruke fonda kakav je Eurofond. „Eurofond se često koristi u investicionim i akademskim krugovima širom Evrope kao studija slučaja za izvlačenje novca i pljačku akcionara", On napominje: „Ne može sporiti da je Eurofond vlasnik Solane, što bi sada svi htjeli . Da su nadležne institucije radile svoj posao, ljudima koji upravljaju Eurofondom bi to davno bilo zabranjeno, a otvorio bi se put da Solana pređe u posjed ili upravljanje kredibilnih institucija ili investitora".

Slična je situacija i sa Port Milenom, sestrom Solane, kako je naziva ekolog Dželal Hodžić. „Mnogo nas je do sada koštala nebriga o tom lokalitetu mistične prošlosti, remek-djelu stvaralačkog uticaja prirode, duha i vrijednih ruku čovjeka - ulcinjskih ribara. Još više će nas koštati zbog izbjegavanja stranih investitora da ulažu u objekte u čijoj je neposrednoj blizini velika septička jama", kazao je on pozivajući nadležne da se organizuje međunarodna konferencija o ovom kanalu-laguni, u neposrednom zaleđu Velike plaže, koja je nastala krajem 19. vijeka.

Rješavanje ekoloških problema Port Milene bio je jedan od uslova koji su strani investitori koji su zakupili dio Velike plaže postavili Vladi Crne Gore. Dogovoreni rok je 2019, ali je već izvjesno da on neće biti ispoštovan.


Mustafa CANKA

 

porto1


porto2

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Broj 1417. petak 15. decembar 2017. godine NOVOGODIŠNJI DAR MONOPOLISTA:Vatromet poskupl...

  300x60

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1416

Broj 1416. petak 08. decembar 2017. godine TRI NAJGORA REZULTATA MARKOVIĆEVE VLADE:Bez...

 

Monitor broj 1415

Broj 1415. petak 01. decembar 2017. godine IZBORILokalni udari (Miloš Bakić) DANAS, ...