Monitor.co.me

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Perspektiva 2025.

E-mail Ispis PDF
robert-kuperIako gotovo pola godine imamo zastoj u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, premijer Duško Marković kaže da je njegova Vlada veoma posvećeno radila na realizaciji tog vanjskopolitičkog prioriteta. ,,U trenutku konstituisanja ove Vlade 22 poglavlja su bila otvorena i jedno privremeno zatvoreno, a danas je to brojka od 28 otvorenih i tri zatvorena poglavlja, s tim što je sasvim izvjesno da će u narednih par nedjelja biti makar još dva otvorena poglavlja", rekao je on na obilježavanju prve godišnjice rada njegovog kabineta.

Marković tu misli i na izuzetno važno poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu. No, iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Evropske komisije (EK) stižu jasne poruke. ,,Ukoliko želi da postane punopravni član EU, Crna Gora mora imati Natura 2000 mrežu zaštićenih područja i u sklopu nje zaštićeno područje ulcinjske Solane, te pojačati kontrolu nad već proglašenim zaštićenim područjima", saopšteno je iz EK uz zahtjev da se moraju proglasiti zaštićena područja u moru, zaštititi ptice i druge zaštićene životinje.

Crna Gora je daleko od zatvaranja poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i osnovna prava, te pravdu, slobodu i bezbjednost), sa kojima je otvorila pristupne pregovore, u junu 2012. ,,Vladavina prava je ključni stub koji se mora unaprijediti u zemljama koje teže EU. Unija je zajednica prava i ne može prihvatiti nove članove ukoliko njihov pravosudni sistem ne zadovoljava visoke standarde", kaže specijalni savjetnik u Evropskoj komisiji Robert Kuper.

Prema dinamici koja se razmatra u Briselu, a koja bi se u februaru trebala predstaviti javnosti, Crna Gora će do kraja 2019,. biti fokusirana na ispunjavanje prelaznih mjerila iz područja vladavine prava, a tek 2023. godine trebalo bi da zaključi pregovore o članstvu.

U strategiji EK nazvanoj Vjerodostojna perspektiva proširenja za Zapadni Balkan, navodi se da će naša zemlja (i Srbija) moći u EU - do kraja 2025. One se, kako se ističe u tom dokumentu, ,,moraju nedvosmisleno obavezati, i riječima i djelima, da će prevazići nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihovog pristupa u EU".

Ekspert za politiku EU Tobias Flesenkemper ocjenjuje: ,,Niko ne želi ponašanja, kakva trenutno vidimo u ovom regionu, a kakvo je, na primjer, ponašanje Hrvatske prema susjednim zemljama koje nijesu članice EU. Politički problemi 19. i 20. stoljeća u ovim državama moraju dugoročno biti riješeni".

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han, kaže da će naredne dvije godine biti dobre za proširenje. U prvoj polovini 2018., Unijom će predsjedavati Bugarska, od jula Austrija, a nakon nje Rumunija. Te zemlje se snažno zalažu za ulazak Zapadnog Balkana u EU. U februaru će EU objaviti strategiju prema regionu, u maju će se u Sofiji održati velika konferencija o toj temi. U pokušaju da se spriječi jačanje uticaja Rusije i Kine pripremljen je novi američki projekat strategije na Balkanu, odnosno vraćanje SAD u ovaj region, a očekuje se da će nakon Bregzita EU ponovo biti stabilna i više okrenuta jugoistoku. Čini se da su u Briselu i Berlinu konačno razumjeli da je saopštenje predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera iz 2014. da neće biti proširenja za vrijeme njegovog mandata, učinilo ovaj region plodnim tlom za spoljne uticaje i širom otvorilo prostor lokalnim ,,stabilokratama". Rezultat je ne samo sa manje demokratije, već, u perspektivi, i manje stabilnosti.

„Odsustvo političkog zamajca u proširenju EU imalo je dvije posljedice: pokazalo je da je 'šargarepa' članstva u EU iluzija, a istovremeno je oslabilo štap koji bi se mogao upotrijebiti u cilju sprovođenja reformi, i zbog toga je civilno društvo regiona ostalo ranjivo pred sve netolerantnijom vladajućom elitom", smatra viši analitičar javnih politika Fondacije za otvoreno društvo Srđan Cvijić.

Zato se programski govor koji je nedavno održao Junker „sa perspektivom do 2025. godine" do kada će se, kako je rekao, ,,raditi na strategiji uspješnog pristupanja Srbije i Crne Gore kao vodećih kandidata na Zapadnom Balkanu, sa posebnim težištem na vladavini prava, osnovnim pravima, borbi protiv korupcije i opštoj stabilnosti regiona", može ocijeniti kao pobjeda politike integracija i širenja Unije.

„Balkan uopšte, a Albanija naročito, želi da napreduje, ali ako perspektiva (EU članstva) blijedi ili postaje iluzija, onda stvari mogu da krenu pogrešnim pravcem", kaže albanski premijer Edi Rama. ,,Rusija i Kina imaju mnogo toga da ponude i da se trude da pridobiju balkanske zemlje". Prema njegovim riječima, region se okrenuo saradnji, na osnovu standarda i zahtjeva EU kao vodeće snage ,,Ako EU ne želi da juri za nama, mnogi višestruki problemi mogu da se ponovo pokrenu, a onda će biti mnogo skuplje da nas EU uveže kasnije".

Evropski parlamentarac Eduard Kukan smatra da EU ne smije da ponovi greške iz prethodnih godina kada nije adekvatno odgovorila na urađeno od strane država Zapadnog Balkana što je dovelo do gubitka kredibiliteta i opadanja povjerenja u EU. „Moramo da izbjegnemo vještačke barijere i formalne prepreke na putu ka članstvu", kaže Kukan. „Sve će zavisti od zemalja regiona, a mi nećemo odugovlačiti sa otvaranjem vrata".

Po svemu sudeći, ona će se, za Crnu Goru, otvoriti tek u ,,Perspektivi 2025." Ali, ako se EU vrati u „krizno stanje", to može ponovo da promijeni i Junkerov okvir za proširenje.


Crna Gora najduže pregovara sa EU

Crna Gora kao ,,lider evropskih integracija u regionu" čekaće nekoliko puta duže od prosjeka da završi pristupne pregovore sa EU. Iskustvo zemalja koje su od 2004. godine postale članice EU pokazuje da su pregovori u procesu pridruživanja trajali između tri i šest godina. U slučaju Crne Gore rajaće 11 godina a Srbije, dvije godine manje.

Pregovore su najbrže završile Slovačka, Malta, Letonija i Litvanija, koje su počele da pregovaraju sa EU u februaru 2000, a zatvorile sva poglavlja u decembru 2002.

Bugarska i Rumunija su počele zvanično da pregovaraju u februaru 2000. godine, a pregovori su zatvoreni u junu, odnosno u decembru 2004.

Hrvatska je otvorila pregovore u oktobru 2005. godine, zatvorila ih je u junu 2011, a dvije godine kasnije primljena je u EU.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1457 / 21.septembar 2018. KAKO JE REGIONALNI VODOVOD IZGUBIO 12 MILIONA EUR...

 

Monitor broj 1456

Monitor broj 1456 / 14.septembar 2018.   OKONČANA LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA:...

 

Monitor broj 1455

Monitor broj 1455 / 7.septembar 2018. AERODROMI U RALJAMA VLASTICijena koruptivne po...