Monitor.co.me

AMOR MAŠOVIĆ, član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH: Genocid nad Bošnjacima postao je dio njihove kolektivne memorije

E-mail Ispis PDF
amorMONITOR: I ove godine, zapravo 11. jula, organizovan je Marš mira - pohod koji se održava u sklopu obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini. Koliko se tog dana okupilo ljudi u Potočarama?
MAŠOVIĆ: Iako je ove godine sahranjen najmanji broj žrtava genocida u Srebrenici u odnosu na sve protekle godine počev od 2003 godine, kada su ukopane prve identifikovane žrtve u Memorijalnom kompleksu u Potočarima, dženazi i ukopu je prisustvovao veliki broj ljudi. Prema procjenama organizatora više od 30.000 ljudi , uključujući više od 6.000 učesnika Marša mira, učestvovalo je na komemoraciji žrtvama genocida. Posebno ističem jeste da je relativno mali broj srodnika žrtava, tek par stotina njih bio prisutan, što je i razumljivo jer je sahranjeno samo 35 žrtava. Prisustvo velikog broj ljudi na komemoraciji svjedoči o nečemu drugom, a što je od iznimne važnosti prije svega za bošnjački narod. Genocid nad Bošnjacima definitivno je postao dio kolektivne memorije za sada bošnjačkog naroda, a nadam se u dogledno vrijeme i svih drugih naroda koji žive u Bosni. I onda kada više ne bude ukopa Bošnjaci će svakog 11. jula sebe, svoje susjede i cjelokupno čovječanstvo podsjećati na ono što se desilo u Srebrenici i uvjeren sam da će i tim obilježavanjima prisusustvovati ljudi sa različitih kontinenata kao što je to slučaj i svih ovih prethodnih godina.

MONITOR: Šta je poručeno sa komemoracije i sahrane identifikovanih žrtava genocida?
MAŠOVIĆ: Rekao bih da su sa komemoracije odaslane dvije važne poruke. Obje su adresirane na aktuelnu vlast u Banjoj Luci. Prva glasi: prestanite nanositi bol preživjelim žrtvama genocida, prestanite nijekati i minimizirati postojanje i posljedice tog genocida, prestanite prijetiti ponovnim izgonom žrtvama genocida koje su smogle hrabrosti da se vrate na razorena i spaljena ognjišta svojih kuća.

Druga važna poruka odnosi se na one koji još tragaju za svojim najmilijim, a takvih je samo u Srebrenici više od 1.000, a ona glasi: progovorite, recite gdje su masovne grobnice koje kriju tijela žrtava srebreničkog genocida i svih drugih zločina protiv čovječnosti , uradite to umjesto što studentske domove nazivate imenima ratnih zločinaca.

MONITOR: Zna li se tačan broj žrtava napada na Srebrenicu Vojske Republike Srpske?
MAŠOVIĆ: Samo tokom nekoliko dana jula 1995. godine u Srebrenici je u masovnom egzekucijama tj. strijeljanjima ubijeno više od 7.000 ljudi, a nešto više od 1.000 ljudi ubijeno je tokom granatiranja kolone koja se kretala ka Tuzli. Na Spomen zidu u Potočarima uklesana su imena 8.372 žrtve genocida. Broj nije konačan.

MONITOR: Predsjednik RS Milorad Dodik najavio je da će predložiti da parlament tog entiteta povuče izvještaj za Srebrenicu, koji je napisao Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u BiH, u kojem je spisak osoba ubijenih u Srebrenici jula 1995. godine. Zašto to sada radi Dodik i na kakva je reagovanja naišla ta njegova namjera?
MAŠOVIĆ: Moje osobno mišljenje je da onomu što posljednjih nekoliko godina govori gospodin Dodik ne treba pridavati bilo kakvu pažnju. Sve što govori i radi je zapravo u funkciji njegova održavanja na vlasti. Taj čovjek je toliko puta obmanuo prije svega vlastiti narod da mu više čak ni oni ne vjeruju. Predmetni Izvještaj o genocidu u Srebrenici sačinila je Komisija koju su sačinjavali eksperti prije svega iz bosansko-srpskog naroda i tek po jedan bošnjački i strani ekspert. Stoga, uvjeren sam u to, taj Izvještaj neće ni biti razmatran u skupštini. Sve kada bi to ozbiljno i pokušao učiniti gospodin Dodik, to mu neće dopustiti gospodin Vučić. Već smo se uvjerili kakav on ima uticaj na gospodina Dodika.

Reagovanja u Bosni i Hercegovini, kako među žrtvama tako i u među slobodnomislećim ljudima u manjem entitetu, i predstavnika međunarodne zajednice su očekivana - osuda izjava gospodina Dodika i njegovih sljedbenika, koji ponovo prizivaju genocid nad Bošnjacima, kao što su bivši portparol gospodina Dodika Rajko Vasić i drugi.

