Monitor.co.me

ZAŠTO CRNA GORA UVOZI KROMPIR: Domaći proizvodi pored magistrale, strani u supermakretima

E-mail Ispis PDF
kolasinKolašinski proizvođači krompira tvrde da Crne Gora nema potrebu da uvozi tu vrstu povrća, iako je to praksa godinama. Ratari u toj opštini, iako su do sada, u sopstvenoj režiji uspijevali da prodaju proizvedeni krompir, razočarani su i odnosom države i opštine prema poljoprivrednicima. U Trebaljevu, selu poznatom po kvalitetnom krompiru, dovijaju se na razne načine da obezbijede sigurne kupce, a ono što proizvedu prodaju, uglavnom, na štandovima pored magistralnog puta. Trebaljevski kromir je, tvrde, brend, pa viškova nema, ne baca se, ali bi ostali proizvođači u Crnoj Gori zbog neadekvatnog odnosa nadležnih mogli imati problema.

,,U ovom selu smo samoorganizovani i kvalitetom proizvoda smo osvojili tržište, pa nemamo štetu. Ide nam na ruku što je ovaj kraj idealan za proizvodnju kromira i još nekoliko vrsta povrća. Srećna okolnost je to što imamo prostor za skladišenje, ali i blizu nam je magistrala. Da još više proizvodimo, prodali bismo sve. Drugi, kako čujemo, nažalost nijesu u istoj situaciji. Baz obzira što nama sada nije loše, to jest možemo da živimo od ovog što radimo, stanje u oblasti proizvodnje i prodaje krompira bi trebalo trajno i kvalitetno reulisati. Trenutno je situacija daleko od zadovoljavajuće", tvrde u tom selu.

Država malo, Opština ni toliko- tako ratar i stočar Pero Novaković opisuje podršku poljoprivrednicima. On kaže da su ratari mnogo čime ugroženi, a, između ostalog nije ni siguran da se kontrola kvaliteta krompira u Crnoj Gori sprovodi kako bi trebalo.

,,Neću reći ništa novo tvrdnjom da su poljoprivrednici u lošoj poziciji, za kolašinske se, naročito, odvaja malo novca. Odnos Oštine je ravan nuli. Proizvodnja kromira je uvozom destimulisana, jer uvozimo, npr. holandski. Zbog toga su ratari iz Crne Gore više puta zajednički slali apele da se takvo stanje promijeni i da im se obezbijedi da prodaju ono što proizvedu. To jest, da im ne devastiraju rad niskim cijenama i uvozom", kaže Novaković.

Na četiri hektara zasađenih kromirom na njegovom imanju prošle godine je rodilo oko 40 tona. Novakovićima nije to jedina djelatnost imaju i farmu svinja i krava i svu nephodnu mehanizaciju za obrađivanje , za kolašinske prilike, velikog imanja.

,,Ja sam zadovoljan prodajom krompira, imam prodajni prostor pored magistrale i kod mene najviše kupuju ljudi iz Srbije. Imam i stalne mušterije iz nekih srbijanskih gradova, koji svake godine po nekoliko puta dođu i kupuju na stotine kilograma. Tako je i kod drugih koji u Kolašinu proizvode to povrće. Kvalitet je presudan i naša snalažljivost da obezbijedimo kupce. To je odličan pokazatelj da nam uvoz ne treba. Takođe, to je alarm i da nadležni ozbiljnije razmisle o svojim potezima u ovoj oblasti. Imamo odlične preduslove za proizvodnju kvalitetnog proizvoda i kad je riječ o evropskim standardima".

Mnogo je manipulacija na tržištu krompira, tvrdi Novaković. Ima, objašnjava, mnogo zloupotreba i kada je riječ o proizvodnji sjemenskog krompira. Ono što ne valja za sjeme proizvođači daju supermarketima ili prodaju na druge načine po niskim cijenama. Na njivama porodice Novaković sadi se nekoliko sorti rudolf, agril i kenebek...Sjeme sorte mičigen, nakon što su ga radnici nepažnjom uništili nije mogao da nabavi u našoj državi.

,,Sve probleme, vjerovatno bi proizvođači prevazišli da imaju pravu podršku. Kada se pogleda koliko se za poljoprivredu opredjeljuje, onda je jasno u kakvom sam položaju. Ja sam, recimo, za samo jednu od pomoćnih prostorija potrošio oko 12.000 eura, a manje od toga je izdvajanje iz budžeta za sve proizvođače u Kolašinu.To je porazno".

Crnogorski poljoprivrednici godinama upozoravaju da im odnos države i akuelna politika uvoza onemogućaju da ostanu konkurentni na tržištu. Tvrde da ne bi bio problem kada bi veliki trgovinski lanci kupovali domaći krompir, a tek onda, ako nedostaju odeđene količine, uvozili. Sada je, kažu, situacija krajnje čudna.

Tako misle i kolašinski proizvođači i naglašavaju kako nijesu siguni da se obavlja adekvatna kontrola uvezenog proizvoda.

,,Stalno se potencira da je proizvodnja krompira unosan posao, ali činjenice govore drugačije. S obzirom na odnos države vrlo je moguće da će sve masovnije ratari odustajati od proizvodnje te kulture. To bi bila velika šteta, ali ne može se ni od koga očekivati da uzalud radi. Trebaljevo je izuzetak što se tiče uspješnog plasmana na tržiše, ali bi trebalo da svi ostali uz pomoć nadležnih obezbijede takve uslove. Nije to samo problem Crne Gore, prema vijestima iz regiona, svi istu muku muče. Isto je i u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) i tamošnje proizvođače uništava uvoz i niske cijene", kažu kolašinski ratari.

Država je, objašnjavaju oni, najpozvanija da zaštiti domaćeg proizvođača. Nadležni bi, smatraju, trebalo i da na neki način obaveže velike trgovniske lance da otkupljuju domaći krompir. Da bi se to postiglo, neophodan je i zajednički nastup ratara iz cijele Crne Gore. Da je sreće, kažu, trebalo bi i rangirati krompir po kvalitetu. Navodno, nije rijetka situacija da se organski proizvedeno povrće prodaje po cijeni onog koje nije ni približno tog kvaliteta.

Ratari su u pravu kad kažu da su im problemi zajednički sa kolegama iz regiona. Prema podacima od prošle godine, proizvodnja krompira prepolovljena. Kako su pisali mediji nekontrolisani uvoz prijeti da uništi i preostale uzgajivače tog povrća. Krompir iz inostranstva navodno, preplavio je Srbiju. Takođe, i u toj državi veliki trgovinski lanci se opredjeljuju, upravo, za uvezeno povrće. Prema podacima Privredne komore Srbije, najveće količine krompira su 2016. godine uvezene iz Holandije i Belgije. Republička fitosanitarna inspekcija Republike Srpske, prošle godine, zabranila je uvoz i naložila povrat pošiljaocu šest pošiljki od oko 77 tona porijeklom iz Danske, Luksemburga, Holandije i Njemačke, jer je utvrđeno prisustvo regulisanog štetnog organizma Fusarium sp.


Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...