Monitor.co.me

MAKEDONIJA PRED ISTORIJSKIM ODLUKAMA: Putevi nade i neizvjesnosti

E-mail Ispis PDF
ciprasJednom u budućnosti će se možda pokazati da su ovo bili dani ključni za početak rješavanja evroatlantske budućnosti Makedonije. Normalizacija odnosa sa susjednim državama i prilika u vlastitoj, uslov je da nekadašnja najjužnija republika bivše Jugoslavije bude primljena u članstvo Evropske unije (EU) i Ugovora o sjevernoatlantskoj organizaciji (NATO).

,,Zemlje članice su impresionirane vašom posvećenošću i entuzijazmom za ulazak u Alijansu, a NATO želi da uspijete", rekao je prilikom prošlonedjeljne posjete Skoplju generalni sekretar Sjevernoatlantskog pakta Jens Stoltenberg.

Prošle nedjelje je u makedonskom Sobranju izglasana ratifikacija ugovora o dobrosusjedskim odnosima za Bugarskom. Riječ je o dogovoru država oko jezika. Prema kompromisnoj formulaciji, obje države će priznati jezike, makedonski i bugarski, u saglasnosti sa Ustavima obje države. Ova formulacija obezbjeđuje Skoplju veću podršku Vašingtona i Brisela i, prije svega, Sofije na putu Makedonije ka EU.

Bugarska u prvoj polovini 2018. godine predsjedava EU, a i u tome je evropska integracija Zapadnog Balkana i Makedonije jedan od glavnih prioriteta zvanične Sofije. ,,Bugarska podržava evropsku perspektivu i napore vlade premijera Zorana Zajeva,", poručio je ambasador te zemlje u Skoplju Ivan Velikov Petkov.

Ranije je Bugarska pravoslavna crkva (BPC) saopštila da će pomoći Makedonskoj pravoslavnoj crkvi (MPC) da stekne kanonski status. U saopštenju sinoda BPC, s kraja novembra, je navedeno da bugarska patrijaršija „svjesna svoje svete dužnosti, preduzima sve neophodne korake da sarađuje i pomogne MPC da kod pomjesnih pravoslavnih crkava uspostavi kanonski status".

MPC je do 1967. godine bila autonomna crkva u sastavu Srpske pravoslavne crkve, da bi tada donijela odluku o autokefalnosti, koju nije priznala nijedna kanonska pravoslavna crkva. Novinska agencija Rojters je ocijenila da odluka BPC predstavlja korak ka priznanju MPC, što odražava ukupno otopljavanje odnosa između vlasti u Sofiji i Skoplju.

Prošle nedjelje je Sobranje Makedonije usvojilo zakon po kojem je albanski jezik u službenoj upotrebi na čitavoj teritoriji te države. Ovim je ispunjen glavni uslov partija etničkih Albanaca za formiranje vlade koju vodi premijer Zoran Zaev. Za Zakon je glasalo 69, od 120 poslanika, a taj čin su bojkotovali poslanici glavne opozicione, do skoro vladajuće VMRO-DPMNE.

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, koji je na tu funkciju izabran u vrijeme jednodecenijske vladavine VMRO-DPMNE, nije potpisao uredbu o zakonu o upotrebi jezika. On je naveo da je zakon usvojen bez javne rasprave, bez učešća akademske i stručne javnosti i bez opozicije. Ukoliko Zakon u trećem čitanju u Sobranju 29. januara bude izglasan, šef države će morati da ga potpiše.

