Monitor.co.me

POSKUPLJENJE GORIVA: Luksuz na cijeni

E-mail Ispis PDF
kolaNajnovije poskupljenje goriva niko nije propratio organizovanim protestom. Centrom Podgorice prošetao je usamljeni demonstrant tražeći da se cijena goriva vrati na jedan euro, nosio je parolu: „Bando nazobana voze vas službenim mercedesima". A ispod parole crvenu majicu DPS-a.

Ionako visoke cijene goriva od ove nedjelje su povećane za tri do sedam centi - dizel košta 1,30 eura po litru, benzin super 98 - 1,44, dok je super 95 - 1,41 eura. Po cijeni goriva bez premca smo u regionu, a ,,bolji'' smo i od mnogih razvijenih zemalja – Luksemburga, Austrije, Češke... (vidi boks).

Podsjetimo da je na početku ove godine litar benzina – i 95 i 98 oktana – koštao 1,30 eura, dok je cijena dizela bila 1,18 eura.

I dok krupnim koracima grabimo ka rekordnoj cijeni goriva, iz avgusta 2012, kada je litar goriva prešao cijenu od euro i po, mnogi strahuju da je ovo samo uvertira u talas poskupljenja – prije svega prevoza i osnovnih životnih namirnica.

Nakon prvog ovogodišnjeg poskupljenja goriva, u januaru, cijena autobuske karte u Podgorici je sa 70 povećana na 90 centi. Autoprevoznici sada traže da im se vrati povraćaj akcize za gorivo koju su ranije imali ili da opet koriguju cijenu. Direktor Udruženja autoprevoznika Crne Gore Veselin Salamadija najavljuje da, ukoliko se rast cijena goriva nastavi, poskupljenje usluga je neminovno da bi, kako kaže, kompanije opstale.

Iz Unija slobodnih sindikata (USSCG) su saopštili da je nepisano pravilo i nije nikakva novost da će poskupljenje goriva povući i povećanje cijena životnih namirnica, prevoza i drugih roba i usluga, i to u uslovima kada je većina sugrađana već odavno dovedena ispod ruba egzistencije.

,,Ovo što se sad dešava signal je Vladi da ozbiljno razmisli da razmotri antiiflacione mjere, kada je u pitanju rast cijene derivata, iz prostog razloga što mislim da je u ovom momentu ta psihološka barijera kada je u pitanju inflacija, dotaknuta i da građani već vjeruju svojoj percepciji da je moguća inflacija'', izjavio je za RTCG ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Iako su percepcija Vlade i dijela građana odavno suprotne, reagovao je i premijer. Nakon poskupljenja koje je otpočelo u utorak, Marković je u srijedu najavio da će u četvrtak na sjednici Vlade ,,imati osnovne informacije što to poskupljenje znači''!

Izjavio je Marković i da je Vlada spremna da interveniše da bi zaštitila standard građana, uz opasku – ako to bude neophodno, da se ne bi ugrozila ekonomija, odnosno poslovanje crnogorske privrede.

Iz Ministarstva ekonomije su objasnili o kakvim mjerama razmišljaju: ,,Podsjećamo da je Vlada više puta tokom 2011. i 2012. godine djelovala antiinflatorno kada je smanjila vrijednost akciza i donijela Odluku o povraćaju dijela akcize plaćene na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i na mineralna ulja koja se koriste za poljoprivrednu i šumsku mehanizaciju''.

USSCG je već najavila da će Socijalnim savjetom inicirati hitan postupak preispitivanja Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Predstavnici Unije naveli su da imaju za cilj da raskinu sa negativnom praksom gotovo svakosedmičnih poskupljenja goriva, jer ukoliko bi se država i trgovci odrekli dijela dobiti, ono bi moglo da bude značajno jeftinije.

Računica kaže da bi cijena goriva bez državnih dažbina iznosila 50 do 55 centi. Akcize, porezi i naknade u ukupnoj, trenutnoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata u zavisnosti od vrste kreću se od 51 do 56 odsto, podaci su Ministarstva ekonomije.

Prema ranijoj računici Ministarstva finansija, od ukupne cijene po litru goriva država uzima 54 do 58,3 odsto. Ona je napravljena nakon što je, prošle godine Vlada povećala akcize na gorivo za devet centi, dok je od ove godine PDV povećan sa 19 na 21 odsto.

,,Okolnosti u kojima se sve to dešava su takve da je registrovana nezaposlenost preko 19 odsto, a minimalna zarada u visini od 193 eura, koju prima oko 40 hiljada osoba u Crnoj Gori nepromijenjena je od 2013. godine. Apsolutna linija siromaštva posljednji put utvrđena je za 2013. godinu u iznosu od 186,45 eura, te u uslovima u kojima se retroaktivno ukidaju stečena prava iz socijalne zaštite", saopštili su u protestu zbog povećanja goriva iz USSCG. Nisu pomenuli Monstatove proračune po kojima je 2,06 eura sasvim dovoljno za tri obroka dnevno.

