Monitor.co.me

VLADA REBALANSIRA NAD DUŽNIČKOM PROVALIJOM: Na muci se poznaju ortaci

E-mail Ispis PDF
markovicNovac, duvan pa ljudi. Tim se redosljedom Vlada prošle nedjelje uhvatila u koštac sa rastućim ekonomskim problemima. Listu prioriteta potvrđuje dnevni red Vladine sjednice i naknadna objašnjenja donijetih odluka. Ko je iz toga izvukao zaključak da su čeljad najjeftiniji sastojak klin čorbe koju nam vare premijer Duško Marković i njegovi saradnici – ozbiljno kasni.

Ministru finansija Darku Radunoviću pripalo je da obznani kako će, drugi put za četiri mjeseca, Vlada parlamentu predložiti rebalans budžeta. I on je, vještinom koja krasi iskusnog prodavca (pre)skupih kredita, krenuo da slatkorječi. Snažno ubrzanje privrednih aktivnosti iz prošle godine (rast od 4,3 odsto BDP-a) nastavilo se i početkom ove (Vlada je u prvom kvartalu izmjerila rast od 4,5 odsto) pa očekujemo dalji rast ekonomije što će doprinijeti novom zapošljavanju, rastu plata i penzija, povećanju kupovne moći... A onda, poput sitnih slova iz ugovora, Radunović nas je prenuo iz sanjarenja:,,Usljed nepovoljih kretanja na tržištu (!?), Vlada je donijela odluku da redefiniše akciznu politiku... što je uticalo na neophodnost rebalansa budžeta".

Ministar je potom komenatarisao taj akcizni problemčić od nekih 15 miliona eura godišnje sa tendencijom rasta, da bi ubrzo prešao na ovdašnju varijantu novogovora briselske administracije. Tako smo saznali da se ključne izmjene već mijenjanog budžeta na njegovoj rashodnoj strani ,,kreću u pravcu jačanja administrativnih kapaciteta u državnoj upravi, ulaganja u unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, metodološke promjene obračuna budžetskog deficita, potrebe povećanja tekuće budžetske rezerve, plaćanja izdataka po osnovu prava iz oblasti socijalne zaštite".

Nerazumljivo? Može biti da je to razlog što se Vlada zimus, ili makar proljetos, nije dosjetila potrebe da se kreće u pravcu jačanja kapaciteta, koja joj je sada tako očigledna. Da li bi ta šetnja tada bila jeftinija? Ministar Radunović nije otklonio dileme. Ali se pohvalio kako predložene izmjene, ,,mijenjaju strukturu budžeta, ali obezbjeđuju očuvanje prethodno planiranog deficita od 3,2 odsto BDP-a.

Ima onih koje je ministar ubijedio kako je budžetski deficit od 114 miliona iz prvobitnog Zakona o budžetu isto što i manjak od 142 miliona u prošlonedjeljnom predlogu rebalansa. Neke druge je njegova priča podsjetila na dio priče što nam je uoči prvog rebalansa pričao premijer. Počev od tumačenja da tadašnji rebalans „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije...", pa do tvrdnji kako su ,,izmjene budžeta uslijedile kao rezultat efikasne naplate prihoda i dobrih rezultata ekonomske politike Vlade". A onda brojevi pokažu istinu.

,,Predloženim zakonom izvorni prihodi povećani su za 57 miliona eura, a rashodi za 82 miliona...", saopšteno je proljetos iz Markovićevog kabineta. Zainteresovanima su ostavili da izračunaju kako je manjak u budžetu tako povećan za dodatnih 25 miliona. ,,Izvorni prihodi budžeta se umanjuju za 8,24 miliona ali ukupni izdaci smanjuju se za 4,55 miliona. Znači, deficit se povećava za 3,7 miliona...", sam nam je izračunao ministar Radunović.

