Monitor.co.me

TUŽBE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PROTIV CRNE GORE: Ni dva eura za patriotizam

E-mail Ispis PDF
mupSvaki četvrti zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tužio je državu zbog kršenja radničkih prava. Od oko 5.000 zaposlenih u MUP-u zbog kršenja prava iz oblasti rada tokom prošle godine njih 1.770 podnijelo je tužbu. Sve su prilike da će ove godine broj tužbi biti premašen, jer je do sada prispjelo 1.107.

Najnovije informacije iz MUP-a govore o neuspjehu nastojanja Vlade da svim sredstvima ,,nagovori'' državne službenike da se dobrovoljno odreknu svojih prava. A na tome se posljednjih godinu dana svojski radilo.

Pored MUP-a, državni službenici najčešće tuže Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravde zbog neisplaćenih zarada, toplog obroka, naknada za prevoz, jubilarnih nagrada, prekovremenog rada, naknade za neiskorišćeni godišnji odmor... I zbog toga uredno godinama dobijaju sporove zbog očiglednih kršenja njihovih prava i grešaka rukovodilaca u državnim organima. Država je na račun toga u posljednje tri godine isplatila preko 70 miliona eura za sudske sporove. I umjesto da se utvrdi odgovornost rukovodilaca koji godinama svjesno zakidaju zaposlene za njihova zagarantovana prava, sistem se ostrvio na one koji sudski potražuju ono što im pripada.

Skupštinska većina je u avgustu prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku s ciljem da se smanji broj parničnih postupaka protiv države. U suštini, usvojenim izmjenama građanima je otvoreno zaprijećeno da će ukoliko tuže državu, u slučaju da izgube spor, platiti pozamašne iznose za sudske troškove.

U ocjeni ovih izmjena pravnici su bili skoro jednoglasni – one ne samo što su u suprotnosti sa Ustavom, već i sa zdravim razumom: ,,Vladin predlog neosnovan, protivan zakonskim normama, istim se krše ljudska prava i slobode, a naročito vrijeđa advokatura", uzalud su upozoravali iz Advokatske komore.

A baš na advokate su i kivni iz Vlade. Prepričava se slučaj službenice Vojske Crne Gore, koja je po osnovu neplaćenog prevoza za sedam dana tražila i dobila na sudu ukupno 2,4 eura sa zateznom kamatom od 1,2 eura, a troškovi postupka su bili 555,50 eura.

Zbog sporova u kojima su tužbe vrijedjele znatno manje nego sudski troškovi, ministri unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić i odbrane Predrag Bošković naložili su utvrđivanje odgovornosti za to, posebno apostrofirajući krivicu advokata. Na advokate se ostrvila i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Objasnila je da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta kojima se od države potražuju dva, tri ili pet eura, a sudski troškovi dostignu nekoliko stotina eura.

Sve je kulminiralo ,,pravednim bijesom'' premijera Duška Markovića, koji je početkom ove godine izjavio da su tužbe protiv države ,,plan da se državni budžet ošteti i da se na nezakonit način dođe do novca".

U izvještaju iz marta ove godine Vlada je obavijestila javnost da je vrijednost izgubljenih sporova u kojima je postupao Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore tokom 2017. godine oko 11,6 miliona eura. A da je ukupno sa Glavnog računa Državnog trezora naplaćeno više od 20,2 miliona eura, jer taj iznos obuhvata i naplate koje su dospjele u 2017. godini, ali se vezuju za ranije postupke.

U diskusiji o odlivu novca iz budžeta po osnovu tužbi zaposlenih u javnoj administraciji, Vlada je ukazala na zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti. Pored manjka patriotizma i nebrige za budžet, navedeno je da informacija ukazuje i na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura, te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta.

Da bi se to preduprijedilo premijer Marković je zatražio da se javno objelodane imena službenika i ostalih drznika koji tuže državu. Zatražio je da se sa te informacije ukloni oznaka tajnosti, uz obrazloženje da ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti već da, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu.

I bi tako. Saznalo se da među onima koji su tužili državu Crnu Goru po raznim osnovana ima najviše državnih službenika, ali i sudija, profesora Univerziteta i NVO aktivista.

Vladu su posebno zaboljele sudije - navodeći da su se čak i pojedine sudije ,,iz nekoliko sudova različitog nivoa'' drznule da od države traže svoja prava. „Pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta...", neveli su iz Vlade. Uzalud je Zaštinica imovinsko-pravnih odnosa Dragana Đuranović, u Informaciji koju je Vlada usvojila 8. marta, stavila do znanja da je ogromna većina tih tužbi osnovana.

Javnost je mogla da pročita ime službenika MUP-a koji je zbog neisplaćene naknade za prekomjerni rad tužio državu za pet eura. Protiv države je pokrenuto desetine sporova, od strane službenika MUP-a, zbog 10 eura manjka u isplati toplog obroka. Neki datiraju iz 2008. godine. A Vlada je sve njih javno imenom i prezimenom, po spisku i iznosu, na ,,stub srama''.

Nakon što je na sajtu Vlade, sredinom marta, objavljen spisak službenika koji su tužili državu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) stigla je prijava. Podnio je službenik Uprave policije čije je ime objavljeno na vladinom sajtu.

U prijavi službenik policije navodi da on i porodica strepe za svoju budućnost ,,zbog objavljenih ličnih podataka, a naročito u kontekstu u kojem su objavljeni ti podaci, jer se radi o sporovima protiv države Crne Gore''.

Ubrzo je sa sajta Vlade uklonjen sporni spisak, iako je premijer Marković tvrdio da Vlada objavljivanjem imena službenika koji su prošle godine tužili državu nije prekršila zakon jer nijesu javno dostupni njihovi matični brojevi.

Sredinom maja Savjet AZLP-a odbio je da prekršajno kazni Vladu, iako je utvrdio da je nezakonito objavila spisak činovnika koji su tužili državu koja ih je zakinula za naknade iz radnih odnosa. Inicijativa člana AZLP-a Radenka Lacmanovića da se premijer prekršajno kazni kao odgovorno lice u Vladi, odbijena je. Lacmanoviću i javnosti je ostalo samo da konstatuje da Savjet AZLP-a primjenjuje selektivnu pravdu.

„Zamislite da neko poslije 7-8 godina tuži državu za tri eura", jedna je od izjava premijera Markovića koja bi trebala da ilustruje alavost državnih službenika i njihovu nebrigu za državu. Premda bi mnogo korisnije bilo da premijer nešto uradi i pokrene povodom višegodišnje neodgovornosti ministara i strarješina državnih organa koji su, inateći se sa zaposlenima, državi na grbaču natovarili milionske štete.

Država i dalje ima strategiju odvraćanja zaposlenih od ostvarivanja njihovih prava. Dopune i izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su počele da se primjenjuju od 1. jula, uslovljavaju pokretanje postupaka za ostvarivanje prava iz rada ped sudovima, prethodnim pokretanjem mirnog rješavanja radnog spora pred nadležnim organom. Pri tome je predviđena zastrarjelost novčanih potraživanja u roku od tri godine od dana nastanka obaveze. A po sudovima i dalje čame slučajevi iz radnog prava koji datiraju od prije 10 i više godina.

Na ovonedjeljnoj skupštinskoj raspravi o rebalansku budžeta, poslanik Raško Konjević je upitao zašto se Ministarstvu prosvjete povećava budžet za bruto plate za 13,5 miliona eura, a nema novog zapošljavanja. Da li se tu radi o isplaćivanju nekih dugova prema zapošljenima? Iz Vlade nijesu odgovorili.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...