Monitor.co.me

ODNOSI EU I SAD: Može li se reći ne moćnijem mlađem bratu

E-mail Ispis PDF
fraengnjemLideri EU prošle su se sedmice u Sofiji u potpunosti posvetili predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu. Oni nikada nisu tako žestoko kritikovali predsjednika glavne sile Sjevernoatlantskog saveza (NATO), kao sada povodom njegove odluke da ne produži važnost Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), prema kojem su dogovorene ograničene nuklearne aktivnosti Irana u zamjenu za popuštanje međunarodnih sankcija. Nuklearni prorazum je sa Iranom 2015. zaključilo šest zemalja i EU.

Stajalište najvažnijih članica Unije je da je Trampova politika pogrešna, avanturistička i potpuno nesolidarna. Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emanuel Makron, premijerka Velike Britanije Tereza Mej to su javno rekli u bugarskom glavnom gradu.

Prije dvije nedjelje Tramp je proglasio multilateralni dokument o nuklearnom programu Irana (JCPOA) „najgorim sporazumom svih vremena" i najavio njegovo ukidanje, uprkos žestokim protestima partnera - EU, Velike Britanije kao i Rusije i Kine. Tramp je zaprijetio da će uvesti sankcije firmama drugih zemalja koje i dalje budu poslovale s Iranom.

Američki ministar spoljnih poslova Majk Pompeo je poručio da će SAD Iranu uvesti „najstrože sankcije u istoriji" uz „do sada neviđeni pritisak na iranski režim". Iran, kako je precizirao Pompeo, nikada neće dobiti „blanko ček" za dominaciju nad Bliskim istokom. Za novi sporazum, američki ministar je Iranu postavio visoke prepreke: Teheran mora da obustavi svoj raketni program i da se drži dalje od svih sukoba u regionu, uključujući i Jemen i Siriju. Tek tada će Vašington ponovo ukinuti sankcije.

EU, Rusija i Kina, žele da spasu sporazum, poručila je šefica evropske diplomatije Federica Mogherini. Firmama iz EU, koje zbog poslovanja s Iranom Vašington bude kaznio, namjeravaju da finansijski priskoče u pomoć.

Mogućnosti EU da se bori protiv američke ekonomske sile su skromne. No, u Briselu, Berlinu i Parizu misle da postoje granice, čak i kada se radi o Vašingtonu – to je poruka iz Sofije.

„Nije u redu da se tek tako otkaže sporazum oko kojeg se pregovaralo 12 godina i koji je u Savjetu bezbjednosti UN usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak", reagovala je kancelarka Angela Merkel na Trampovu odluku. Šefica njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahles odluku o Iranu nazvala je „velikim udarcem transatlantskom savezu".

Londonski Fajnenšel tajms je komentirišući Trampov potez naglasio da bi „8. maj mogao ući u istoriju kao dan kada se SAD odrekao vjere u svoje saveznike". Poslanik s najdužim stažom u Evropskom parlamentu Elmar Brok rekao je kako je razočaran potezima Vašingtona. ,,Zapadno se jedinstvo raspada, to nije partnerstvo", kazao je konzervativni političar.

Pitanje je da li će nakostriješena Evropa ostaviti ikakav utisak na Trampa. Bez imalo obzira prema saveznicima u Evropi, američki predsjednik je već torpedirao sporazume o klimi, transpacifičkom i sjevernoameričkom ekonomskom partnerstvu, razbuktao vatru na Bliskom istoku, uveo carine....

Neizvjesno je da li EU može da izbjegne prijeteće carine SAD na čelik ili sankcije protiv kompanija koje posluju u Iranu. Biće skupo i veoma teško održati ekonomske veze s Iranom. Pogotovo ukoliko pogođene kompanije, kao što su Total, Mersk ili Simens, odluče da slijede politiku SAD, a ne EU – da igraju na sigurno kako bi imale neometan pristup američkom tržištu.

Po njemačkom ministru spoljnih poslova Hajko Masu, država teško može zaštititi domaće kompanije koje i dalje budu poslovale s Iranom od američkih sankcija. „Rješenje kojim bi zaštitili preduzeća od svih rizika američkih sankcija ja ne vidim", kazao je on. Ministar privrede Peter Altmejer pogođenim firmama ponudio je „pravno i praktično savjetovanje kao sredstvo za ograničavanje štete".