Ko ovdje nudi štap, a ko šargarepu? Ili je i to svejedno pošto u pravim rukama i jedno i drugo mogu da povrijede. Baš kao što su se premijer i ministar finansija uigrali pa je postalo svejedno da li budžetski prihodi i rashodi opadaju (sada) ili rastu (proljetos) – manjak u državnoj kasi se u oba slučaja povećava. I potom namiruje na račun budućih generacija.

Uprkos optimizmu čelnika realnost preporučuje oprez. Dok se njihova ekonomska politika zasniva na procjeni da će BDP nastaviti rast po stopi većoj od četiri odsto, iz Svjetske banke su proljetos prognozirali sporiji napredak (2,5 odsto) uz upozorenje da bi naša ekonomija ove godine mogla rasti najsporije u regionu. Dođe li do toga, naš će problem postati očigledan mnogo brže nego što se to zvaničnici nadaju.

Zanimljivo bi bilo analizirati zbog čega je Vlada, u decembru, ovogodišnja zaduženja planirala u iznosu od 295, da bi sada stigla do astronomskih 739 miliona. Ne stoji Vladina priča kako su novi, jeftini krediti uzeti da bi se vratili stariji i skuplji (veća kamata). Dostupni podaci pokazuju da je pozajmljeni novac išao još negdje. I ne samo prema A2A za otkup dijela njihovih akcija EPCG. Fali još para. Neka to ostane za neki naredni tekst.

Sada kratak osvrt na izjavu ministra finansija:,,Imamo povećanje tekuće rezerve za 16,6 miliona eura". Iz tih rezervi, u 12 mjeseci Vlada je privilegovanim, a nepoznatim partnerima, dala skoro 13 miliona eura. Sada, kršeći Zakon o budžetu, kriju podatke s kim su i kako poslovali, pozivajući se na internu tajnu. Pravila tajnosti ne važe za neka druga davanja I pozajmice iz budžetske rezerve.

Da l' je Markovića, Radunovića i saradnike stid partnera koje pokušavaju sakriti, da li ih je strah od učinjenog, uglavnom, trebalo bi ih zaustaviti dok ne naprave još veću štetu. To ni Vladu ni njene kontrolore od parlamenta, preko Državne revizorske institucije do Državnog tužilaštva, ne amnestira obaveze da pomenute izdatke provjere i ukoliko je potrebno sankcionišu.

Do tada o posljedicama navedenih finansijskih akrobacija i Vladine politike možemo suditi uz pomoć najava ministarke državne uprave Suzane Pribilović. Ona je prošle nedjelje obznanila da je Vlada zamrzla nova zapošljavanja u javnoj upravi. I riješila da se zahvali na saradnji ugovorcima na određeno vrijeme nakon što im istekne ugovor. Pretpostavimo li da većinu državnih službenika zapošljenih na određeno vrijeme čine obrazovani i mladi ljudi (bez obzira na eventualnu partijsku pripadnost) za brigu je ko će u javnoj upravi i lokalnim samoupravama, po njihovom odlasku, obavljati propisane poslove. Čiji se obim neće smanjiti.

Ministarka Pribilović je predočila da u državnoj upravi i lokalnim samoupravama radi preko 51 hiljada ljudi. I da je plan da se taj broj smanji za 10 do 30 odsto, i ako ministar Radunović, u ime Vlade, najavljuje rast zaposlenosti i zarada. Bez posla bi,dakle, moglo ostati pet do 15 hiljada osoba.

Ni kod ministarke ne treba isključiti moguće greške u prevodu. Znate već. ,,Plan optimizacije javne uprave je zasnovan na komparativnim analizama zemalja regiona kao i članica EU, te analizama našeg sistema javne uprave", objašnjavala je ministarka. ,,Sve predložene mjere rezultat su posvećenog višemjesečnog rada... kao i domaćih i inostranih eksperata koji su pružili ekspertsku podršku ovom procesu".

