Monitor.co.me

IZBORI U TURSKOJ: ERDOGAN ZACEMENTIRAO MOĆ DEMOKRATIJE: Pobjeda u podijeljenoj zemlji

E-mail Ispis PDF
erdoganTurski birači su se na izborima u nedjelju 24. juna opredijelili za autoritarni model vladavine, koji će šefa država Redžepa Taipa Erdogana učiniti još moćnijim. Erdogan je osvojio većinu već u prvom krugu predsjedničkih izbora, sa 52,5 odsto glasova. Muharem Indže, predstavnik Republikanske narodne partije, koju je utemeljio otac moderne Turske Mustafa Kemal Ataturk prije više od 80 godina, osvojio je 31 posto podrške glasača.

Utamničeni lider kurdske Narodne demokratske stranke (HDP) Selahatin Demirtaš osvojio je 8,4 posto podrške. Kandidatkinji nove Dobre partije (Iyi) Meral Aksner pripalo je je 7,3 posto glasova.

Na paralelnim parlamentarnim izborima Erdoganova vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) dobila je 293 mjesta od 600 koliko broji Međlis, sedam odsto manje glasova nego na prethodnim izborima 2015. (42,5 odsto 2018, 49,5 odsto 2015). No, budući da je koalicioni partner desničarska partija Nacionalistički pokret (MHP) osvojila 50 mjesta mnogo više od očekivanog, AKP i Erdogan su osigurali apsolutnu većinu i u ovom zakonodavnom tijelu.

Republikanska stranka osvojila je 23 posto podrške, odnosno 146 mjesta u parlamentu, mnogo manje nego što je njihov kandidat Ince osvojio na predsjedničkim izborima.

Demirtaševa HDP sa 67 mjesta osvojila je više od 10 posto, dok će poslanici Dobre partije zauzimati 44 mjesta.

Predsjednik Erdogan je zacementirao svoju moć najmanje za narednih pet godina, a neke kombinacije govore o teorijskoj mogućnosti da vlada do 2033. Prema

ustavnim amandmanima odobrenim na kontroverznom referendumu u aprilu 2017, Turska će poslije izbora napraviti tranziciju iz parlamentarnog sistema k predsjedničkom - čime će Erdogan imati veoma velika ovlašćenja.

Ukida se funkcija premijera i eliminišu mnogobrojni kontrolni mehanizmi kreirani da pomognu parlamentu u zaštiti od zloupotreba predsjedničkih ovlašćenja. Novi sistem dozvoljava predsjedniku da direktno postavlja ministre u kabinetu, daje mu moć da izdaje dekrete i imenuje članove pravosudnog aparata.

„Turska stvara demokratsku revoluciju", kazao je Erdogan u nedelju. "Sa predsjedničkim sistemom Turska ozbiljno podiže nivo, izdiže se iznad savremenih civilizacija", poručio je Erdogan koji je na funkciju premijera izabran 2003. i na njoj ostao do 2014. Prethodno je, između 1994. i 1998. bio gradonačelnik Istanbula, jedne od najuticajnijih pozicija u 80. milionskoj Turskoj, koju zbog brzog privrednog rasta proteklih decenija smatraju regionalnom silom.

Ovo je velika pobjeda Erdogana, ali u veoma podijeljenoj zemlji. Oni koji su glasali za AKP slave, dok je druga polovina nacije duboko razočarana, jer zna da je to kraj demokratije, smatraju pojedini turski analitičari iz inostranstva. Uprkos pritužbama zbog manipulacija na izborima, AKP se brzo proglasila za pobjednicu i ostaće pri tom stavu.

To je svojevrsni „deža vu" referenduma iz 2017. na kojem su oni koji su glasali „za" osvojili tijesnu većinu i tako utabali stazu za promjenu Ustava. Nedjeljni izbori bili su posljednja šansa za revidiranje te odluke. I posljednja šansa Turske za očuvanje demokratije. Oni koji su glasali za opoziciju i sve ono što ona zastupa, moraće da pronađu način da se prilagode novom sistemu, ocjenjuju analitičari.

