Monitor.co.me

MALE BOGINJE SU STIGLE: Žetva neodgovornosti

E-mail Ispis PDF
vakcinacijaOno što su stručnjaci najavljivali već mjesecima a javnost uglavnom uzimala s rezervom – desilo se. Male boginje, stručno zvane morbile, u narodu frus, su tu. Sad se treba suočiti sa posljedicama kampanje protiv vakcinacije, rasprava u kojima su mnogi učestvovali bez dovoljno znanja i sa slobodom primjerenoj razmatranju prava na izbor pjesničkih izraza. Žut li je ili narandžast opali list? Virus nije pitanje te vrste. Sad je tu i može biti opasan.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje od početka godine infekcija virusom morbila dokazana je kod ukupno šest pacijenta. Trenutno se na bolničkom liječenju od morbila u Crnoj Gori nalaze tri pacijenta – dva u Institutu za bolesti djece i jedan u Opštoj bolnici u Nikšiću.

Za prvih pet pacijenata objavljeno je da su virusom zaraženi u Srbiji, dvoje djece tamo je bilo na dužem bolničkom liječenju. Institut je objavljivao da je riječ o „uvozu" virusa pri čemu ,,lokalna transmisija morbila" kod nas još uvijek nije registrovana. Taj pasus u vijesti o obolijevanju posljednje male pacijentkinje E.R., rođene 2017. izostao je. Stručnjaci su potpuno saglasni da je virus morbila lako prenosiv i nije nikakvo čudo niti da je stigao iz Beograda, niti da ovdje počne da se prenosi. Prema dosad objavljenim podacima, bar su dvoje djece bila premala da bi ih štitila vakcina. Ona se prima sa navršenom godinom. Mogli su ih zaštititi ostali, da su se vakcinisali. Ali nijesu.

Zdravstveni zvaničnici su ponovili da se vakcinacija protiv malih boginja kao jedina specifična i jedina visokoučinkovita mjera prevencije trenutno uspješno sprovodi u svim godištima djece koja su predviđena za vakcinaciju ali i među odraslim stanovništvom koje je identifikovano da se nalazi pod povećanim rizikom kako od obolijevanja tako i od daljeg širenja virusa morbila.

Glupo je ne priznati – rezultati su, što bi rekla EU, ograničeni. Prema podacima objavljenim ovih dana, među djecom rođenom 2016. godine vakcinisano je samo 46,56 odsto djece. Obuhvat vakcinisane djece rođene 2015. godine je 74,59 odsto na nivou države.

Prema svjedočenjima pedijatara, naročito otkako su se pojavili prvi slučajevi bolesti, značajan broj roditelja odlučio je da, ipak, vakciniše djecu. Ipak, prema procjenama Instituta i dalje postoji oko 8.300 djece predškolaca, rođenih izmjeđu 2012. i 2016. godine, koja nisu zaštićena od morbila i koja nose rizik od obolijevanja.

Nadležni u Crnoj Gori smatraju da šest pacijenata nijesu razlog za proglašenje epidemije, ali da bi, ukoliko ih bude deset puta više, mogla biti proglašena. U slučaju porasta oboljelih razmotriće, kažu, i mogućnost da bebe mogu dobiti vakcinu već sa devet mjeseci.

Broj oboljelih od malih boginja u Evropi se prošle godine utrostručio u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je ovih dana Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Evropski centar upozorio je da se i dalje pojavljuju novi slučajevi, jer je nivo imunizacije nizak, prenijela je agencija AP. Više od 14.400 slučajeva je prijavljeno u 30 zemalja prošle godine, u poređenju sa oko 4.600 oboljelih u godini prije toga.

Evropski zvaničnici su saopštili da u Rumuniji, Italiji, Grčkoj i Nemačkoj vlada epidemija malih boginja.Od 2016. godine registrovano je 50 smrtnih slučajeva povezanih sa malim boginjama.

Zbog protoka ljudi između dvije zemlje, kao i zbog sličnih informacija koje stižu do stanovnika, za Crnu Goru je važna epidemiološka situacija u Srbiji. U toj zemlji je od oktobra prošle godine, uključujući i teritoriju nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica, registrovano preko dvije hiljade slučajeva malih boginja, među kojima je i beba stara 15 dana. Najveći broj oboljelih je u uzrasnim grupama mlađim od pet i starijim od 30 godina, a najstariji oboljeli ima 65 godina. Većina oboljelih osoba - 94 odsto - je nevakcinisana, nepotpuno vakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Tri osobe su umrle, od težih komplikacija malih boginja registrovano je zapaljenje mozga kod jedne i upala pluća kod 245 oboljelih osoba.

Kad je prošle jeseni direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić kazao kako treba procesuirati lobije i pojedince koji javno huškaju i dezinformišu druge da ne primjenjuju preventivnu zdravstvenu zaštitu djece, ostao je prilično usamljen.

