Monitor.co.me

TUŽILAČKI SAVJET – DOPUNJENA VERZIJA: Ranka update

E-mail Ispis PDF
rankaParlament je konačno krajem prethodne sedmice izabrao četiri nova člana Tužilačkog savjeta. Dopunjena verzija ne donosi međutim ni dašak promjena. Sve do jednog provjerena lica - bivša državna tužiteljica Ranka Čarapić, dekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević, profesorica FPN Aneta Spaić i Milan Filipović, bivši ministar policije.

Apel civilnog sektora upućen Željku Aprcoviću, predsjedniku parlamentarnog Odbora za pravosuđe koji je birao kandidate, očito nije urodio plodom. Mreža za afirmaciju civilnog sektora (MANS) i Akcija za ljudska prava (HRA) uputile su krajem prošlog mjeseca Aprcoviću pismo u kom su naveli da je ,,krajnje vrijeme da se u Savjetu nađu i predstavnici civilnog društva koji su i konkretno doprinijeli zaštiti ljudskih prava u Crnoj Gori". Oni su pružili podršku kandidatu Veliji Muriću, advokatu i predsjedniku NVO Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, koji se istakao zastupanjem žrtava teških kršenja ljudskih prava i ratnih zločina. Murić je bio jedan od 15 kandidata za četiri upražnjena mjesta u Tužilačkom savjetu.

Veselin Radulović, advokat i pravni zastupnik MANS-a za Monitor kaže da izbor bivše Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić za članicu Tužilačkog savjeta na najbolji način odslikava nespremnost i nedostatak volje za uspostavljanje sistema odgovornosti i profesionalnosti u tužilačkoj organizaciji.

,,Podsjećam da je Ranka Čarapić u nasljeđe tužilaštvu ostavila na desetine nerasvijetljenih ubistava, brojne nerasvijetljene napade na novinare, optužnice koje će građane koštati milione eura poput one u slučaju Šarića, nerasvijetljenu aferu Telekom i brojne druge slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala. Sada ona zajedno sa članovima Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca čini većinu koja odlučuje o disciplinskoj odgovornosti i o pritužbama na rad tužilaca, što jasno pokazuje kakvo tužilaštvo žele da imaju oni koji su nju izabrali", prokomentarisao je on za naš nedjeljnik izbor novih članova Tužilakog savjeta.

Tužilački mandat Ranke Čarapić – obilježila je njena izjava da ,,kriminalci imaju moral" i brojne krivične prijave protiv funkcionera koje su kupile prašinu u ladicama, zbog čega se vrijeme tokom kojeg je ona bila na čelu tužilaštva nerijetko naziva i ,,škaf periodom" tužilaštva. Neke od afera koje su bile na čekanju u periodu Čarapićke su: Prva banka, slučaj Budva, Mugoša, ali i prijave protiv drugih crnogorskih gradonačelnika i ministara, afera Listing, Snimak, Telekom... Optužnice koje su pokrenute, bar kad su u pitanju veliki slučajevi, nerijetko su završile oslobađajućim presudama. Neki od takvih su optužnice za pranje novca u slučaju Kalić i Šarić. Tu su i pale optužnice za ratne zločine. Ona je na saslušanju pred parlamentarnim Odborom za pravosuđe kazala da smatra da je u slučaju palih optužnica odgovornost na sudu.

Radulović podsjeća i da je Čarapićeva na saslušanju u Skupštini otvoreno podržala praksu neodgovornosti tužilaca izjavom da je bolji stari sistem, po kome je ona mogla da savjetuje tužioca da napusti funkciju kako se ne bi pokretao postupak protiv njega. On smatra da je njen izbor u Tužilački savjet garancija tužiocima da i dalje neće odgovarati za propuste. ,,A akterima visoke korupcije organizovanog kriminala daje podstrek da sa svojim aktivnostima nastave bez straha da će biti procesuirani na način koji može da ih ugrozi".

U nadležnosti Tužilačkog savjeta je da utvrđuje predlog za izbor Vrhovnog državnog tužioca i bira i razrješava rukovodioce državnih tužilaštava i državne tužioce.

