Monitor.co.me

KAD SE SOLIDARIŠU VLADA I SUDSKI SAVJET: Zastrašivanje građana da ne tuže državu

E-mail Ispis PDF
minicNa spisku onih koji su tužili državu Crnu Goru, prema Informaciji o sudskim postupcima u kojima postupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, koju je nedavno usvojila Vlada Crne Gore, nalazi se, pod rednim brojem 171, i bivši advokat Budislav Minić, a sada koordinator Udruženja za zaštitu i promociju prava i sloboda građanina Pravozastupnik. To je bio i povod da sa njim razgovaramo o aktuelnim optužbama izvršne na račun sudske vlasti. Minić je naveo nekoliko ilustrativnih primjera iz sopstvenog iskustva ,,prekomjernog parničenja", kako maratonske sudske procese nazva Sudski savjet.

Tri stranke iz Vojvodine utužene su pred crnogorskim sudovima jer su, u namjeri da izigraju Minića kao njihovog advokata, odbile da mu plate višegodišnje zastupanje u 14 sudskih postupaka - dva kod Osnovnog suda u Kolašinu, šest kod Osnovnog suda u Bijelom Polju i šest kod Evropskog suda za ljudska prava. Sudovi su odbili da primijene i Zakon o obligacionim odnosima i sudsku praksu Vrhovnog suda Crne Gore, koja je obavezna za ovu vrstu sporova. Odbili su mu čak i zahtjev da se utvrdi njegovo zakonsko pravo i obaveza zastupanih da mu isplate naknade za nesporno zastupanje pred sudovima!

,,Sudovi su se u spornim predmetima rukovodili vanpravnim razlozima zbog mog aktivnog javnog angažovanja na uspostavljanju vladavine prava kroz oslobađanje sudova od politizacije i jačanja pritiska izvršne vlasti na sudstvo", objašnjava Minić.

U postupcima protiv države za naknadu štete, koju je pretrpio usljed nepravilnosti i nezakonitosti u radu sudova, htio je da, na osnovu svog iskustva u nekoliko desetina predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, pruži priliku državi za poravnanje, bez dodatnih troškova za državu. Međutim, predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju predlaže da se tužba odbije jer su ,,primijenjene odredbe materijalnog prava koje regulišu spornu oblast" iako je očigledno iz sudskih odluka i spisa predmeta da nije primijenjena ni jedna odredba!

U ovom postupku, jednom od šest koje Minić vodi kod Osnovnog suda u Podgorici, održano je sedam ročišta za glavnu raspravu. Posljednje 20. marta. Tim povodom Minić kaže:

,,Dominacija izvršne vlasti nad drugim dvjema granama vlasti manifestovala se tokom ovog postupka prvo u vidu prošlogodišnjih izmjena Zakona o parničnom postupku, čime su u toku njegovog trajanja promijenjena pravila ovog sudskog postupka u korist tužene države, a na moju štetu kao tužioca. Kulminacija pritiska izvršne vlasti na sudstvo sa direktnim uticajem na ovaj postupak ogleda se u nedavnim saopštenjima Vlade i Sudskog savjeta. To je eskaliralo objavljivanjem spiska sa imenima 'državi nelojalnih' državnih službenika i sudija koji su, ostvarivši svoja prava iz radnog odnosa u sudskim postupcima protiv države, 'oslabili državne finansije' tako što su 'oslabili budžet' za preko šest miliona eura koje je država izgubila samo u posljednjem kvartalu prošle godine. Jasna poruka je javno odaslata sudovima da su pokazali 'nelojalnost državi' kako kroz aktivno legitimisane sudije u sporovima protiv države tako i kroz dosuđene naknade štete i parnične troškove".

Neograničena moć izvršne vlasti i odsustvo samokontrole Vlade ogleda se u činjenici da sam, kaže Minić, iako penzioner, poimenično prozvan od strane Vlade pod rednim brojem 171 na spisku ,,nelojalnih državnih službenika i sudija" zbog još dva ovakva postupka koja sam pokrenuo pred tim sudom.

,,Zbog neizdrživog pritiska i izazivanja straha kod ,,nelojalnih sudija" i zbog podlijeganja Sudskog savjeta ovom pritisku Vlade - moja očekivanja od postupaka pred domaćim sudovima nijesu pozitivna. Stvoreni ambijent iziskuje dodatnu hrabrost i integritet sudija da odole prijetnjama i pritisku izvršne vlasti da bi po savjesti, pravilima struke i po odredbama Ustava, zakona i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sudili i presudili u postupcima protiv države", kaže Minić.

Zbog toga mu nije ništa preostalo nego da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava.

,,Nema odgovornosti u vrhu vlasti i njenim rukovodećim kadrom za višegodišnje štete uzrokovane dugim i skupim postupcima niti sankcionisanja zbog kršenja prava i sloboda građana", zaključuje Minić.

Jedan ,,nelojalni" policajac, kaže Minić, vodi tri postupka protiv države. U jednom, iako je po rasporedu i nalogu iz vrha Uprave policije upućen na dvonedljeljnu ispomoć iz Kolašina u Budvu, sud mu pod pritiskom izvršne vlasti odbija zahtjev za naknadu po osnovu rada – ,,jer nije dokazao da je u tom periodu službeno putovao i boravio u Budvi", a Uprava policije posjeduje ali krije sve naredbe, rasporede i izvještaje o njegovom službenom boravku i obavljenim zadacima!

Kod Uprave za nekretnine Crne Gore čak od 1997. godine traje postupak u kojem se decenijama odvijaju najgrublje nezakonitosti od strane rukovodilaca i službenika uz sumnju na korupciju, kaže Minić.

Dvije oštećene stranke su u međuvremenu preminule, sve disciplinske i krivične prijave kao i prijave upravnoj inspekciji nisu dale rezultat, pa ,,nelojalni" i oštećeni građani vode nekoliko sudskih postupaka protiv države za naknadu štete zbog nezakonitosti u radu Područne jedinice Kolašin.

U Upravi za nekretnine Crne Gore još od 1999. godine rješava se prigovor vlasnika nekretnina, koji je kao i njegov nasljednik u međuvremenu umro. Upravni postupak i dalje vode njihovi zakonski nasljednici, a pokrenuli su i sudske postupke za naknadu štete zbog nezakonitosti u radu Područne jedinice Kolašin.

,,Ova ofanziva ima cilj sužavanje već suženih mogućnosti građaninu za pristup sudu, naročito u sporovima protiv države tj. izvršne vlasti, prvenstveno kroz novi set izmjena zakona, finansijsko opterećenje materijalno iscrpljenih građana radi odvraćanja od sudskih postupaka protiv države i, u konačnom, zastrašivanje i pritisak na sudove i sudske vještake da sudskim postupcima favorizuju državu na štetu građana. Posebno u situaciji, koja se redovno previđa, da je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ustanovio novčani limit za vrijednost spora ispod kojeg taj sud više ne razmatra predstavke građana. U tom prostoru povrede prava i sloboda crnogorski građanin nema šanse na uspjeh pred domaćim sudovima", kategoričan je Minić.

Zato je sve više onih koji pravdu traže u Strazburu.


Veseljko KOPRIVICA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...

 

Monitor broj 1445

Monitor broj 1445 / 29.jun 2018. MINISTARSTVO ODBRANE - LICE I NALIČJE:Boškovi...