Ovih dana je grupa od 270 roditelja iz cijele Srbije podnijela Prvom osnovnom sudu u Beogradu krivičnu prijavu zbog izazivanja panike i nereda protiv 43 osobe koje su protivnici vakcinacije djece. Doktor Tomislav Stevanović iz Zrenjanina, koji se zajedno sa beogradskim doktorom Vladimirom Cimermanom nalazi na čelu grupe rekao je da su roditelji bili prinuđeni na taj korak, jer jedino tako može da se stane na put onima ,,koji šire paniku u strah" i tako ugrožavaju zdravlje čitave nacije.

Krivična prijava je obimna i u njoj je taksativno navedena svaka za podnosioce sporna djelatnost tuženih, a na listi 43 ,,antivakcinara" našao se i poznati niški imunolog za koga je u prijavi navedeno da ,,postoje osnovane sumnje da za pare odlaže vakcinaciju do daljeg ljudima koji ne žele da vakcinišu decu". Prva na spisku prijavljenih je Slađana Velkov iz Vladičinog Hana, a na spisku su i Jelena Karleuša, Maja Volk, Mirjana Bobić-Mojsilović, Miroljub Petrović...

Ranije preglasni, protivnici vakcinacije, ovih mjeseci uglavnom su zamukli.

Sa uticajem protivnika vakcinacije probleme su imale i mnogo ozbiljnije zemlje od naše i susjednih. Prije dvije godine njemački mediji su objavili da u toj zemlji 80 odsto ljudi želi da vakcinacija postane obavezna. Protivnici su im bili četiri do pet ,,žilavih" protivnika vakcinacije, koji su uticali na stavove dvadesetak odsto ljudi.

Prostora za ubacivanje sumnje ima na raznim mjestima u sistemu brige o zdravlju ljudi. Kad se preskoče budalaštine ,,stručnjaka" koji zagovaraju liječenje kancera sodom bikarbonom, ostaje priča o kvalitetu vakcina kojoj se svakako treba vraćati. Roditelji imaju pravo da dobiju jasne informacije o svakom aspektu vakcinacije. Preciznije utvrđivanje zdravstvenog stanja djeteta prije nego što dobije vakcinu, razjašnjenje pitanja koliko vakcina zaista treba smjestiti u jednu - svakako su ozbiljna pitanja i traže ozbiljne odgovore. Nije teško razumjeti pedijatre kojima se diže kosa na glavi kad se pomene ,,dr Google", ali mogu se ugledati na svoje strpljivije kolege kod kojih, kad stignete na red - stigli ste - i imate pravo da pitate sve što vas zanima. Uostalom, zakleli su se.

U teorije zavjere se ubraja priča o farmaceutskim kompanijama koje namjerno razbolijevaju ljude kako bi ih poslije liječili ili zagovaraju vakcinaciju kako bi prodali vakcine. Vjetar u leđa tim pričama daje podatak o enormnoj zaradi farmaceutske industrije koja se mjeri hiljadama milijardi dolara. Razmatrajući te podatke ljudi često zanemare činjenicu da ogromana broj proizvoda koji se ubrajaju u alternativnu medicinu proizvode iste te farmaceutke kuće. Pri tom, istraživanja i klinička testiranja konvencionalnih ljekova skup su i dugotrajan proces, dok ,,šećerne vodice" ostvaruju ogromne prihode dok ulaganja praktično nema. Uvjeriti se u to kako stoje stvari nimalo nije teško – dovoljno je ući u apoteku i vidjeti šta je na prvim policama, šta se reklamira najkrupnijim slovima. Uglavnom abrakadabra proizvodi.

Šarlatanstvu se nije lako suprotstaviti, ali se mora. Svako onoliko koliko je do njega.


Boginje na slikama

Da se pomoću interneta, i namjerno i nenamjerno mogu širiti zablude, svjedoče ovih dana fotografije koje se objavljuju uz tekstove o malim boginjama. Onaj ko postavlja fotografiju, očigledno je, prosto u Google ukuca ,,boginje" i objavi prvu sliku koja mu se svidi. Tako se uz tekstove o morbilama redovno pojavljuju fotografije varičela, ovčijih boginja. Niko ne može izračunati koliko se roditelja time može dovesti u zabludu. Ako ne vidi crvene tačke ispunjene tečnošću ili, kasnije, raspuknute, koje se vide na fotografijama ovčijih boginja, roditelj može zanemariti sitne ospe koje se najprije pojave po licu, karakteristične za morbile. Za objavljivanje prave fotografije potrebno je zaista malo pažnje.


Miloš BAKIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...

 

Monitor broj 1445

Monitor broj 1445 / 29.jun 2018. MINISTARSTVO ODBRANE - LICE I NALIČJE:Boškovi...