Monitor.co.me

APOKALIPTIČNE SCENE U DELTI BOJANE: Smeće u talasima

E-mail Ispis PDF
ulcinjCrnogorska Vlada saopštila je u srijedu da je Ada Bojana ekskluzivni turistički kompleks, koji bi se trebao valorizovati. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojem predsjedava premijer Duško Marković, najavio je da se to planira učiniti kroz razvoj, izgradnju, finansiranje i upravljanje tim dijelom ulcinjske opštine, a što podrazumijeva i dugoročni zakup ostrva Ada.

Ovo je jedna od najljepših delti na Mediteranu i biser čitavog Jadrana, ali je već tri decenije surovo napadnuta ljudskom nebrigom i pohlepom. Najbolje se to može vidjeti upravo ovih dana kada je na prekrasnom istočnom dijelu pjeskovite plaže tog rječnog ostrva kojeg zapljuskuju morski talasi nastala prava deponija. Tačnije, scene iz filmova strave i užasa, a koje nema ko da očisti!?

Kako je taj prostor u zahvatu tzv. morskog dobra, za ovu situaciju koja šalje izuzetno ružnu sliku u svijet o odnosima prema jedinstvenim ljepotama ovog grada i države najodgovornije je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. No, u toj instituciji tvrde da je posao čišćenja obale lijevog rukavca Bojane posao lokalnih službi, shodno ugovoru prema kome to preduzeće i Opština dijele (bratski, na pola) sve prihode ostvarene na osnovu naplate naknada za zakup morskog dobra.

"Ugovorom je definisano da ta sredstva moraju biti namijenjena za finansiranje redovnog cjelogodišnjeg obavljanja komunalnih djelatnosti u zoni morskog dobra. U sklopu toga je i stavka za sveobuhvatno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra", dodaju iz tog javnog preduzeća napominjući da su tokom prošle godine u opštinsku kasu u Ulcinju uplatili oko 705.000 eura.

Iz lokalne uprave navode da je za njih čišćenje otpada u blizini lijevog ušća Bojane gotovo - nemoguća misija. ,,Nemamo nikakvih adekvatnih plovila da dođemo do tamo, a kopnom se teško može i ljeti, a ne sada", kaže načelnik Komunalne policije u Ulcinju Saubih Mehmeti.

Akcija se ne očekuje ni od Hotelsko-turističkog preduzeća „Ulcinjska rivijera" kojoj je Ada odlukama državnih organa ustupljena na korišćenje.

Prema riječima izvršnog direktora NVO Zeleni korak Dželala Hodžića, ovaj problem je lako rješiv, ali da za to ne postoji volja i saglasnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Opštine Ulcinj i HTP Ulcinjska rivijera.

„Rješenje je u formiranju ekološke patrole koja bi svakodnevno vršila monitoring obale od Bojane do Kruča. Ukupni troškovi bi iznosili oko šest hiljada eura na godišnjem nivou", kaže on i ističe da je potrebna saradnja i sa udruženjima ribara, te da je najvažnije da ljudi imaju svijest o svemu ovome. ,,S povećanjem broja volontera koji se pridružuju takvim aktivnostima može se povećati i naš uspjeh u prevenciji ovako nemilih scena", konstatuje Hodžić.

A ribari ocjenjuju da će ružne slike na Adi potrajati sve dok kiše ne povećaju nivo rijeke. Jer, tada Bojana nabuja i svo smeće, uglavnom plastična ambalaža, koje je donijela, izbaci na kopno ili ponese u more.

Podaci Programa Ujedinjenih nacija za okolinu (UNEP) pokazuju da samo 15 odsto morskog otpada pluta na morskoj površini, dodatnih 15 % ostaje u vodenom stupcu, a čak 70 % se nalazi na morskom dnu.

Stoga neke od ribljih vrsta koje gutaju plastiku često završe na našim tanjirima. Konzumacija plodova mora izloženih plastici i njihovim hemikalijama na bazi ulja ugrožava ljudsko zdravlje.

,,Fantastičan je podatak koliko samo na plaži ostane plastike iza jednog dana u sezoni. To su tone i tone plastike, i ne samo plastike, ima i šerpi i veš mašina. Naš Jadran je pun prljavštine. Naravno, mi vidimo izuzetno lijepu površinu, zalazak sunca koji je izuzetno romantičan, ali i ne sanjamo šta je ispod površine. Ukoliko građani u ekološkoj Crnoj Gori ne povedu više brige o otpadu, mogli bi da budu i sami ozbiljno ugroženi", upozorava stručnjak iz kotorskog Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

Stručni suradnik za pitanja mora iz Svjetskog fonda za zaštitu divljih životinja za Jadran (WWF Adria), Mosor Prvan, kaže da se pod uticajem sunca i talasa plastika pretvara u čestice manje od pet mm, tzv. mikroplastiku koja zapravo nikad ne nestaje, samo se pod uticajem sunca, mora i talasa raspada na još manje čestice i ulazi u sve pore čovjekove okoline.

Istraživanja su potvrdila da neki otpaci postaju dio prehrambenog lanca, dok drugi isplivaju na obalu i miješaju se s pijeskom.

Zbog oko 600 kanalizacionih ispusta iz tzv. kućica, vikendica i restorana na obalama Bojane, krčenja zelenih površina, razuzdanosti turista i vlasnika tih objekata ugrožena je ta predivna rijeka i podmorje, pa je posljednjih godina došlo do dramatičnog smanjenja ribljeg fonda, iščeznuća mnogih vrsta riba, a smatra se da su neke mutirale u opasne vrste!?

Kako je delta rijeke Bojane najznačajnije stanište kod selidbe, prezimljavanja, gniježđenja i ishrane ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana, i te će životinje biti u opasnosti. ,,Do sredine ovog vijeka 99% morskih ptica biće zatrovano plastikom, a već sada ih zbog nje godišnje ugine više od milion", kaže Peter Malvik iz UN-ovog programa za okolinu.

Inače, ovaj otpad na ulcinjsku rivijeru ne stiže samo rijekom Bojanom iz Albanije i Crne Gore, već i s Kosova i iz Makedonije rijekom Drim, čiji se jedan krak uliva u Bojanu. Zbog djelovanja morskih struja smeće ,,putuje" i do ostalih plaža na Crnogorskom primorju, kao što je to bilo, na primjer, sredinom decembra, kada je bila zatrpana otpadom Ričardova glava u Budvi, a stiže i dalje, sve do Dubrovnika, ostrva Mljeta ili poluostrva Pelješca, na hrvatsku obalu.

Problem je, dakle, postao međunarodni, ali nema zajedničkih napora (a vlade tvrde ni sredstava), da se on rješava. Posebno stoga što je Jadran, zbog zatvorenosti i spore izmjene voda, veoma osjetljivo more.

Njegov krhki ekosistem je već sada pod velikim pritiskom koji će se pojačati ukoliko se krene sa najavljenim istraživanjima nafte i gasa u ulcinjskom podmorju. Ovo zajedničko dobro biće dodatno ugroženo.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...