Najveća prepreka na putu prema EU i NATO Makedonije moglo bi da bude ime te države. Suštinu spora, kako ga vidi zvanična Atina, iznijela je 2008. godine grčka ministarka spoljnih poslova Dora Bakojani: ,,Kada je jugoslovenski maršal Tito promijenio 1944. godine ime južne prtovincije od Vardarska banovina u Socijalistička republika Makedonija, on je to učinio kako bi podstakao nemire u sjevernoj Grčkoj radi zavođenja komunizma u tom području i stekao izlaz na more za svoju državu. Takva politika je, takođe, bila povezana sa građanskim ratom u Grčkoj koji je bio u jeku i odnio preko 100.000 života Grka, izazvao nepojmljiva razaranja i za čitavu deceniju odložio poslijeratnu obnovu naše zemlje. Ime Republika Makedonija, otuda nije za nas Grke fantomski strah. To je vezano za smišljen plan da bude oduzet dio teritorije Grčke koji ima grčki identitet tokom više od tri milenijuma i povezana je sa ogromnim bolom i patnjama grčkog naroda."

U Skoplju se uvijek govorilo o sjevernim djelovima susjedne države kao o Egejskoj Makedoniji, baš kao i o graničnim djelovima u istočnoj Bugarskoj kao o Pirinskoj Makedoniji. Činjenica je da se značajan broj pripadnika ELAS, partizanskih, prokumunističkih odreda u Sjevernoj Grčkoj sastojao od etničkih Makedonaca iz tih krajeva. Desetine hiljada njih su poslije pobjede rojalističkih snaga u Grčkom građanskom ratu morali da napuste domovinu. Bili su raseljeni po zemljama socijalističkog lagera u centralnoj Evropi, Rusiji, a značajnim dijelom i u bivšoj Jugoslaviji.

Grčka poslije Drugog svjetskog rata nije u zvaničnoj komunikaciji upotrebljavala termin Socijalistička republika Makedonija. Spor je eskalirao nakon proglašenja nezavisnosti Makedonije u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. Grčka je blokirala prijem Makedonije u Ujedinjene nacije i priznanje od strane Evropske zajednice, uprkos pozitivnoj preporuci Badinterove komisije.

Prvobitna pozicija Grčke početkom 1990-ih bila je da riječ ,,Makedonija" ne treba uključivati u ime susjedne zemlje. Antonis Samaras je podnio ostavku i prouzrokovao kolaps vlade Mitcotakisa poslije pristupanja Makedonije UN pod nazivom ,,Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija".

Grčka i BJRM su 1995. godine u Njujorku potpisale Prelazni sporazum, koji je trebao da vodi normalizaciji bilateralnih odnosa. Poslije sporazuma, Makedonija je uspjela da stekne međunarodno priznanje od 118 zemalja pod svojim ustavnim imenom, kao i da uđe u najvažnije evropske i svjetske institucije. No, spor oko imena je ostao. Najvidljivije je to bilo u grčkom blokiranju prijema Makedonije u NATO, zbog čega je Alijansa na samitu u Bukureštu 2008. poručila Skoplju da poziv za članstvo ostane otvoren, ukoliko sa Atinom bude pronađen kompromis oko imena.

Američki diplomat Metju Nimic, kao vođa pregovora, je dobio novu šansu promjenom vlade u Makedoniji. Vlada Zaeva zdušno želi da obezbijedi prijem u NATO na sljedećem samitu Alijanse 2018.

Prošle nedjelje je posrednik Nimic, nakon razgovora sa predstavnicima obje zemlje u Njujorku, izjavio da je pregovaračima dao novi predlog, koji je nova kombinacija njegovih ranijih ideja. Prema spekulacijama medija, Nimic je dostavio predloge u kojima ispred imena Makedonija stoji dodatak Sjeverna, Gornja, Nova, Vardarska ili termin Skoplje, u zagradi iza imena. „Imam velike nade da se ovaj proces kreće u pozitivnom smjeru", izjavio je Nimic po završetku razgovora sa pregovaračima Makedonije i Grčke, Vaskom Naumoskim i Ademantiosom Vasilakisom.

No, više od 100.000 Grka u Solunu okupilo se u nedjelju na protestima protiv upotrebe termina Makedonija u bilo kojem rješenju između Atine i Skoplja. ,,Postoji samo jedna Makedonija i ona je grčka", poručili su demonstranti.

