Monitor.co.me

OSAMNAEST GODINA VLADAVINE VLADIMIRA PUTINA: Pogažena obećanja

E-mail Ispis PDF
putinVladimir Putin na inauguraciju je stigao u ruskom automobilu posebno dizajniranom za predsjednika, a kroz dvorane Kremlja među zvanicima prolazio je duže nego što se vozio automobilom. Ceremonija je bila ista kao i prethodne tri: sala u Kremlju sa mnogo zlata. Jedna vrata se otvaraju i Putin prolazi odlučnim korakom preko crvenog tepiha.

Putin je na vlasti od 31. decembra 1999. i najdugovječniji je ruski lider od sovjetskog diktatora Josefa Staljina (1878-1953). Na najnoviji mandat izabran je u martu, prema službenim podacima, sa 76,69 odsto glasova, što je više nego što je dobio na svim prethodnim izborima i najveći postotak koji je osigurao bilo koji postsovjetski ruski čelnik. „To nije samo potvrda Vladimira Putina kao predsjednika, već i podrška njegovoj politici", kaže Gernot Erler, bivši opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju.

Bilo je izvještaja o lažiranju izbora, pojavi dodatnih 10 miliona glasačkih listića, no izborna komisija je potvrdila njegovu pobjedu. Opozicija je ukazivala da su se izbori održavali u nepoštenim okolnostima, da su državni mediji proglasili Putina pobjednikom i prije izbora.

Inauguracija je održana dva dana pošto je policija uhapsila oko 1.600 ljudi, uključujući i čelnika opozicije Alekseja Navaljnog, nakon demonstracija u desetinama gradova širom Rusije u znak protesta protiv Putinove dugogodišnje vladavine. Vođa opozicije Aleksej Navaljni, bio je jedan od preko 700 ljudi koji su uhapšeni samo u Moskvi. Njemu nije bilo dozvoljeno da učestvuje na martovskim izborima za koje je pozivao na bojkot.

Putin svoj mandat počinje u trenutku geopolitičkog razdora sa Zapadom zbog niza pitanja, uključujući i rusku aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim 2014, podršku separatistima u istočnoj Ukrajini, navodno miješanja u izbore u Sjedinjenim Američkim Državama 2016, i ućešće na strani Bašaru al-Asada u ratu u Siriji. Rusija se i zbog toga bori s posljedicama zapadnih sankcija, iako se ekonomija nešto popravila zbog rasta cijena nafte.

Od Putinovog novog mandata očekuju na Zapadu, prije svega, „kontinuitet". On je, pak, još ranije iznio niz ciljeva tokom predsjednikovanja do 2024, uključujući smanjenje stope siromaštva u Rusiji, modernizaciju infrastrukture, jačanje zdravstvene zaštite i tehnološki podsticaj za preobražaj ekonomije i poboljšanje životnog standarda.

Sve je to ponovio tokom inauguracijskog govora. ,,Kao šef države učiniću sve što je u mojoj moći da osnažim prosperitet i slavu Rusije", poručio je Putin.

Hoće li Putin moći provesti sve planove ostaje da se vidi. Bloombergova analiza pokazala je da je Putin u velikoj mjeri propustio niz obećanja koja je dao početkom trećeg mandata 2012. Pred njim su veliki izazovi s kojima mora da se suoči - od odnosa sa Zapadom do ekonomije, pišu svjetski mediji.

Putina karakteriše autoritarni stil u unutrašnjoj politici. Tu matricu slijedi već godinama: ograničavanje slobode okupljanja, zastrašivanje civilnog društva, kontrole interneta, pokušaji blokiranja aplikacije za razmjenu poruka Telegram. „Bojim se da će se ograničavanje demokratskog prostora nastaviti", kaže Martin Šulce Vesel, profesor istorije istočne Evrope s univerziteta u Minhenu. Ni borba protiv korupcije neće biti posebno uspješna.

„Sistem će postajati još autoritarniji, ispod praga otvorene diktature", prognozira njegov kolega Manfred Hildermajer s univerziteta u Getingenu. „To Putinu nije potrebno, za svijet mora da zadrži demokratski ogrtač."

Sasvim masovni protesti protiv Putina, poput onih u bivšim sovjetskim republikama Gruziji ili Ukrajini, ili ovih dana u Jermeniji, trenutno se u Rusiji ne mogu očekivati, slažu se stručnjaci. „Opozicija je na izborima pokazala da joj je teško da nastupi s jednim kandidatom", kaže Gernot Erler.

Putinu je do sada uspijevalo da stabilizuje rusku ekonomiju nakon pada 2014. godine, čemu su prije svega doprinijeli pad cijene nafte i zapadne sankcije koje su uslijedile nakon aneksije Krima. Ali tu stabilnost ugrožavaju nove, znatno oštrije sankcije SAD.

Narednih godina ekonomska situaciju u Rusiji biće sve teža, vjeruje Štefan Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. „Manje će biti novca za penzije, za socijalne izdatke, čak i za vojsku", kaže Majster. Zato će unutrašnja politika biti važnija za vrijeme Putinovog četvrtog mandata, ocjenjuje ovaj stručnjak.

Govoreći o stanju nacije prije dva mjeseca, Putin je Rusiji najavio tehnološki proboj. Stručnjaci su skeptični. „Putinu to neće uspjeti", smatra Hildermajer. „Njegova Ahilova peta su privreda i međunarodna ekonomska konkurencija". Zavisnost od izvoza sirovina i dalje je velika.

