Monitor.co.me

EVROPSKE INTEGRACIJE REGIONA NAKON SAMITA U SOFIJI: Jedni bi, kao, da se prošire; drugi, kao, da pristupe

E-mail Ispis PDF
bugarskaEvropska unija ponovo se svečano obavezala da će šest zemalja jugoistočne Evrope jednom biti primljene u tu zajednicu država. U završnoj deklaraciji sa samita ukazuje se na „riješenost EU da ojača i intenzivira svoj angažman na svim nivoima sa ciljem da podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona". Ističe se spremnost Brisela da na sve načine pomogne u sprovođenju teških reformi privrede i društva u ovim balkanskim državama. One su se istovremeno obavezale da će strpljivo i naporno raditi da bi postale članice Unije.

O datumima kada će se to desiti, niko nije želio da preciznije govori. Radije su se dogovarali zajednički projekti i inicijative vrijedne stotine miliona eura koje bi trebalo da pomognu u transformaciji regiona i njegovoj boljoj povezanosti, te ukazivano na nužnost pomirenja.

Ono što EU ne može da obeća u odnosu na perspektivu za ulazak, pokušaće da nadoknadi još većim investicijama. Sve zemlje regiona dobiće podsticaje u segmentu jačanja vladavine prava i jačanju angažmana u dijelu bezbjednosti i migracija. Zapošljavanje i socijalne reforme biće dopunski finansirane iz budžeta Komisije kroz veću dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije, kao i ulaganjem u razvoj Regionalne ekonomske zone, a koja bi trebalo da bude uspostavljena do sredine 2019. godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regionu biće finansirane sa više od 200 miliona eura. U segmentu – povezivanje, povezanost, planira se veće finansiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebalo da dostigne sumu od 2,4 milijarde eura.

„Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljno zrela za EU, ali mora se iskoristiti trenutak i diskusija o reformama zadržati u centru pažnje", rekao je evropski komesar za proširenje Johanes Han.

To se posebno odnosi na Crnu Goru, kao državu koja je od svih zemalja regiona najdalje odmakla u procesu pregovaranja i otvorila 30 poglavlja. Još jedno izuzetno značajno, ono o životnoj sredini, trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca.

No, datum pomenut u Strategiji Evropske komisije – 2025. godina – nakon samita u Sofiji, ne čini se dostižnim. Han navodi da bi Crna Gora, da bi ušla u punopravno članstvo za sedam godina, morala da završi pregovore najkasnije 2023. godine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je to otvoreno potvrdila. „Nemam nikakvo mišljenje što se tiče navođenja 2025. godine kao mogućeg cilja. Ulazak u Uniju mora da bude zasnovan na napretku. Ne na bazi vremena, već na osnovu postignutog i to posebno u oblastima vladavine prava, korupcije, borbe protiv organizovanog kriminala, otvorenih bilateralnih i graničnih pitanja", rekla je Merkelova.

Nerasvijetljeni napadi na novinare, prijetnje nezavisnosti javnom servisu i brutalna ubistva na crnogorskim ulicama, odnosno otvoreni rat mafijaških klanova, uz stanje u pravosuđu, ne mogu biti dobra preporuka da se ubrza put ka EU.

Konstatujući da je najmanji kandidat u regionu i najizgledniji za članstvo, u njemačkoj štampi se navodi da su ,,neke države EU skeptične prema aktuelnom predsjedniku Milu Đukanoviću: on određuje političku sudbinu mini države više od dvije i po decenije. Opozicija ga optužuje da vodi Crnu Goru kao svoju porodičnu imovinu i da je svoje milionsko bogatsvo stekao na sumnjiv način, bivajući blizak organizovanom kriminalu".

Premijer Duško Marković je u Sofiji poručio da će Crna Gora biti u EU kada bude spremna

i kada u EU budu bez sumnje vidjeli našu spremnost. „To je naše strateško opredjeljenje zato što želimo da svakodnevni dio našeg života budu vladavina prava, dugoročna ekonomska i politička stabilnost, sloboda izražavanja i medija, ne kao izbor, nego stanje svijesti. Ovoj Vladi to je apsolutni prioritet, počev od dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 i stvaranja uslova za zatvaranje poglavlja, sa svim kompleksnostima koji taj proces podrazumijeva. Iako ponekad izgleda da se naš entuzijazam u pregovorima smanjio, upravo je suprotno – zamora nema već se, nakon šest godina intenzivnog pregovaranja bez zastoja, pripremamo za još zahtjevniju i odlučujuću fazu pristupanja", rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Poznati njemački novinar i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Norbert Mapes-Nidik kaže da vlade u regionu, uključujući i crnogorsku, i dalje šire optimizam, bez pokrića . ,,Taj namješteni optimizam odgovara i njima i zemljama Unije. Brisel je zadovoljan, jer kandidati ne vrše prejak pritisak. A vlade su zadovoljne zbog slabljenja pritiska EU da učine svoje zemlje zrelim za prijem, da suzbiju korupciju i poduhvate se temeljnih reformi. Jedni bi, kao, da se prošire, a drugi bi, kao, da pristupe", tvrdi Mapes-Nidik.

Tako nešto je saopštio francuski predsjednik Emanuel Makron: prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. To čitav proces odlaže na neodređeno vrijeme. U većini ključnih članica, među kojima je i najznačajnija Njemačka, želja da se prihvate nove države, a moguće i novi problemi, prilično je mala.

Istorija je svjedok da se time otvara prostor za Rusiju, Tursku i Kinu, koje nijesu previše zainteresovane za reforme u balkanskim državicama. Zato je u pravu komesar Han kada se obraća svojim kolegama i vladama 28-orice: „Ili ćemo mi izvoziti stabilnost ili ćemo uvesti nestabilnost".

Strateški cilj EU jeste da region snažnije veže za sebe. Ne punopravno članstvo, nego partnerstvo, nešto slično statusu koji u odnosu na EU imaju danas Norveška ili Švajcarska. Opasno je Balkance sasvim prepustiti samima sebi.

„EU jeste i ostaće najvažniji partner Zapadnog Balkana. Integracija regiona je osnovni prioritet EU, a Zapadni Balkan je integralni dio Evrope", kazao je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.

,,Najvažniji partner EU" – zvuči poznato. Dugo smo bili i u Partnerstvu za mir, pa su nas onda naprosto ugurali u NATO. Možda nas jednom uguraju i u EU. Ako ona preživi krizu kroz koju prolazi i koja postaje sve veća. Na djelu je, pokazuje to i najnoviji primjer Italije, balkanizacija EU.

Bugarska, trenutni predsjedavajući EU, je odličnim organizovanjem ovog samita pokazala visok stepen uvažavanja svojih susjeda. Ostaje da se vide potezi Austrije čiji je kancelar Sebastijan Kurc u Sofiji najavio da će i tokom predsjedavanja njegove zemlje, od 1. jula, približavanje Zapadnog Balkana EU biti prioritet.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...