Pregovarač u ime makedonije Vasko Naumovski, koji je i ambasador te zemlje u SAD nije djelio optimizam Nimica. On je izjavio da su Nimicovi predlozi daleko od dostojanstvenog rješenja.

U makedonskoj vladi kažu da je ovo lični stav Naumovskog. Prethodno je saopšteno da je Vlada posvećena rješavanju spora oko imena. „Aktivno se stvaraju uslovi o kretanju procesa prema naprijed, a ishod će zavisiti od spremnosti za kompromis u obje zemlje", poručeno je iz Skoplja.

Porparol grčke vlade Dimitris Canakopulos je poručio: ,,Razgovaramo o složenom imenu (Makedonije) sa geografskom ili vremenskom odrednicom, erga omnes". Canakopulos je ocijenio da je protest u Solunu imao desničarski i ulteranacionalistički karakter i da ne izražava stav većine grčkih građana. ,,Protesti ne mogu da utiču na spoljnu politiku", zaključio je.

U Skoplju ima ocjena da je situacije između Makedonije i Grčke u odnosu na problem s imenom bolja nego što je bila, ali obje strane imaju još mnogo toga da razmotre i pregovaraju. „Čini se da su međunarodna zajednica i vlada u Grčkoj, poslije više godina uvidjeli da je došlo vrijeme da se nešto uradi po pitanju tog spora jer su se u međuvremenu promijenile i regionalne i kontinentalne, pa i globalna situacija", ocijenio je komentator Sašo Ordanovski.

Premijeri Grčke i Makedonije, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, sastali su se, dok je ovaj broj Montora odlazio u štampu, u Davosu, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, kako bi razmotrili najnovije predloge posrednika UN Metju Nimica, o imenu Makedonije. Premijeri su saglasili da intenziviraju proces u UN oko rješenja spora o imenu. ,,Obojica želimo da riješimo naše razlike pragmatizmom i odgovornošću", kazao je Cipras. ,,Autoput Aleksandar Veliki, koji spaja makedonsko-srpsku sa makedonsko-grčkom granicom, će se preimenovati u autoput Prijateljstvo, a naziv će promijeniti i skopski aerodrom Aleksandar Veliki", rekao je Zaev. ,,Mi nemamo iredentističke aspiracije prema našem susjedu".

Makedonska vlada je ranije zauzela stav da svako rješenje mora ići na referendum. U Grčkoj, pak, po Ordanovskom to traže oni koji bi da na neki način blokiraju cio dogovor i koji su sa većim nacionalističkim strastima ušli u spor.

Za Radio Slobodna Evropa analitičar predsjednik Insituta za demokratiju i razvoj u Skoplju Albert Musliu, je ocijenio da ne treba žuriti sa održavanjem referenduma u narednih šest mjeseci. ,,Ukoliko je referendum obavezujući i ako ishod bude negativan, onda bi se obje zemlje našle u bezizlaznoj situaciji".


Usijanje za domaću upotrebu

U svađi oko imena izmedu Makedonije i Grčke jasno je da Skoplje može više da dobije, i da se stoga više žuri, kaže Hajnc-Jirgen Akst, ugledni njemački strucnjak za Balkan. Grčka strana međutim može da povrati međunarodnu reputaciju.

Akst ne očekuje da će proces ići brzo . „Nijedna od strana ne želi da izgubi obraz. Pitanje imena dovodi do usijanja iz unutrašnjih razloga – mobilizacije birača – pa se moraju potražiti putevi da se izađe iz te pošasti. To važi za obje strane."

Po Akstu, makedonska Vlada ima malu prednost: ona, za razliku od Sirize, nije dugo na vlasti. ,,A stara politička mudrost kaže da je najbolje pristupiti škakljivim pitanjima odmah nakon stupanja na vlast", zaključio je Akst.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...

 

Monitor broj 1448

Monitor broj 1448 / 20.jul 2018.     MILO ĐUKANOVIĆ I AMFILOHIJE RADOVIĆ – R...