Zapadni mediji, pak, pišu da ukoliko se može vidjeti išta pozitivno u ovim izborima, to je da je demokratska opozicija i pored izloženosti represiji pokazala da i dalje ima snage i energije. Bekir Agirdir, utemeljivač agencije za istraživanja javnog mnjenja Konda, rekao je da će se, i pored naizgled ubjedljive pobjede, Erdogan mučiti da vlada podijeljenom zemljom.

Londonski Gardijan navodi da je pobjeda smjestila Erdogana u elitni klub jakih vladara, u stilu ruskog Vladimira Putina, kineskog Si Ðinpinga i egipatskog Abdela Fataha al-Sisija. No, nekontrolisana Erdoganova vlast može označiti novu tamnu eru za tursku demokratiju. Njegov trijumfalni govor nakon pobjede imao je zloslutan ton, ocjenjuje Gardian.

Prve čestitke turskom predsjedniku očekivano su stigle s adresa sa sličnim tendencijama u vladanju, Putina, iranskog Hasana Rohanija, mađarskog premijera Viktora Orbana, bugarskog Bojka Borisova, čija je zemlja trenutna predsjedavajuća Evropskom unijom. Od lidera iz regiona tu su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Makedonije Ðordije Ivanov, kao i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Svijet već dugo prati ono što se događa u Turskoj i nastaviće to da čini, budući da Turska nije saveznik kojem se tek tako mogu okrenuti leđa. Pri tom će turski odnosi sa Zapadom, prije svega s Evropskom unijom, biti veći izazov nego ikada prije, vjerovatno veći za partnere iz EU, nego za turskog predsjednika, s obzirom na to da on sada ima potvrdu koja mu je bila potrebna kako bi legalizovao širenje svoje moći.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini kritikovala je uslove izbora u Turskoj, ocijenivši da svi nisu bili ravnopravni. Mogerini se u zajedničkom saopštenju s komesarom za proširenje Johanesom Hanom, pozvala na procjenu posmatračke misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Savjeta Evrope koji su u preliminarnom izvještaju naveli nedostatak jednakih uslova za kandidate, mada su ukazali da su glasači imali istinski izbor kandidata.

U saopštenju se dodaje da su restriktivni pravni okvir i ovlašćenja data pod vanrednim stanjem koje je na snazi, ograničavali slobodu okupljanja i izražavanja. Pa opet, evropski zvaničnici su naveli da će sarađivati s turskim predsjednikom da se zajedno pozabave s „mnogim zajedničkim izazovima".

Dva dana kasnije, Vijeće 28 ministara evropskih poslova koje je raspravljalo o perspektivama za proširenja članstva, konstatovalo je da su pregovori o pristupanju Turske „praktično na mrtvoj tački" i da se Turska sve više udaljava od Europske unije.

Najnoviji zaključci podsjećaju na aprilski izvještaj Evropske komisije o zemljama- kandidatima. Tada je turski ambasador pri EU Faruk Kajmakči ocijenio da EK nije pravedna prema njegovoj domovini jer favorizuje balkanske zemlje a ignoriše teškoće sa kojima se Turska suočava.

Neuspješni pokušaj državnog udara u julu 2016. označio je prekretnicu u istoriji odnosa Turske i EU. Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost, a Brisel je kritkovao oštru odmazdu turske vlade.

Erdogan često izražava nezadovoljstvo zbog dužine turskog pristupnog procesa, prigovarajući da Ankara „čeka ispred vrata 50 godina, dok su bivše komunističke države primljene bez problema". Turski ministar za evropske poslove Omer Čelik rekao je da će Ankara smatrati sve češće pominjanu ponudu tzv. „privilegiranog partnerstva" sa EU, uvredom i istakao da Turska nikada neće pristati na „drugorazredni status".

Turske nade u snažne odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trampom takođe su potonule zbog niza sporova, uključujući naoružavanje sirijskih Kurda. Ankara je takođe svjesna da je njeno trenutno pragmatično partnerstvo s Iranom i Rusijom, istorijskim suparnicima Osmanlijskog carstva, neizvjesno.