Ovih dana u njemačkim medijima često je citirana ocjena američke stručnjakinja za trgovačko pravo Džudit Li. ,,SAD su veliki gorila na svjetskoj pozornici", kazala je ona za CNN. ,,Mi ne samo da pokušavamo kontrolisati naša vlastita preduzeća, već i firme drugih zemalja".

Poslije nuklernog sporazuma iz 2015, delegacija za delegacijom evropskih poslovnih ljudi jurile su u Iran gdje su čekale velike rezerve nafte i gasa u nadi da će se odnosi sa Zapadom popraviti. Osim francuskog naftnog giganta Totala, unosan sporazum s Teheranom potpisao je Royal Dutch Shell. Francusko-njemački avionski proizvođač Airbus saglasio se da isporuči 100 putničkih aviona Iranu, po sporazumu vrijednom više milijardi dolara.

Francuski proizvođač automobila PSA Pežo Sitron potpisao je 350 miliona dolara vrijedan sporazum s iranskim proizvođačem automobila SAIPA za proizvodnju 200.000 automobila godišnje u Iranu. Njemački Folksvgen je u julu 2017. saopštio da će početi s izvozom automobila u Iran.

Sada su evropske i američke kompanije u opasnosti da izgube veliko izvozno tržište i milijarde dolara komercijalnih poslova. Uz to, odlazak zapadnih kompanija s unosnog izvoznog tržišta može se u suštini posmatrati i kao poklon Rusiji i Kini koje podržavaju Iran, a koje su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN i koje su pomogle u pregovorima oko postizanja nuklearnog sporazuma.

„Imamo naginjanje prema Istoku zato što Iran nema opcija na Zapadu," kazao je Stiv Hanke, ekonomista sa Džons Hopkins Unverziteta u Baltimoru. On je najavio da će prazninu u saradnji sa Evroipom, Iranci popuniti s Rusijom i Kinom.

Obnovljene sankcije SAD ciljaće, među ostalima, iransku automobilsku industriju, civilnu avijaciju, bankarski sektor. Američkim građanima i kompanijama biće zabranjeno poslovanje u skoro svim oblastima u Teheranu, ali će biti pogođene i strane kompanije. Osim što će biti izloženi sankcijama, oni koji budu hteli da posluju s Iranom neće moći da koriste američke banke, sklapaju poslove u globalnoj rezervnoj valuti - američkom dolaru.

Prije sklapanja nuklearnog sporazuma, kada je Iran bio izbačen iz SWIFT, dominantne američke globalne mreže transakcija, Kina i Rusija su našle zaobilazane puteve. Umjesto u dolarima, biznis transakcije su se obavljale u eurima, kineskim juanima ili ugovorima o robnoj razmjeni. Evopske firme koje posluju sa SAD i koriste američke banke nemaju takvu opciju.

Iranski ministar nafte Bidžan Namdar Zanganeh, kako prenose iranski mediji, izjavio je da je kineska državna kompanija CNPC, manjinski vlasnik akcija u razvojnom projektu u jednom od najvećih svjetskih prirodnih rezervoara gasa Južni Pars, u kojem je većinski partner Total, spremna da preuzme cijeli posao ukoliko se Francuzi povuku. Francuska kompanija Total je saopštila da će nastaviti dalje s planiranim 20. godišnjim projektom vrijednim pet miliardi dolara, samo ukoliko osiguraju da ih Vašington izuzme iz sankcija.

U još značajnom koraku zaštite Irana od američkih sankcija, Evroazijska ekonomska unija, koju predvodi Rusija, potpisala je prelazni trgovinski sporazum s Iranom, koji će smanjiti poreske tarife na stotine proizvoda iz Irana. Blok koji uključuje Jermeniju, Bjelorusiju, Kazahstan i Kirgistan, planira da započene pregovore sa Iranom čiji je cilj formiranje slobodne trgovinske zone.