Kao poentu, ministarka Pribilović je poručila da u Vladi ,,politici optimizacije" nijesu pristupili kroz prizmu otpuštanja zaposlenih, već je posmatraju kao dio ,,šireg programa reforme javne uprave". Naravno, ne treba očekivati da ta reforma obuhvati Nebojšu Obradovića i njemu slične. Ako je ko zaboravio, riječ je o partijskom povjereniku (SD) koga je Vlada (kršeći zakon?) uredno zbrinula na novo radno mjesto u izvršnoj vlasti nakon što je kao direktor Direkcije za željeznicu osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju Ramada. Za takve važe druga pravila.

Nema sumnje da će vladajuća koalicija obezbijediti dovoljan broj ruku da predloženi rebalans postane Zakon. Šta činiti? U Crnoj Gori je nebrojeno puta do sada dokazan Marfijev zakon: stvari prepuštene same sebi obavezno idu na gore. A mi smo uporni da dočekamo izuzetak od tog pravila. Vlastima se dosaditi neće.


Šverc ili izbori

Višemjesečne sumnje dobile su zvaničnu potvrdu. Predloženi rebalans pokazuje da je politika ekstremnog povećanja akciznih naknada na duvanske proizvode, uz nesposobnost/nespremnost Vlade da se izbori sa naraslim sivim tržištem, u budžetu - na strani prihoda - stvorila rupu od 14 miliona eura.

,,Vlada je donijela odluku da redefiniše akciznu politiku. Novim akciznim kalendarom, akcize se vraćaju na nivo od avgusta 2017. i biće takve do kraja 2019. godine", saopštio nam je ministar Radunović uz potvrdu da su prihodi od legalne prodaje cigareta pali za 35 odsto. Sa tendecijom daljeg pada. Ministar, ipak, nije našao za shodno da se makar izvini svima onima kojima je donio golemu štetu – poreskim obveznicima, uvoznicima, distributerima, maloprodavcima... Pa i potrošačima. Sakrio se iza mi. ,,Distributeri i prodavci su bili uznemireni, jer je opala prodaja cigareta, pa nas je sve to navelo da preduzmemo ove mjere. Bili smo suviše optimistični da ćemo uspjeti da povećamo akcize i da ih naplatimo".

Za razliku od pogrešnih procjena (,,mi"), opravdane sumnje su individualne (,,ja"): ,,I tada sam imao sumnje da ćemo uspjeti, ali tada nisam mogao naći prihode na drugom mjestu sem na ovaj način...", podijelio nam je ministar Radunović svoje misli i osjećanja iz vremena izrade orginalne, a sada već zaboravljene verzije budžeta za 2018.

Sve u svemu, nijesu to greške koje se ne mogu popraviti uz malo preciznijeg računa, više rada i jednu-dvije ostavke ili smjene. Stvaran i ogroman problem je spremnost Vlade da kapitulira pred gospodarima crnog tržišta duvanskih proizvoda. Izgleda da im je u Vladi mnogo lakše i(li) jeftinije, da se odreknu vlastitih planova a ceh neuspjeha prebace na račun poreskih obveznika. Da ne pominjemo ideju da se duvanski šverc podstiče i toleriše za račun navodnog mojkovačkog klana. O čijem postojanju premijer Marković ne zna ništa.

U budžetskim rashodima, problem su izgleda donijeli predsjednički i serija lokalnih izbora. Navika da se sigurni glasači nagrađuju/mite radnim mjestom mogla bi do kraja godine koštati državu skoro 25 miliona. Približno toliko je drugim ovogodišnjim rebalansom uvećan plan budžetskih rashoda po osnovu isplate bruto zarada (sa 438 na 461milion) iako se njihov nominalni iznos nije mijenjao.

To govori da je, u međuvremenu, posao u državnoj službi pronašla manja brigada (oko 3000 ljudi). Ili da se ministar finansija još jednom zabrojao lani, dok je spremao budžet za 2018.

I njegov prethodnik iz DPS-a, Radoje Žugić aktuelni guverner CBCG, imao je sličnih problema sa računom. Pošto je njegov Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koštao državu i lokalne samouprave neuporedivo više od predočenog. Ali, spremali su se izbori. Tada se svaka žrtva isplati. Ceh uvijek plaća neko drugi.


Zoran RADULOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...