Monitor.co.me

PLAN ZA OBALU MORAČE: Kasarnizacija Podgorice

E-mail Ispis PDF
21Sve je spremno da na prostoru bivše kasarne Morača, u centru grada, tik uz rijeku, nikne novni Siti kvart. Gradski oci su planirali da umjesto sadašnjeg parka u centru grada dobijemo beton bez zelenila, ali i bez ikakve infrastrukture – škola, vrtić, sportska sala... Samo stanovi, parkinzi i kafici. Baš siti.

Po Nacrtu urbanističkog projekta Kasarna Morača, koji je uradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) biznismena Aca Đukanovića, na ovom sada zelenom pojasu, planirana je obilata izgradnja. Ukupno 148.000 kvadrata. Stambenog prostora najviše, blizu 1.000 stanova, – 85.000 kvadrata. Zatim poslovnih prostora - 23.000 kvadrata. Biće i turističkih sadržaja, kao i hotel – 15.000 kvadrata. Planirani betonski bedem ukrasiće dvije sedmospratne poslovno-stambene kule.

Kako je uopšte došlo do toga da se u gradu, čije su službe još 2014. detektovale problem prevelike stanogradnje i viška od 10.000 stanova u odnosu na broj domaćinstava, u centru grada planira još jedan stambeni kompleks.

Čak i za vrijeme bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše, kome stanogradnja nije bila mrska, to je bilo previše. Glavni grad je prije desetak godina namjeravao na toj lokaciji da izgradi Milenijum siti centar. Njegova procijenjena vrijednost je bila oko 250 miliona eura, a trebao je da sadrži multifunkcionalnu dvoranu sa 20.000 kvadrata, u kojoj bi svoje mjesto našla i opera, predviđao je hotel, tržni centar, poslovne objekte, uređene javne površine...

Bezuspješno su raspisana i dva tendera. Najozbiljniji kandidat na tenderu mađarska kompanija Trigranit, odustala je 2008. godine od trke za izgradnju kompleksa zbog visoke cijene zemljišta od hiljadu eura za kvadrat.

Ponudu na tenderu je dostavio samo domaći HLT fond, koji je 2006. kupio dio zemljišta kasarne za samo 3,3 miliona eura. Zemljište su založili za kredit kod slovenačke Abanke, a kako ga nijesu vraćali, banka je oduzela zemljište i, krajem prošle godine, uknjižila ga na svoje ime. Kompanija Abanke - Anekretnine naručilac je izrade Nacrta UP-a Kasarna Morača.

Gradonačelnik Slavoljub Stijepović stavio je ovakav plan na javnu raspravu koja se završava u četvrtak, 1. februara, kada ovaj broj Monitor bude išao u štampu.

,,U slučaju usvajanja predloženog Nacrta UP Kasarna Morača, koji je na prostoru nekadašnje kasarne predvidio samo dvije urbanističke parcele - i to na način da prva pripada isključivo Glavnom gradu, a da vlasništvo nad zemljom druge parcele dijele grad i kompanija Anekretnine, ostavlja se prostor da navedena kompanija - putem dokompletiranja urbanističke parcele, može otkupiti ostatak vrijednog gradskog zemljišta bez bilo kakvog javnog tendera'', kaže za Monitor Luka Rakčević, odbornik URA u Skupštini Podgorice.

Ono što tvrde iz Glavnog grada jeste da ne planiraju da prodaju oko dvije trećine zemljišta koje posjeduju u sklopu UP Kasarna Morača. O tome da li će se raditi dokompletiranje urbanističkih parcela još se nijesu izjašnjavali. Pod jednu urbanističku parcelu U2 nalazi se 19.967 kvadrata, vlasništvo Abanke, i 24.000 kvadrata Glavnog grada.

Rakčević upozorava da se slična situacija desila na prostoru hotela Podgorica: ,,Kompanija Normal je posjedovala svega 231 kvadratni metar na urbanističkoj parceli, a Glavni grad joj je omogućio da dokompletira parcelu otkupljujući šest puta veće zemljište, bez bilo kakvog javnog tendera. Na toj otkupljenoj zemlji, nakon nekog vremena je počela izgradnja famoznog solitera''.

Ukoliko se sporni plan za bivšu kasarnu usvoji, sudeći po dosadašnjoj praksi DPS uprave, realni scenario bi mogao da bude da gradska uprava omogućiti vlasniku atraktivnog i izuzetno vrijednog zemljišta pored Morače da, zloupotrebom zakona, otkupi susjedno zemljište bez bilo kakvog javnog nadmetanja, ističe Rakčević.

Još je nepoznanica koliko bi u izgradnji još jednog stambenog bloka profitirala slovenačka kompanija, a koliko domaći građevinski tajkuni. Ono što bi bilo izvjesno, predočili su iz udruženja KANA – Ko ako ne arhitekta, a to je činjenica da su idejni tvorci ovog rješenja planirali da cijeli jedan stambeni kvart od 85.000 kvadratnih metara stanova nakače na postojeću infrastrukturu - struju, vodovod i kanalizaciju, saobraćaj, školstvo, zdravstvo itd.

Oni upozoravaju kuda to vodi: ,,Ukoliko gradska uprava dozvoli izgradnje privatnih betonskih stambenih kvartova uz korito rijeke, pri čemu ti kvartovi sa rijekom nemaju nikakav odnos ili komunikaciju, ako ti kvartovi blokiraju prilaz rijeci, ako nas ostave bez kulturnih sadržaja, javnih prostora, bez pogleda, ako djeca budu morala da idu u školu na periferiji grada gdje će jedino ostati mjesta

za nove škole i zdravstvene objekte bojimo se da gledamo u neku distopijsku viziju budućnosti sa vrlo tužnim ili vrlo nasilnim krajem''.

Da je ta betonska vizija budućnosti sasvim izvjesna govore i zvanična dokumenta. Naime, u Nacrtu UP Kasarna Morača citira se Prostorno urbanistički plan Podgorice do 2025. godine, izrađen 2014, u kome je podatak o višku od 10.000 stanova u odnosu na broj stanovnika, pa se kaže: ,,Postoji još jedan paradoks, da je u postojećoj planskoj dokumentaciji planirano oko 110.000 stanova, ili oko 35.000 stanova više nego što bi bilo potrebno izgraditi do 2025. godine, s obzirom na demografske projekcije. Zato u narednom periodu gradnja stanova mora biti jako selektivna...''. Vidimo kako.

Ima još: ,,U planskom dokumentu broj planiranih parking mjesta iznosi 138.306, a potreban broj parkinga za 2025. iznosi 87.566. Zaključuje se da je važećim detaljnim urbanističkim planom, kao što je bio slučaj i za stambenu izgradnju, isplanirano više parking mjesta nego što je potrebno do 2025. Ta parking mjesta planirana su za potrebe izgradnje stambenih objekata za preko 400.000 stanovnika''.

To je vjerovatno ideal današnjih neimara - pretvaranje grada u neprohodnu kasarnu. Uz saglasnost gradske i državne vlasti, a ćutanje građana.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1437

Monitor broj 1437 / 4.maj 2018. PRVOMAJSKA ŠUTNJA: To je nama naša borba dala (Zor...

 

Monitor broj 1438

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...