Monitor.co.me

BERANE, NAKUPCI UCJENJUJU STOČARE: Prodaš kravu, uzmeš socijalu

E-mail Ispis PDF
socnaStočari na području beranske opštine pričaju kako zbog loših ili nikakvih podsticajnih mjera imaju sve manje motiva da se bave tom djelatnošću, dok ih sa druge strane nakupci na najperfidnije načine ucjenjuju i primoravaju da svoje tržne viškove prodaju u bescijenje.

Farmeri na stočnoj pijaci u ovom gradu ne kriju kako uzaludno pokušavaju da tržne viškove prodaju po realnim cijenama.

Njihova zajednička ocjena je da bi država morala da posveti više pažnje poljoprivredi i stočarstvu, ako želi da se u ovoj oblasti uvede red. Oni konstatuju da su kriza i slaba kupovna moć građana uslovili slabu prodaju stoke i da u cijeloj priči najviše profitiraju nakupci koji cijene formiraju više nego ucjenjivački.

Sve to, kako kažu, uslovljava smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji odlučuju da se bave stočarskom proizvodnjom.

„Cijelog života sam se bavio stočarstvom, ali ovakvog jada nije bilo nikada. Seljak je doveden u nezavidnu situaciju. Radi od jutra do sjutra, a od svega toga ima malo koristi", kaže stočar iz sela Tmušiće Ljubo Đurišić.

I on svjedoči kako se tržni viškovi teško prodaju.

„Nakupci nas ucjenjuju nemilosrdno. Dovoljno je reći da za ovcu nude 60 eura. Vidio sam da se starije krave prodaju po 80 centi po kilu žive vage. Oni koji se razumiju, znaju da je to malo. Drastično je spala i cijena teladi i junadi. No ljudi su prinuđeni da stoku prodaju i po tako bagatelnim cijenama", ukazuje ovaj čovjek.

Da stvar bude još teža prošle godine je, zbog suše, prinos sijena bio slab, tako da su ljudi prinuđeni da desetkuju svoja stada, jer nemaju dovoljno stočne hrane.

„Jednostavno, čovjek više ne može da se bavi ovim poslom, jer od nas mnogo bolje prolaze raznorazni šverceri. Njima su džepovi puni novca i njih niko ne dira, dok je seljaku ponuđeno da se snalazi kako zna i umije'', ističe.

Da su stočari u nezavidnom položaju potvrđuje i mladi farmer Žarko Pajović, naglašavajući da država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.

„Do skoro sam držao osam krava. Kako stvari stoje biću prinuđen da sve rasprodam, jer kad se sve sabere i oduzme malo je vajde od ovog posla. Stoka se prodaje u bescijenje, jer nakupci gospodare tržištem" – kaže on. Prema njegovim riječima da bi se ovakva situacija popravila trebalo bi srediti stanje na svim prodajnim mjestima, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i realnim cijenama.

„Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača, pa bi se i mladi ljudi zainteresovali da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu hranu. Ako se to ne uradi stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta", vjeruje Pajović.

Predsjednik mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović smatra da bi država morala da uspostavi organizovaniji otkup tržnih viškova i da stimuliše one koji stvarno hoće da se bave stočarstvom.

Slike sa stočne pijace u Beranama ukazuju da na tržištu vlada pravi haos. Nakupci rade šta hoće, ucjenjuju stočare, kupujući stoku po znatno nižim cijenama od onih koje su realne. Najveću krivicu za takvo stanje snosi Ministarstvo poljoprivrede, koje ne preduzima ništa da se stanje bar donekle popravi. Sve se završava na obećanjima, dok nakupci skidaju kajmak", navodi Davidović.

O lošem položaju stočara priča i Radojko Lutovac iz sela Zagorje, naglašavajući da država ne daje nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj proizvodnji zdrave hrane.

„Zagorje je oduvijek bilo selo uzornih stočara. Siguran sam da bi se i u narednom periodu dosta mladih ljudi posvetilo stočarstvu kada bi im država garantovala odgovarajući, odnosno siguran plasman proizvoda. Tako bih i ja proširio svoje gazdinstvo da nijesam suočen sa činjenicom da je taj rad neisplativ, naročito ovdje na sjeveru gdje zime traju više od pola godine", kaže Lutovac.

On dodaje da kada se seljak suoči sa tako niskim otkupnim cijenama gubi volju da se bavi tim poslom.

„Jednostavno, sve mi ovo liči na moderno robovlasnštvo, gdje seljak radi, dok drugi, koji ne dižu ništa teže od kašike, uživaju u blagostanju", smatra Lutovac.

Sagovornici Monitora tvrde i da se do ovako lošeg stanja u oblasti poljoprivrede i stočarstva i negativnih trendova došlo, između ostalog, i zbog činjenice da je država poslednjih godina dodjeljivala socijale mladim, radno sposobnim ljudima.

„Na ovim prostorima se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi morali da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla neka druga vremena. Omladina i ne pokušava da se bavi stočarstvom, uviđajući da mnogo bolje prolaze oni koji primaju socijale", kaže predsjednik mjesne zajednice Кaludra Radovan Anđić.

On kaže da su upravo socijale bitno uticale da se ugase nekadašnja moćna gazdinstva i da katuni ostanu bez uzornih stočara.

„Uostalom, u našim selima kruži krilatica „prodaj kravu – uzmi socijalu". To je porazna činjenica, jer je narod na ovim prostorima dobro znao da može opstati jedino ako drži stoku i obrađuje imanja. Sve to ukazuje da država mora da na poseban način stimuliše i prepoznaje ljude na selu koji istinski imaju namjeru da žive od svoga rada. Takvim ljudima ne trebaju socijalna davanja već povoljni dugoročni krediti, dobri putevi do katuna i garancija da mogu svoje proizvode prodati na tržištu", priča predsjednik ove seoske mjesne zajednice.

Da je stočni fond na području beranske opštine desetkovan u odnosu na neka ranija vremena najbolje ilustruje primjer takozvane Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Кurikuće i Vuča.

Na tom velikom prostoru brojne travnate površine iz godine u godinu sve više urastaju u korov, dok mještani ukazuju da je sve manje onih koji pokazuju interesovanje da se bave stočarstvom.

„Simptomatično je da većina ljudi iz ovog kraja kupuje mlijeko u seoskoj prodavnici. Tetrapak je zamijenio domaće mlijeko, a sve je manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi roditelji. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se, umjesto deklarativnog zalaganja, mora ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom", pričaju mještani Lubnica.

Oni smatraju da bi se mladi ljudi znatnije posvećivali uzgoju stoke kad bi imali neku sigurnost i garanciju da svoje tržne viškove mogu da plasiraju po realnim cijenama, a ne da ih ucjenjuju nakupci.

Da je stanje u oblasti stočarstva na sjeveru Crne Gore ozbiljno govori i činjenica da sve to za posljedicu ima odliv seoskog stanovništva. Sela ostaju prazna, nakupci gazduju tržištem, sve je manje domaćih proizvoda na našim trpezama.

Dok reklamiramo domaće, jedemo uvezeno, sumnjivog porijekla. Daleko je to od strategije iz pregovaračkog poglavlja koje se tiče poljoprivrede.


Tufik SOFTIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...

 

Monitor broj 1445

Monitor broj 1445 / 29.jun 2018. MINISTARSTVO ODBRANE - LICE I NALIČJE:Boškovi...