Monitor.co.me

BUDVA: OSTRVO SV.NIKOLA POSTALO PRIORITETNA GRAĐEVINSKA ZONA: Vlada ne odustaje od urbanizacije Havaja

E-mail Ispis PDF
havajiProstornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore, (PPPNOB), najveće ostrvo na ovom dijelu Jadrana, ostrvo Sv. Nikola pored Budve, označeno je kao prioritetna razvojna zona.

Kako je došlo do toga da ovo nenaseljeno ostrvo, obraslo gustim mediteranskim zelenilom, poznato po nazivu Školj, (od italijanske riječi scoglio – stijena) postane najvažnija građevinska zona u planu koji tretira teritorije šest primorskih opština, teško je objasniti.

Izgleda da je ponestalo atraktivnih i slobodnih građevinskih lokacija duž obale, nakon što je taj vrijedni prostor devastiran i potrošen višegodišnjom prekomjernom izgradnjom. Gradnja se seli na rijetke preostale prirodne rezervate koji se urbaniziraju po nalogu Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma u skladu sa interesima i potrebama pojedinih investitora.

Moćni developeri biraju do juče nedodirljive prirodne oaze poput Školja, elitnog ljetovališta Sveti Stefan i Miločer ili brda Spas iznad Budve, koje je donedavno bilo na spisku zakonom zaštićenih spomenika prirode.

Najnovije ucrtavanje građevinskih objekata na navedenim lokacijama predstavlja poslednji, brutalni napad na prirodne vrijednosti najposjećenije turističke rivijere u Crnoj Gori.

Planom obalnog prodručja na ostrvu je planirana izgradnja objekata sa oko 500 ležajeva, što je veličina hotela Splendid u Bečićima. Predviđena je i izgradnja marine sa oko 50 vezova za čamce i jahte. Međutim, cijelo ostrvo šrafirano je kao turistička zona u kojoj će se građevinska područja odrediti detaljnim planom, pa se iz raspoloživih grafičkih skica i teksta plana ne može znati na kom dijelu će se graditi i na čijim parcelama i na osnovu kojih urbanističkih parametara.

Vlasnika je mnogo, od mještana do domaćih i svjetskih tajkuna, mada je najpoznatiji među njima, Taksin Šinavatra (Thaksin Shinawatra), bivši premijer Tajlanda i počasni državljanin Crne Gore.

Šinavatra je prošle godine pazario parcelu na ostrvu, površine oko 37.000 kvadrata, od Stanka Subotića Caneta, koju je ovaj prethodno kupio od srpskog biznismena Nenada Đorđevića. Atraktivno zemljište prelazilo je iz ruku u ruke srpskih i crnogorskih novobogataša, transferi su bili „teški" na desetine miliona eura, da bi ponovo, parcela na kojoj je kao vlasnik upisana Šinavatrina kompanija Global TS Montenegro, bila opterećena hipotekom u iznosu od 15 miliona eura u korist Prve banke Aca Đukanovića. Da li se bivši premijer Tajlanda zadužio kod Prve banke ili je nešto drugo u pitanju, tek hipoteke sa ove lokacije ne silaze.

Ostrvo se prostire na 47 hektara površine u dužini na oko dva kilometra. Okruženo je uređenim i divljim plažama i uvalama, te je zbog svojih prirodnih svojstava služilo Budvanima i turistima kao izletište. Na ostrvu se nalazi mala crkva posvećena Svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca, po kojem je dobilo ime. Ostrvo Sv.Nikola nosi i popularan naziv Havaji, po istoimenom restoranu koji je postojao dugi niz godina.

Prema planovima crnogorske Vlade, budvanski će Havaji uskoro dobiti prve turističke sadržaje, hotele, apartmane, restorane, marinu, jahte...

Na ponovljenoj javnoj raspravi Plana obalnog područja održanoj nedavno u Budvi, predstavnici lokalne uprave i pojedini građani usprotivili su se urbanizaciji Školja. U primjedbama na PPPNOB koje potpisuje predsjednik Opštine, Dragan Krapović, pored brojnih spornih rješenja u odnosu na prostor Opštine Budva navodi se:

„Ostrvo Sv.Nikola shodno inoviranom Nacrtu plana, planirano je kao posebna površina za turizam. Smatramo da je kapacitet od 500 ležajeva neprihvatljiv, te da je potrebno planirati drugačiji razvoj na kompletnom ostrvu - bez smještajnih kapaciteta.