Vrijedi se podsjetiti vizionarstva tadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjednika Đukanovića, koji je još 2015. ocijenio da je gorivo luksuz: ,,Radi se o proizvodu koji je u našim uslovima pokazatelj višeg kvaliteta života i luksuza i zato mi se čini vrlo logičnim i odgovornim što je Vlada opredjelila da upravo u vremenu kada je došlo do pojeftinjenja cijena goriva, zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, podigne cijenu i tako obezbijedi dio nedostajućih prihoda kojima bi rješavala deficite i obezbijdila uredno servisiranje kredita za unapređenje putne infrastrukture", kazao je Đukanović nakon tadašnje izborne konvencije podgoričkog odbora DPS-a.

Đukanovićeva Vlada je tada uvela dodatne akcize od sedam centi po litru za izgradnju autoputa i reprezentativni sport. Akciza, koja je bila na snazi od 20. aprila do 19. oktobra 2015, uvedena je bez potvrđivanja Skupštine, zbog čega je i Ustavni sud oborio, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Neustavnom akcizom od građana je oteto 9,9 miliona eura.

Vratimo se luksuzu. Za razliku od građana, vlasnici jahti u Porto Montenegru ne plaćaju akcize i poreze, pa im litar dizela dođe oko 50 centi. Ima i privilegovanijih – prema podacima MUP-a državne institucije raspolažu s preko 3.700 automobila. A na gorivo za državne automobile, prema Budžetu, godišnje ode preko osam miliona eura. Monitor je već pisao da se za gorivo godišnje izdvaja duplo više nego za dječje dodatke, a državni i lokalni funkcioneri samo za benzin dnevno potroše onoliko koliko država mjesečno daje socijalno ugroženima!

Zanimljiva je i analogija koju je nedavno predstavila Organizacija KOD –

Crna Gora ima preko 3.700 službenih automobila, Njemačka sa 82 miliona stanovnika oko 1.000 državnih automobila, a Švedska sa 10 miliona tek desetak.

Prosječna plata u Njemačkoj je 2.270 eura, a cijena dizela jeftinija nego u Crnoj Gori - 1,29; prosječna plata u Švedskoj je 2.570 eura, litar dizela košta 1,56 eura. Što znači da se od prosječne plate u Njemačkoj može kupiti 1.759 litara dizela, u Švedskoj 1.647, a u Crnoj Gori za prosječnu platu od 510 eura tek 392 litra dizela.

Isti dan kada je kod nas povećana cijena goriva, na svjetskim berzama cijena nafte je pala. ,,Može se desiti da u naredne dvije sedmice dođe do pada cijena goriva u Crnoj Gori'', najavio je premijer Marković pozivajući se na svjetske berze.

,,Kakvo je vrijeme došlo dolazićemo na čestitke sa bocom goriva'', polušala je koja kruži društvenim mrežama nakon najnovijeg poskupljenja goriva.


Lideri skupoće

Crna Gora je po cijenama naftnih derivata među skupljima u regionu, ali i od nekih bogatih država Evropske unije poput Luksemburga, Austrije, Njemačke...

U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, prema podacima Auto-moto saveza Slovenije, super 95 jeftiniji je u Sloveniji (1,35), Srbiji (1,27), Makedoniji (1,16), BiH (1,18) i na Kosovu (1,05 eura po litru). Istu cijenu, kao i u Crnoj Gori, ima Hrvatska – 1,41.

I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu može da natoči 361 litar supera 95, isto koliko stanovnik Srbije, iako je tamo prosječna plata manja 50 eura, Slovenac za prosječnu platu može da kupi 814 litara ovog benzina, u Hrvatskoj 690 litara. U Makedoniji, u kojoj su najniže plate u regionu, 325 litara, dok višu kupovnu moć od naše, što se tiče goriva, imaju i stanovnici BiH koji za prosječnu platu 440 eura mogu da natoče 372 litara.

U ostalim balkanskim zemljama gorivo (super 95) je takođe jeftinije nego kod nas: Albanija 1,39, Bugarska 1,15, Rumunija 1,19, Turska 1,17. Skuplje je jedino u Grčkoj 1,6 eura.

Brojne razvijene zemlje sa čijom se minimalnom platom ne može upoređivati naša prosječna, takođe imaju jeftinije gorivo: Austrija (super 95) – 1,2, Češka 1,21, Luksemburg 1,25, Poljska 1,17, Španija 1,32, Švajcarska 1,36...

Litar supera 95 po cijeni do 1,6 eura prodaje se u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj... Najskuplje je na Islandu 1,81, u Holandiji 1,79 i Norveškoj 1,72. Najjeftinije u Bjelorusiji 0,57, Rusiji 0,61, Ukrajini i Moldaviji - 0,93.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...

 

Monitor broj 1464

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...