Analitičari sugerišu da bi kombinacija zakonskih, finansijskih i političkih koraka evropskih država mogla da im omogući da nastave da pružaju Iranu koristi od sporazuma, uključujući i trgovinu i investicije. Ukoliko je cilj spašavanje sporazuma, države EU moraju prevashodno zaštititi svoje kompanije od tzv. sekundarnih sankcija koje omogućavaju Vašingtonu da preduzme akciju protiv pojedinaca ili kompanija koje posluju sa sankcionisanim zemljama.

,,Riječ je o kompanijama koje su prisutne na američkom tržištu, da bi se sankcije mogle odnositi na njih", kaže Rikardo Alkaro, koordinator u italijanskom Institutu za međunarodne poslove (IAI). ,,No, imajući u vidu činjenicu da većina evropskih banaka i velikih kompanija, kao i mnogo kompanija srednje veličine imaju ulog u američkoj ekonomiji i učestvuju na finansijskom tržištu, veoma je teško da ne postanu meta američkih pravila", smatra Alkaro.

Za suprotstavljanje politici SAD, Eropska unija ima uzor. Kuba. SAD je ovu ostrvsku državu prije 22 godine htio da baci na koljena pooštravanjem sankcija. Evropljani su htjeli da sklapaju poslove. Brisel je otišao tako daleko da je u okviru tzv. „blokiranja" svim evropskim firmama zabranio poštovanje američkih sankcija.

Postoji ključna razlika u odnosu na ono vrijeme: Tada je u Bijeloj kući sjedio Bil Klinton, predvidljivi predsjednik naklonjen Evropljanima. Danas je tamo savim drugačiji nasljednik.


Evropa zajedno

Njemački šef diplomatije Hajko Mas računa na zemlje koje ostaju privržene nuklearnom sporazumu s Iranom. „U zajedničkim razgovorima mora se voditi računa i o tome kako se ubuduće može omogućiti trgovina s Iranom", kaže on.

Kancelarka Merkel prošle je nedjelje u Sočiju nakon sastanka s Vladimirom Putinom poručila kako su dobri odnosi s Rusijom od strateškog interesa. „Aktuelne krize u svijetu, pa i one oko kojih se ne slažemo, mogu se rješavati samo ako postoji intenzivna međusobna saradnja", izjavila je. Angela Merkel je treći visoki njemački zvaničnik koji je posljednjih dana posjetio Rusiju. Prije nje u Moskvi su boravili ministar spoljnih poslova Hajko Mas i ministar privrede Peter Altmajer.

Između Njemačke i Rusije ima mnogo spornih pitanja. Proteklih godina Moskva je načinila puno političke štete. Biće potrebno mnogo vremena da se to popravi. No, otopljavanje odnosa između Berlina i Moskve moglo bi biti posljedica Trampove odluke o izlasku SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

EU je ta koja mora da spasi multilateralni svjetski poredak koji su SAD dovele u pitanje, kaže francuski predsjednik Makron. „Žalim zbog odluke američkog predsjednika", izjavio je Makron u intervjuu za njemačke medijske kuće. „Mislim da je to greška i zato mi Evropljani moramo zajednički da ostanemo u okvirima tog sporazuma". Francuski predsjednik je istakao da se ne može odbaciti kompletan JCPOA samo zato što se jedna strana povukla. „Mi moramo da ga dopunimo i proširimo i na period poslije 2025. Potreban je još jedan dodatni okvir."

U vezi spora oko carina i trgovine sa SAD, Makron kaže: „Evropa mora po tom pitanju da bude samouvjerena. Mi smo velika trgovinska sila. SAD je saveznik i partner, ali mi ipak imamo svoja pravila. Moramo da se pobrinemo za to da se ta pravila poštuju".


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1444 / 22.jun 2018. VLAST, KRIMINAL, SAPUTNICI:Uhapsi-pusti, pa opet ...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1443

Monitor broj 1443 / 15.jun 2018. URUŠAVANJE ŠKOLSTVA: Luča korupcije (Miloš B...

 

Monitor broj 1442

Monitor broj 1432 / 7.jun 2018.     LOKALNI IZBORI - GLOBALNE POSLEDICE:Trijumf...