Monitor.co.me

KOLAŠIN: SVE POPULARNIJE PČELARSTVO: Antistres terapija uz solidnu zaradu

E-mail Ispis PDF
pcelariUdruženje pčelara Kolašin ima oko 30 članova. Međutim, kako kažu, još tri puta toliko njihovih sugrađana bavi se pčelarstvom i od toga solidno zarađuje. Ta, sve popularnija grana poljoprivrede privlači i mlade, a Kolašin je, kažu, zbog bogatstva flore, pravi raj za pčelinja društva.

Iako je mnogo onih koji su predanim radom zaslužili titulu uspješnih pčelara, među najistaknutijim su Bogoljub Bogi Bulatović, Velibor Šćepanović, Radojica Tapušković, Ivan Rakočević, Božidar Vuković, Milija Vujisić, Miličko Bulatović, Momir Šubara, Radoje Čobeljić...To su pčelari sa 20 i više pčelinjih zajednica.

„Istina je da mnogi pčelari još nijesu prepoznali korist od udruživanja, pa nijesu svi u našem udruženju. Međutim, sa zadovoljstvom mogu kazati da interesovanje za pčelarstvo stalno raste. Sve veći broj mladih ljudi prepoznaje pčelarstvo kao oblast poljoprivrede u kojoj može obezbijediti egzistenciju, jer je područje Kolašina zbog raznolikosti flore bogomdano za razvoj pčelarstva", kaže Šćepanović.

Njegove kolege ističu da su prednosti pčelarstva nad ostalim granama poljoprivrede mnogobrojne. To korisno i lijepo zanimanje, ističu, prije svega, antistres je terapija, pa onda i način za solidinu zaradu.

„U današnje vrijeme, prepuno stresa, ulazak u pčelinjak prava je relaksacija i odmor duše. Prednost je i to što se radi o sezonskom poslu. Radovi u pčelarstvu počinju u aprilu, a završavaju se u septembru, što je nezamislivo kod ostalih grana poljoprivrede, koje zahtijevaju cjelogodišnji rad. Na taj način pčelari imaju vrijeme za odmor ili neki drugi posao", kažu u Udruženju.

No, s druge strane, nijesu lišeni ni problema. Minule dvije godine, na primjer, bile su izuzetno teške. Muke pčelara odnose se, prije svega, na klimatske promjene. U toj grani poljoprivrede, koja se odvija pod ‚‚otvorenim nebom'' i prinosi meda uveliko zavise od vremenskih uslova. Prošla godina, naročito, bila je, kažu, jedna od najgorih koju pamte. Velika količina kiše u februaru i martu na sreću, nije usporila razvoj vegetacije, što je uslov da ova godina bude dobra prilika da bar djelimično nadomjeste gubitke. Osim toga, sve se manje ljudi bavi stočarstvom, što se negativno odražava i na pčelarstvo. Sve siromašniji stočni fond razlog je što mnoge livade zarastaju, a zna se da je na području opštine Kolašin livadska paša glavna i najvažnija paša

Ipak, godina bi, tvrdi Šćepanović, kad je riječ o prinosu meda, mogla biti jedna od boljih u posljednje dvije decenije. Pčele su uspješno prebrodile zimu i, zahvaljujući idealnim vremenskim uslovima u aprilu, u potpunosti iskoristile „voćnu pašu" i dostigle vrhunac u razvoju. Pojedini pčelari vrcali su med u maju što do sada, tvrde, nije zabilježeno na području Kolašina.

Sada je u toku najvažnija livadska paša od koje pčelari očekuju dobre prinose meda, kojima će nadomjestiti gubitke iz posljednje dvije godine.

Pčelari kažu da podršku dobijaju uglavnom od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kroz agrobudžet.

„To se odnosi na regres za nabavku selekcionisanih matica, zatim ljekova za pčele, preradu voska, pogačica i invertnog sirupa za prihranu pčela. Pored toga, pčelari kroz javne pozive koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede mogu nabaviti nedostajuću opremu i izgraditi ili rekonstruisati objekte za vrcanje i skladištenje meda", objašnjavaju u kolašinskom Udruženju.

Trebalo bi, smatraju oni, u narednom periodu razmisliti i o uvođenju subvencija u pčelarstvu kao što je to slučaj u ostalim granama poljoprivrede. U tom slučaju, pčelari bi dobijali podršku po košnici, što bi se, smatraju, izuzetno pozitivno odrazilo na razvoj pčelarstva.

Neki od članova kolašinskog Udruženja pokazali su kako je veza između pčelarstva i turizma vrlo unosna i održiva. Na farmi Šćepanović, jedinoj farmi meda na sjeveru države, to dokazaju godinama. Na toj je farmi, koja je postala prepoznatljiv dio kolašinske turističke ponude, više od 100 košnica. Svake godine ugoste turiste iz Rusije, Ukrajine, Velike Britanije, Francuske...

,,Već u maju našu farmu su posjetili prvi turisti. Ove godine turistima će biti na raspolaganju široka obogaćena paleta proizvoda na bazi meda. Nastojimo i da nabavimo dio nedostajuće opreme za transport, jer u pčelarstvu važi poslovica 'med na točkovima rađa'. U planu je i nabavka novih košnica jer postojeća količina meda koju proizvedemo više ne zadovoljava potrebe tržišta. Za sve to namjeravamo da koristimo sredstva koja kroz projekte nudi resorno Ministarstvo", kažu na toj farmi.

Vlasnik Velibor, uz pomoć brata Vlatka, hobi je još kao student pretvorio u porodični biznis. Tako je oko njihove kuće u Selištima i nastala farma, gdje turisti mogu učestvovati u poslovima u pčelinjaku, ali i degustirati i kupovati proizvode.

Činjenica da Velibor nakon završenih studija nije našao posao u struci, pa ni otišao iz Kolašina, kako mnogi njegovi vršnjaci, ovog puta pokazala se kao srećna okolnost i za porodicu Šćepanović, ali i za kolašinsku turističku ponudu.

„Turistima prije svega nudimo obilazak farme i osnovnu edukaciju o pčelarstvu. Na raspolaganju im je i naša domaća hrana, kao i pastrmka, jer imamo i mini riblnjak. Na kraju se zaslade medom", objašnjavaju Šćepanovići.

Svoj biznis počeli su 2012. u okviru projekta Putevi sira i tvrde da se nijesu pokajali zbog odluke da žive i zarađuju od meda.


Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1448 / 20.jul 2018.     MILO ĐUKANOVIĆ I AMFILOHIJE RADOVIĆ – R...

 

Monitor broj 1447

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...