Opština Budva se snažno protivi izgradnji smještajnih kapaciteta na ostrvu, jer svi ekonomski pokazatelji govore da je u pitanju neisplativa investicija. Zbog vremenskih prilika taj bi kompleks mogao funkcionisati samo tri mjeseca godišnje.

Ističemo takođe, da se gradnji na ostrvu Sv.Nikola protivi ogromna većina građana i lokalne zajednice. Obzirom da je u samom tekstu Nacrta plana navedeno kako će se „realizacija Plana sprovoditi i kontrolisati sa državnog nivoa, uz uvažavanje lokalnih specifičnosti i potreba iskazanih na lokalnom nivou", tražimo od vas da u skladu sa takvim opredjeljenjem prihvatite ovu primjedbu – kao jasnu potrebu iskazanu na lokalnom nivou".

Predsjednik Krapović poziva ministra Pavla Radulovića da u skladu sa njegovim obraćanjima datim na javnim tribinama povodom javne rasprave za PPPNOB i prilikom usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, o navodnom uvažavanju stavova lokalnih samouprava i njihovom učešću u planiranju prostora, ovoga puta iznesene stavove i dokaže.

„Pozivamo vas da naše primjedbe prihvatite, jer je Opština Budva kadra i prva pozvana da predlaže rješenja prostornog razvoja na svojoj teritoriji", zaključuje se u dopisu upućenom ministru Raduloviću.

Oštar protest povodom namjeravane gradnje na ostrvu Sv.Nikola Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputio je i poznati budvanski arhitekta Slobodan Bobo Mitrović.

„Nedopustivo je i krajnje neargumentovano jedino ostrvo u Crnoj Gori angažovati u 500 hotelskih kreveta i 50 vezova u marini. Da li je predlagač ovakve ideje imao u vidu da je ostrvo Sv.Nikola jedina zelena oaza u čitavom budvanskom akvatoriju. Budva nema ni park šume ni izletišta, pa ni svojim građanima ni turistima nema da ponudi ni izletište ni čistu prirodu ni zdravu prirodnu sredinu... Neobjašnjivo je da se izgrađuje na ostrvu ono čega ima u izobilju na kopnu", navodi Mitrović i zaključuje da se ostrvo mora sačuvati u svom izvornom stanju i da je od 1952. godine uvijek planirano kao – park šuma.

Jedan od obrađivača Plana obalnog područja jeste i zagrebački biro Horwath HTL, kome Mitrović upućuje prigovor da se u planiranju zone morskog dobra njegovi planeri nisu pridržavali standarda koji važe u njihovoj zemlji.

„Ne može se opravdati ni uloga konozrcijuma Horwath HTL da ne stane u odbranu prirode i ostrva, kada je to u Hrvatskoj podignuto na najviši stepen civilizacijskog i ekološkog razvoja, iako imaju preko 1.000 ostrva", naveo je Mitrović.

Prema podacima hrvatskog Ministarstva turizma njihova obala raspolaže sa 1.244 ostrva. Ostrva su u Hrvatskoj registrovana kao poljoprivredno zemljište i na njima nije dozvoljena gradnja.

Mitrović podsjeća planere da se zanemaruje činjenica da se na ostrvu Sv.Nikola od 1997.

izvode divlji radovi u moru sa velikim nepoznanicama šta će se desiti u budućnosti. Tadašnji vlasnik, Nenad Đorđević nasipao je more i proširio kopno ostrva za oko 10.000 kvadrata. Ni prijave ni izvršni nalozi za rušenje divlje izgrađenih objekata na Havajima, nisu nikada sprovedeni.

"Otrvo Sv.Nikola treba ostaviti kao prirodni rezervat i unaprijediti ga u botaničku baštu po modelu Mljeta i Lokruma u Hrvatskoj, poručuje arhitekta Mitrović


Branka PLAMENAC

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1448 / 20.jul 2018.     MILO ĐUKANOVIĆ I AMFILOHIJE RADOVIĆ – R...

 

Monitor broj 1447

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...