Monitor.co.me

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE: Nade u Bugarsku

E-mail Ispis PDF
falke„Predstojeća godina biće ključna. Evropska komisija (EK) radi na Strategiji za vjerodostojnu perspektivu proširenja Zapadnog Balkana koja će biti usvojena u februaru 2018. godine", kaže generalni direktor Glavne uprave EK zadužen za susjedstvo i pregovore o proširenju Kristijan Danijelson.

Prema njegovim riječima, u aprilu će biti saopštene ocjene o tome gdje se nalazi svaka zemlja pojedinačno i gdje bi trebale biti kada je riječ o ulasku u EU. „O tome će raspravljati i zemlje članice na samitu u junu. U međuvremenu, u maju, imaćemo i važan samit EU-Zapadni Balkan u Sofiji", napominje Danijelson.

I crnogorski zvaničnici smatraju da će 2018. biti od presudne važnosti. „Nakon uspješnog zaokruživanja dosadašnjeg rada, uslijediće dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i postepeno privremeno zatvaranje ostalih pregovaračkih oblasti", uvjeren je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović. ,,Sa 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, Crna Gora sa uspjehom završava i ovu godinu", ocjenio je on.

„Naš cilj je da u prvoj polovini naredne godine otvorimo i tri preostala poglavlja, da na taj način zaokružimo ovaj dio našeg pregovaračkog procesa, te da snažno krenemo u fazu zatvaranja poglavlja", najavljuje premijer Duško Marković.

To će biti olakšano činjenicom da će u prvoj polovini naredne godine EU predsjedavati Bugarska, zemlja koja se snažno zalaže za pridruživanje Zapadnog Balkana Uniji. U tom kontekstu je i moto bugarskog predsjedavanja EU - ,,Zajedno smo jači".

Predsjednik bugarske vlade Boris Borisov tvrdi da je sada, nakon izlaska Velike Britanije, pravo vrijeme da se omogući regionu da se više približi EU. ,,Mislim da je važno i da je moguće da imamo odluke o takvoj perspektivi. Treba gledati naprijed. Bez rizika nema napredovanja", ističe on. Poslije Bugarske, Unijom će predsjedavati Austrija i Rumunija, zemlje koje takođe podržavaju i žele da se jugoistok Evrope nađe u EU.

No, iako u pojedinim starijim članicama Unije postoji evidentan zamor od proširenja, vidljivo je takođe da u zemljama regiona postoje unutrašnji zamori. Ekonomije tih država „šlajfuju", na hiljade mladih zbog nezadovoljstva odlazi, jačaju autokratske tendencije.

„Proteklih se godina kod mnogih balkanskih političara etablirala opasna nemarnost koja se od strane EU-partnera često prihvata. EU ispoljava previše razumijevanja. za navodne unutrašnjopolitičke prilike što dovodi do održavanja na vlasti političara koji sve više vladaju autokratski", kaže njemačka analitičarka Adelhajd Fajlke.

Ona tvrdi da EU „ne vrši dovoljan pritisak na političke vođe zemalja regiona da se pridržavaju načela pravne države i pluralizma" navodeći da za tzv. stabilnost, EU lako uzima garancije vladajućih elita i time žrtvuje raznolikost civilnog društva i medija koja je mukotrpno nastajala proteklih godina. Taj proces već je nazvan „stabilitokratija" ili „erozija demokratije".

Istraživačica javnih politika, Jovana Marović iz Politikon mreže, smatra da je stanje demokratije u Crnoj Gori u 2017. godini isto kao i prije pet godina kada je naša država započela proces pregovaranja. „Glavni je zaključak da reformski procesi u Crnoj Gori nemaju pozitivan uticaj na stanje demokratije. Svi relevantni izvještaji pokazuju da u Crnoj Gori demokratija stagnira, odnosno da je prisutan čak trend nazadovanja. Osnovni problem za proces demokratizacije jesu visokopolitizovane institucije i snažan politički uticaj na institucije, a on proizilazi iz višegodišnje vladavine jedne iste partije. Zbog nesmjenjivosti vlasti mi imamo zaista gotovo znak jednakosti između države i partije u Crnoj Gori", rekla je Marović.

Konstatujući da je 2017. godina u kontekstu demokratizacije društva propuštena šansa, Marović navodi niz konstatovanih izostanka napretka. „Nema napretka u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava. Nastavljeno je pozicioniranje lojalnih kadrova vladajuće partije u izvršne organe ili rukovodeće pozicije u institucijama. Kada govorimo o zakonodavnoj i kontrolnoj funkciji parlamenta mi zapravo imamo potpuno brisanje njegove kontrolne funkcije tokom 2017. godine", kaže ona.

I Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa ocjenjuje da Crna Gora bilježi napredak u tehničkom otvaranju poglavlja, ali kada je riječ o oblastima koje govore o polugama vlasti i moći, ne bilježi se nikakav napredak. Da se institucije sve više svode na formu, Bajramspahić je kao primjer navela Vladin prijedlog Zakona o državnoj upravi, jer se tim pravnim aktom predviđa zabrana niza javnih rasprava.

„Osnovni principi na kojima počivaju zemlje članice EU – vladavina prava i pravna država, promocija i zaštita građanskih prava, slobodni i nezavisni mediji, sloboda i razvoj demokratske političke kulture i participativne demo-kratije – i dalje su samo deklarativno postavljeni ciljevi, od kojih u Crnoj Go-ri, nakon pet godina pregovaračkog procesa, imamo samo obrise i najave", tvrdi koordinatorka u Centru za građansko obrazovanje Ana Nenezić.

Brisel i Berlin pažljivo prate dešavanja u oblasti slobode medija u Crnoj Gori, situaciju u vezi bojkota u državnom parlamentu, te posebno „vladavinu prava gdje očekujemo opipljive rezultate", kako naglašava komesar za pregovore o proširenju Johanes Han. To je rečenica koja Crnu Goru, prati od samog početka pristupnih pregovora.

Potvrdilo se da će znatnih problema biti i sa otvaranjem poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu. Prije svega, zbog izostanka političke volje da se zaštiti ulcinjska Solana.

,,Crna Gora je dobila domaći zadatak koji treba biti ispunjen. Isto kao i kod drugih zemalja. Uvijek se može brže i bolje! Trebate biti odlučni i iskreni, pa je onda članstvo u EU realna budućnost", kaže evroparlamentarac iz Hrvatske Ivan Jakovčić.

To je i većinsko očekivanje i želja crnogorskih građana. Posljednje ankete pokazuju da njih čak oko 70 odsto podržava ulazak ove zemlje u EU, dok je tek svaki četvrti ispitanik protiv učlanjenja.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...

 

Monitor broj 1445

Monitor broj 1445 / 29.jun 2018. MINISTARSTVO ODBRANE - LICE I NALIČJE:Boškovi...