U međuvremenu je EU i dalje najveći turski trgovinski partner. Turska je četvrto najveće izvozno tržište EU i peti najveći izvor uvezene robe.

Ukoliko bi EU odlučila da i formalno obustavi proces pristupanja Turske, ignorisala bi onu drugu polovinu zemlje koja se bori za demokratiju. Ukoliko ga ne obustavi, onda će morati da pronađe način da se postavi prema zemlji koja stalno krši vrijednosti na kojima je Unija zasnovana. Tišina kojom su svjetski lideri propratili prve rezultate izbora, ukazuju na oprez s kojim se tretira Turska.

Erdogan, pak, sada mora da zasuče rukave i baci se na posao, prije svega kada je riječ o oporavku turske privrede. Pobijediti na izborima je jedno, a okončati krizu u kojoj je turska ekonomija, nešto je sasvim drugo. U to će on morati da uloži mnogo više napora, bez obzira na to koliku moć kao predsjednik imao.

Tokom šest mjeseci, zaključno s majem ove godine, vrijednost turske valute lire pala je za 20 posto. Erdogan ne smatra da su za to krivi ekonomski faktori nego urota domaćih i inostranih finansijskih snaga.


Tendencije samovlašća

Ima mišljenja da je Erdoganova pobjeda velika inspiracija za političke vođene u Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori, u čitavom regionu. Smatra se da se, u suštini, radi o generalnom autoritarnom pokretu, tendencijama samovlašća koje se razvijaju u široj jugoistočnoj Evropi, pa i na Zapadnom Balkanu. Predsjednici Srbije i Crne Gore Aleksandar Vučić i Milo Đukanović, nacionalni lideri u BiH pa i zvanični Zagreb teže prema tim autoritarnim modelima. Istovremeno, nekada slavljeni evropski put, zapadna i liberalna demokratija, polako bivaju zaboravljeni. Ne samo na Zapadnom Balkanu.

Radi se o generalnoj krizi demokratije u svijetu. Ta kriza, medutim, ima posebne posljedice na Zapadnom Balkanu, koji pati od veoma slabih demokratskih institucija. Globalne i regionalne transformacije mogle bi imati veoma negativan efekat na Zapadnom Balkanu, smatraju pojedini analitičari.


Lov na nepodobne

Dva dana poslije izbora, vlasti Turske izdale su nalog za privođenje 132 osobe koje se dovode u vezu s islamskim sveštenikom Fethulahom Gulenom, osobom za koju zvanična Ankara smatra da stoji iza neuspjelog vojnog udara od prije dvije godine. Rano u utorak vlasti su naredile privodenje 30 pripadnika mornarice i obalske straže, zbog navodne povezanosti s Gulenom. U drugoj operaciji vlasti su naredile pritvaranje još 102 osobe, uključujući vojnike i pripadnike bezbjednosti u 23 provincije. Ukupno, 1.509 ljudi, uključujući vojnike i generale, dobilo je doživotne kazne u 171 odvojenom sudskom procesu povezanom s neuspjelim pokušajem puča iz 2016. U odvojenim slučajevima kazne izmedu 14 mjeseci i 20 godina zatvora dobila je 631 osoba. Još uvijek traje 116 procesa vezanih za pokušaj puča. Više od 34.000 ljudi uhapšeno je zbog navodne povezanosti s Gulenom i njegovom mrežom. Turska je do sada pritvorila 160.000 osoba i otpustila skoro isto toliko državnih službenika poslije neuspjelog vojnog puča, navode Ujedinjene nacije. U Turskoj je od vremena neuspelog puča na snazi vanredno stanje.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1447 / 13.jul 2018.     VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM...

  

BANER_310X60_

seabreezeuniqa1

logo-hypo-alpe-adria_mneHipotekarna Banka

rekom_baner_150x60mans-markica 


 

Monitor broj 1446

Monitor broj 1446 / 06.jul 2018.   KAKO SE MAROVIĆ SKUĆIO U BEOGRADU:250 kvadrata...

 

Monitor broj 1445

Monitor broj 1445 / 29.jun 2018. MINISTARSTVO ODBRANE - LICE I NALIČJE:Boškovi...