,,Jedan sam od pretendenata koji zna kako tužilaštvo diše", istakla je Čarapićeva kada je kao kandidatkinja za Savjet saslušana u parlamentu. Uz to je napomenula da ,,neće biti neskromna" ako kaže da je za vrijeme provedeno u tužilaštvu ostavila trag koji joj daje za pravo da se kandiduje i da kuca na otvorena vrata Tužilačkog savjeta. Ukoliko je cilj da tužilaštvo ne diše, izabrana je prava osoba.

Bivša tužiteljica nije jedini izbor koji je sporan za civilni sektor i opoziciju.

Odluka Skupštine Crne Gore o izboru članova Tužilačkog savjeta još jednom potvrđuje koliko su policijski i pravosudni organi zatočeni i do krajnosti kontrolisani, saopštila je Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta (DF). ,,Izabrati, iz navodno reda uglednih pravnika, bivšu vrhovnu državnu tužiteljku Ranku Čarapić, koja se za pet godina mandata nije miješala u svoj posao, zatim Milana Filipovića, bivšeg ministara policije, koji gazi devetu deceniju života, osumnjičnenog plagijatora Velimira Rakočevića, i na kraju kao šlag na torti suprugu aktuelnog ministra inostranih poslova Anetu Spaić, to potvrđuje", kazala je ona.

Filipoviću se nema šta bitno prigovoriti. On je za ministra policije imenovan kao nestranačka ličnost 2003, u vijeme kada se govorilo o depolitizaciji policije. Filipović, za koga je važilo i da je blizak SDP-u, podnio je ostavku nakon što je u jesen 2004. godine probijen rok za usvajanje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbijednost.

Dekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević duže je bio u fokusu javnosti zbog optužbi da je plagirao udžbenik Kriminologije. Prvo je optužbe na račun Rakočevića iznio profesor Đorđe Ignjatović sa Pravnog fakulteta u Beogradu. On je u časopisu Anali 2009. objavio članak u kome je optužio Rakočeviča da je plagijator. Rakočević je te optužbe demantovao. Ipak brojne sumnje u tom slučaju, od kojih je jedna i da je Rakočević kasnije štampao novi udžbenik kako bi prikrio plagranje, nijesu rasvijetljene do kraja.

Prije Univerziteta, Rakočević je, od 1987. do 2006. radio u policiji - Sektor kriminalističke policije i ZIKS. Od 2003. do kraja 2006. bio je načelnik Odjeljenja za analitiku, informatiku i evidenciju u CB Podgorica.

Tokom saslušanja u parlamentu, on je kazao da bi njegova znanja iz oblasti kriminologije bila značajna za Savjet: ,,Posebno u dijelu edukacije, jer sada imamo neprihvatljivu situaciju u kojoj tužioci ne poznaju osnovne forenzičke sadržaje". Kako je Rakočević mislio da tim znanjima doprinese radu Tužilačkog savjeta, nejasno je, obzirom da po zakonu to tijelo nema veze sa istragama, već vodi ,,politiku" tužilaštva.

Kako god, razlozi kandidata na ovom konkursu napredak su u odnosu na prethodne, a kada su neki kao razlog za kandidovanje navodili – novac.

Aneta Spaić, osim što je supruga ministra Darmanovića, zanimljiva je i po tome što je kao članica aktuelne radne grupe za izmjenu medijskih zakona insistirala da se unese odredba kojim bi se zaštitio ugled pravosuđa. Radi se o prilično širokom rješenju koje bi bilo opasna prijetnja za slobodu govora, a po kom bi ,,neosnovani, nedobronamjerni i neetični napadi usmjereni na dostojanstvo suda i povjerenja javnosti u pravosuđe", bili okarakterisani zloupotrebom slobode izražavanja. Nacrt zakona o medijima još nije spreman, a moguće da će javna polemika koju je ovo rješenje izazvalo, a koje je vlast ranije pokušala da progura u Krivični zakonik, obustaviti ovaj naum, koji bi omogućio svojevrsno disciplinovanje medija.

Disciplinovanje pravosuđa odavno je u toku. Dopunjena verzija Tužilačkog savjeta pomoći će da stvari ostanu – iste.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

monitor-preview

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1437

Monitor broj 1437 / 4.maj 2018. PRVOMAJSKA ŠUTNJA: To je nama naša borba dala (Zor...

 

Monitor broj 1438

Monitor broj 1438 / 11.maj 2018. PUCNJI U OLIVERU LAKIĆDokle? (Milena Perović-Korać)...