Gledajući iz istorijske perspektive, Rusija je „tehnološko zaostajanje u odnosu na Evropu skoro uvijek uspijevala da prevaziđe samo u savezu sa Zapadom". To sada nije na vidiku, jer nastaviće se otuđenje između Rusije i Zapada.

Zapadni mediji najavljuju da će Putin u svoje ekonomske ciljeve uključiti i ogroman rast troškova u dugo zanemarenim područjima poput zdravstvene zaštite, obrazovanja i infrastrukture. ,,Od ljudi upućenih u Putinove planove stižu informacije da će bolni potezi, poput povećanja poreza i podizanja starosne granice za odlazak u penziju doći vjerovatno kasnije", navodi američka medijska kuća Blumberg.

Svi stručnjaci se slažu da će Rusija nastaviti kurs otuđenja od Zapada. Ključ za njihovo približavanje je rješavanje ukrajinske krize, ali Moskva za to do sada nije pokazala spremnost.

Ipak, potpuno odvajanje Rusije od Zapada neće funkcionisati, smatra Šulce Vesel: Razmjena sa Zapadom je „isuviše jaka" i postoji mogućnost putovanja na Zapad. Strane diplomate ne vjeruju da će se ruski obračuni sa Zapadom koji su dominirali u posljednje četiri godine ublažiti tokom Putinovog novog mandata, piše agencija Reuters:

,,Tenzije u proteklih nekoliko nedjelja zbog pojačanih sankcija SAD-a Rusiji, sukoba u Siriji i trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala u Engleskoj zabrinule su neke diplomate zbog mogućnosti da bi sukobi mogli da izmaknu kontroli".

Jedno od najzanimljivijih pitanja tokom četvrtog mandata je da li će to biti Putinov posljednji mandat. Ustav Rusije za predsjednika predviđa samo dva mandata u nizu. Putin se tog pravila jednom već pridržavao. Od 2008. do 2012. godine bio je premijer i tek nakon rokade s tadašnjim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim mogao je da se vrati u Kremlj.

Putin je sada opet pred izborom: odstupiti ili mijenjati Ustav.


Kolektivni Putin

Vladimir Putin ne vlada Rusijom sam već „kolektivni Putin", koga čine najmoćniji ljudi u Kremlju. Taj „kolektivni Putin" definitivno neće izgubiti vlast, izjavio je svojevremeno Igor Sutjagin, ruski stručnjak za nukearno naoružanje.

,,Putin je član tog 'kolektivnog Putina' i ako to tijelo odluči da on mora da ode s vlasti, to će se i desiti. U ovom trenutku on se pozicinirao kao pobjednik. Dakle, stalno su mu potrebne nove pobjede. On ne može sebi da dozvoli poraz jer gubitnici ne mogu da politički opstanu u totalitarnim režimima. Zato mu je potrebna nova pobjeda. Stoga mu je mali pobjednički rat u Siriji sasvim dovoljan", smatra Sutjagin, nekadašnji načelnik odeljenja za vojno-tehnička pitanja na Institutu za američke i kanadske studije pri Akademiji nauka Rusije.

Uhapšen je 1999. po optužbi za izdaju i špijunažu iako nije imao pristup povjerljivim dokumentima kao civilni istraživač, Po struci fizičar i istoričar, Sujagin je proveo 11 godina u zatvoru. Oslobođen je i razmijenjen sa grupom špijuna uhapšenih u SAD. Od 2014. radi kao analitičar na Kraljevskom institutu za studije odbrane i bezbjednosti u Londonu.

Pitanje je ko će jednog dana zamijeniti Putina. To će vjerovatno biti neko politički vještiji, fleksibilniji.


Zahtjevi za azil

Broj zahtjeva za azil ruskih građana u SAD dostigao je maksimum 2017. Američke vlasti primile su 2.664 zahtjeva za azil od ruskih državljana, što predstavlja porast od 39 posto u odnosu na 2016. godinu.

Brojke iz 2017. su dvostruko veće od onih iz 2012. kada su u pitanju oni koji prvi put podnose zahtjev, odnosno od kada je Putin izabran za treći mandat predsjednika nakon što je prije toga četiri godine bio premijer. Te cifre su takođe premašile podatke američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS). koji se odnose na post-sovjetsku Rusiju i koji pokazuju da je 1994. godine prvi put podneseno 2.127 prijava ruskih građana za azil.

Statistike USCIS-a ne pokazuju razloge za zahtjeve za azil. No, kandidati koji uspiju u tom procesu moraju da dokažu ,,progon ili temeljni strah od progona" u svojoj zemlji ,,zbog rase, religije, nacionalnosti, članstva u određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja."

Pravnici i advokati koji se bave imigracijom kažu da je porast broja ruskih zahteva za azil u SAD djelimično bio podstaknut Zakonom o seksualnim manjinama u Rusiji iz 2013. godine. Evropski sud za ljudska prava ranije je saopštio da donošenjem takvih zakona ruske vlasti ,,pojačavaju stigmatizaciju i predrasude i podstiču homofobiju, što je nespojivo s pojmovima jednakosti, pluralizma i tolerancije inherentnog u demokratskom društvu".

Ruski preduzetnici takođe traže politički azil u SAD, tvrdeći da su mete ruskih vlasti, prenose američki advokati koji se bave takvim slučajevima.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...