MONTOR: Nedavno je Dodik izjavio da će zabraniti izučavanje u školama napada na Sarajevo i o genocidu u Srebrenici...
MAŠOVIĆ: Bilo kakve zabrane gospodina Dodika su zapravo kontraproduktivne. Sve je više mladih ljudi koji žude za istinitim informacijama, a one su im, hvala Bogu, itekako dostupne putem inerneta, tako da samo jednim klikom mogu ući u arhive Međunarodnog Krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i iz prve ruke iz usta svjedoka-žrtava, ali i iz usta zločinaca-insajdera saznati što se događalo i ko je odgovoran za barbarsku opsadu Sarajeva, tokom koje je ubijeno više od 10.000 i ranjeno više od 50.000 ljudi, i o svemu onome što se događalo tokom četvorogodišnje opsade Srebrenice kao i o zločinima protiv čovječnosti u Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu, Brčkom, Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Višegradu, Foči, Rogatici,Vlasenici, Gacku, Nevesinju, Doboju,Tesliću itd...itd...

MONITOR: Kako teče proces suočavanja sa prošlošću u BiH?
MAŠOVIĆ: Teško i sporo se ljudi suočavaju sa nedavnom prošlošću. Najveću odgovornost, prema mom mišljenju, snose prorežimski mediji u Banjoj Luci. Te medije srpski poslanici, naravno iz svojih razloga, označavaju kao "gebelsovske". Složio bih se, bez imalo dvojbe, sa ovakvom konstatacijom.

MONITOR: Nedavno je na predsjedničkim izborima u Turskoj opet pobijedio Erdogan, sa kojim je u veoma dobrim odnosima Bakir Izetbegović. Neki bh intelektualci kažu da je turkofilija premrežila bošnjački mentalni prostor. Kako vi vidite odnse između Turske i BiH i Bošnjaka i Turaka ?
MAŠOVIĆ: Turska dugi niz godina pruža značajnu pomoć Bosni i Hercegovini, kako u ekonomskom tako i u svakom drugom pogledu. Nikada nisam čuo o postojanju neke velike ljubavi između predsjednika Erdogana i Vučića iako, prema tvrdnjama nekih analitičara, Turska značajno više ulaže u susjednu Srbiju negoli u Bosnu i Hercegovinu. Osjećaj bliskosti sa turskim narodom, opravdano ili ne, kod većine pripadnika bošnjačkog naroda egzistira već nekoliko stoljeća i ja ga apsolutno ne bih vezivao za period vladavine predsjednika Erdogana. Zar su osjećanja Bošnjaka iz vremena kada su bili prisiljeni da sebe zovu muslimanima, dakle u vrijeme vladavine predsjednika Ataturka, bila drugačija? Nimalo nisam uvjeren da je riječ o nekoj "turkofiliji". Prije bih rekao da se ovdje radi o obostranom osjećanju bliskosti dva naroda.

MONITOR: Neki analitičari kažu da je BiH zemlja kontrolisanog haosa, u kojoj vladajuće partije neprekidno vode predizbornu kampanju?
MAŠOVIĆ: Suštinski problem Bosne i Hercegovine jeste nespremnost onoga što nazivamo međunarodnom zajednicom, da stvari naziva pravim imenom, da razluči i javno progovori ko se zalaže za državu Bosnu i Hercegovinu, a ko za nastavak ostvarivanja nerealiziranih ratnih i propalih velikodržavnih ciljeva. Prečesto i neopravdano se "strane" u Bosni i Hercegovini izjednačavaju, a to ponekad ima za posljedicu frustracije kod bošnjačkog naroda i njihovog političkog vođstva. Posmatrano sa strane takva situacija možda nekome liči na kontrolisani haos. Ipak, ostaje činjenica da u Bosni i Hercegovini, upravo iz naprijed navedenih razloga, predizborne kampanje traju mnogo duže nego što je to uobičajeno.

MONITOR: Šta očekujete od oktobarskih parlamentarnih izbora u BiH?
MAŠOVIĆ: Oktobarski izbori neće donijeti promjenu odnosa snaga. Manje-više isti politički subjekti će biti relativni pobjednici oktobarskih izbora.

MONITOR: Kako vidite budućnost BiH?
MAŠOVIĆ: Imajući u vidu sve prirodne i ljudske resurse kojima raspolažemo Bosna i Hercegovina bi u budućnosti trebala biti u grupi zemalja poželjnih za život i ja sam uvjeren da je to naša perspektiva. Kojom brzinom ćemo se kretati ka tom cilju ovisi prije svega o tome kada će naši susjedi promijeniti svoj odnos prema nama, a ta promjena odnosa susjeda prema nama uslovljena je opet promjenom odnosa EU, SAD i Rusije prema našim susjedima.

MONITOR: Odnosi između Hrvatske i Srbije, između BiH i Hrvatske daleko su od dobrosusjedskih, jačaju nacionalizmi, desnica, ustaštvo, četništvo ... Mogu li se iz takve situacije izroditi novi sukobi u našem regionu?
MAŠOVIĆ: Ne mislim da su mogući bilo kakvi sukobi u našem regionu. Otvorene agresije susjeda na Bosnu i Hercegovinu su potpuno isključene, a na unutrašnjem planu odnosi snaga su takvi da bi se gospodin Dodik ili bilo ko drugi teško usudio da se suprotstavi ogromnoj većini onih koji su spremni da brane nezavisnost i granice Bosne i Hercegovine.


Veseljko KOPRIVICA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...