Monitor.co.me

TRINAESTOJULSKA NAGRADA I NOVI KRITERIJUMI: Patriotizmom protiv kulture

E-mail Ispis PDF
todor,,Dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu", istakao je slikar Rajko Todorović Todor, ubrzo nakon što je imenovan za predsjednika žirija za dodjelu najznačajnije državne nagrade. Na ovo mjesto predložili su ga Klub poslanika Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Režimski portali su zatim prenijeli da se novi predsjednik žirija - nada da ta bitka neće biti izgubljena: ,,Ja sam samo prvi među jednakima u tom žiriju. Nadam se da iz te bitke neću izaći poražen", naglasio je Todorović.

Čovjek se sprema za težak boj, iako nije imenovan da dijeli čak ni odlikovanja, već nagradu koja se dodjeljuje za pregnuća u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine.

Nije ipak Todorović za medije htio da imentuje ,,one koji su dobili nagradu a bili su protiv Crne Gore". A ima ih, sigurno, puno. Sudeći prema izjavama šefa režima i njegovih apologeta, svakim danom sve više. Mala je ovo država koliko je u njoj izdajnika - nije im dovoljno što su se dokazali kao neprijatelji, no bi još i da im država da najsjajnije odličje za to nepočinstvo. Sreća za državu što konačno ima pravog predsjednika žirija.

Jedino što kvari tu patriotsku idilu je što zakon još nije uspio da normira ovo o čemu govori Todorović. Naime, u Zakonu o državnim nagradama se za Trinaestojulsku, koja se dodjeljuje u čast Dana državnosti, pominju samo ,,građani ili državljani Crne Gore, grupe lica ili pravno lice koje ime sjedište na teritoriji Crne Gore''. Propust, što li je, pa zakon nije tretirao ko su, kako i na koji način se vaga patriotizam ili, ne daj bože, izdaja pojedinca, grupe ili privatne firme.

Zakonske formalnosti ne bi trebalo da utiču na Todorovićevo predsjedavanje, jer on je eksplicitan – nisu to bilo kakvi već dokazani neprijatelji. Za očekivati je da, kada bude trebalo, saopšti njihova imena i ,,zločine'' protiv države.

Da podsjetimo, prošle godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 - prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 - književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 - reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID...

Propuštena na spisku, 2013. godina je bila sporna. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996.

Reakcija dijela javnosti bila je burna. Napomenuto je da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu.

Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, sa njim, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević, i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović.

Te godine nagradu je dobitnicima uručio potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić. Prisustvo na ceremoniji, sem predsjednika Filipa Vujanovića, izbjegli su tadašnji premijer Đukanović, svi ministri i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, koji je inače trebao da uruči piznanja.

Krivokapić je ranije pokušao da Predlogom izmjena zakona o državnim nagradama spriječi dodjelu ove nagrade za tu godinu. U obrazloženju razloga za izmjene navedeno je da je neophodno ustanovljavanje mehanizama zaštite dostojanstva i autoriteta Skupštine, predsjednika države, Vlade i samih državnih nagrada, od odluka žirija, koje mogu nanijeti štetu crnogorskim interesima u domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Predlog koji je predviđao i da Skupština može odlučiti da Trinaestojulska i druge nagrade ne budu dodijeljene u određenoj godini, nije dobio potrebnu većinu na skupštinskom Odboru za politički sistem. Zakon, koji je predložio predsjednik parlamenta Krivokapić, podržali su samo poslanici njegove SDP, protiv su bili predstavnici Demokratskog fronta i SNP, a uzdržani članovi Odbora iz DPS i Pozitivne Crne Gore.

Jedini način da sada Todorović ozakoni svoje težnje je da nagovori sadašnju vladajuću većinu da izglasaju slične izmjene. Inače u zamišljeni boj kreće skoro pa goloruk.

Među izdajnicima nekadašnji protivnici nezavisnosti sve više gube primat, a u prvi plan ponovo izbijaju oni koji su protiv vlasti. U mnogim žirijima je biti protiv vlasti dovoljno da vas proglase za neprijatelja države.

Tako se sa nostalgijom možda sjetimo 2015. kada je dramski pisac Ljubomir Đurković dobio Trinaestojulsku, a nije javno krio koliko mu ovdašnja vlast nije po volji. Te godine u konkurenciji sa preko 20 umjetnika, bio je i privrednik Veselin Pejović. Njega su za nagradu predložili iz KAP-a, uz obrazloženje da ove fabrike ne bi ni bilo bez Pejovića.

Već na početku svog mandata Todorović je izazvao skandal i najznačajnije državno priznanje opet ugurao u političku močvaru. Možda je to i bio cilj.

A opet to govori i o kompetentnosti ovog žirija. Kako bi, na primjer, Todorović reagovao na tekstove nekog crnogorskog Henri Milera u kojima se pisac obrušava na politiku svoje države, na gušenje ličnih sloboda, na tlačenje siromašnih, ili nekog domaćeg Tomasa Bernarda koji je zbog pisanja o malograđanštini i licemjerstvu svog društva, zavrijedio nadimak Nestbeschmützer - ,,onaj koji pljuje po vlastitom gnijezdu, odnosno, domovini i narodu''.

Na njihovu radost, u Crnoj Gori veleizdajnika takvog formata još nema.


Plate za dobitnike nagrada

Novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi 200 najnižih cijena rada, dok je novčani dio Trinaestojulske nagrade za životno djelo 300 najnižih cijena rada. Državne nagrade, pored Trinaestojulske, su Njegoševa, nagrada Petar Lubarda, Miroslavljevo jevanđelje i Oktoih. Istaknutom kulturnom stvaraocu pripada doživotna mjesečna naknada u iznosu: jedne prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Miroslavljevo jevanđelje; jedne i jedne četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku nagrade Petar Lubarda; jedne i po prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske godišnje nagrade; jedne i tri četvrtine prosječne mjesečne zarade dobitniku Njegoševe nagrade; dvije prosječne mjesečne zarade dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo, propisano je Odredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1457 / 21.septembar 2018. KAKO JE REGIONALNI VODOVOD IZGUBIO 12 MILIONA EUR...

 

Monitor broj 1456

Monitor broj 1456 / 14.septembar 2018.   OKONČANA LEGALIZACIJA BESPRAVNIH OBJEKATA:...

 

Monitor broj 1455

Monitor broj 1455 / 7.septembar 2018. AERODROMI U RALJAMA VLASTICijena koruptivne po...