Monitor.co.me

KULTURA PROMOVIŠE ULCINJ: Kapital gomilan stoljećima

E-mail Ispis PDF
servantes„Za 16 mjeseci film Biser Bojane, koji je najvećim dijelom snimljen u Ulcinju i prikazao ljepote tog grada, vidjelo je samo u bioskopima širom regiona i Evrope oko 200.000 ljudi. Vjerujemo da je to ostvarenje dovelo na ulcinjsku rivijeru oko 10.000 turista i posjetilaca", kaže za Monitor glumac i producent tog filma Milutin-Mima Karadžić.

Na otvaranju posebnog programa ovogodišnjeg Fimskog festival u Puli, 65. po redu, nazvanog Kino uz more, a koji je namijenjenim mladim filmoljupcima, biće prikazan Biser Bojane. Ovaj film će na Radio-televiziji Srbije biti emitovan 31. decembra, i vidjeće ga oko dva miliona ljudi.

,,Uvjeren sam da je to najbolja reklama za Ulcinj i da ćemo naredne godine krenuti u snimanje serije Biser Bojane. Čelni ljudi u Opštini Ulcinj i vlasnici najvećih kompanija prepoznali su moć i važnost filma za promociju ovog prelijepog grada", kaže Karadžić.

Upravo ovih dana u Ulcinju se snimaju najatraktivnije scene visokobudžetne serije Besa, u engleskoj produkciji, koja će se od oktobra prikazivati na regionalnim televizijama.

Direktorica ulcinjskog festivala Seanema, Drita Lola smatra da je promocija jedne destinacije putem filma jedna od najisplativijih, ali i najuvjerljivijih oblika promocije. Ona smatra da je taj festival, koji će se ove godine održati po četvrti put, uz posebno izdanje Seanema Green, već označen kao značajan potencijal, za osvježenje festivalske scene u regionu, kao i za pozicioniranja grada Ulcinja na mapi kulturnih događaja u regionu i svijetu.

Istraživanja potvrđuju da turisti prepoznaju i pozitivno vrednuju kulturno-istorijske sadržaje ovog područja iako većina kulturnih resursa Ulcinja nije turistički valorizovana i dovoljno promovisana.

To se prije svega odnosi na Stari grad koji je, kako je rekao poznati francuski arhitekt Benžamin Muton, dio okvira koji je važan na evropskom nivou.

Ipak, stvari se mijenjaju. Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je nedavno donijela rješenje kojim se utvrđuje status ,,nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj".

Ističe se da Stari grad predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru koje se nalazi oko 220 objekata. ,,Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata", dodaje se u tom dokumentu i zaključuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.

Ministarstvo kulture poslalo je zahtjev za upis Starog grada na listu svjetskih prirodnih i kulturnih dobara. Šefica Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolić kazala je da je zahtjev upućen početkom ove godine i da tek sada predstoji veliki rad. ,,Moraju da budu riješeni problemi koji su ranije bili vidljivi i na koje je ukazao UNESCO", pojasnila je Nikolić.

,,Ovo je velika šansa za sve nas koji se već gotovo 30 godina zdušno zalažemo da Stari grad bude na toj prestižnoj listi", kaže za Monitor predsjednik Društva prijatelja i poštovalaca Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.

Početkom juna, u okviru Palate Venecija, postavljena je memorijalna skulptura sa bronzanom bistom najčuvenijeg španskog pisca Miguela de Servantesa. Ovu skulpturu visoku 3,6 metara izradio je poznati albanski vajar iz Tirane Bujar Vani.

Prema riječima vlasnika kompanije Real Estate koja gazduje Palatom Venecija, Ćazima Resulbegovića, ovo je bila obaveza grada prema Servantesu. „Servantes je dio naše istorije. Prema predanju, on je bio rob i zet ulcinjskih gusara. Ovdje mu je oduvijek bilo mjesto".

Saznajemo da će i restoran u ovoj Palati nositi ime proslavljenog književnika. Prema riječima Karamanage, kada to već nije uradila gradska uprava, dobro je što je statuu Servantesa postavila navedena kompanija. ,,Ja sam uvjeren da će ubuduće još više stranih gostiju posjećivati Stari grad i Ulcinj. I ovo je dokaz da smo otvoren grad, čija se vrata nikada ne zatvaraju. Ulaz u ovu tvrđavu, osnovanu u 5. stoljeću prije nove ere, se ne naplaćuje i svi su ovdje dobrodošli", kaže on. „U svim razvijenim zajednicama kultura je značajan društveni i ekonomski resurs, zajedno sa prirodnim resursima", napominje Karamanga.

No, još se na lokalnom nivou malo radi kako bi se iskoristio ogroman kulturni kapital i tradicija ove sredine. Centar za kulturu tradicionalno kuburi sa nedostatkom sredstava, veliki dio kulturne baštine je tragično zapušten, nekada čuveno pomorsko i gusarsko mjesto nema pomorski muzej...

,,Neophodno je mobilisati kulturni kapital kako bi donosio prihod i kreirao poslove, a to su ključni ciljevi svake lokalne razvojne strategije. A preduslov za sve ovo je da Opština donese program razvoja kulture", saopštile su organizacije civilnog društva iz Ulcinja.

U lokalnoj samoupravi navode da je i njihova zakonska obaveza, ali da za takav dokument treba prikupiti mnoštvo informacija o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, stanju sakralnih objekata, arheoloških nalaza, domena umjetničkog stvaralaštva i svega ostalog što čini kulturu u najširem smislu.

Ali, taj posao je olakšan činjenicom da je za potrebe Nacrta Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, a koji obuhvata čitave teritorije svih primorskih opština, donijeta Studija zaštite kulturnog nasljeđa.

Dakle, sve je već tu, taj kapital je brižljivo gomilan 25 vjekova, samo to treba znati prepoznati i pametno iskoristiti. Eksperti iz Njemačke, koji su nedavno posjetili ulcinjske škole, bili su oduševljeni multikulturnim, multinacionalnim i međuvjerskim skladom koji vlada u Ulcinju ocjenjujući da je to sjajan primjer za čitavu Evropu.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1448 / 20.jul 2018.     MILO ĐUKANOVIĆ I AMFILOHIJE RADOVIĆ – R...

 

Monitor broj 1447

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...