Monitor.co.me

TRAMPOVI SUSRETI BLISKE VRSTE SA CRNOM GOROM: Sitan žeton, za poruke saveznicima

E-mail Ispis PDF
trampNa drugom samitu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) zaredom predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp imao je susret bliske vrste sa Crnom Gorom. I ponovo je izazvao pažnju javnosti i kritike. Na prošlogodišnjem samitu NATO-a Tramp je pred kamerama gurnuo crnogorskog premijera Duška Markovića s puta neposredno prije zajedničkog fotografisanja s liderima Alijanse. I to pošto je samo nekoliko nedjelja ranije Crnogorcima čestitao ulazak ovaj savez i što podržavaju ,,vrijednosti NATO ".

Ovog puta Tramp je uspio da ustalasa i Balkan kada je rekao da su ,,Crnogorci snažan i agresivan narod te da mogu započeti treći svjetski rat". Veoma glasne kritike na Trampov račun, i niz podsmješljivih komentara o njegovom nepoznavanju istorije regiona, čule su se u evropskim i posebno američkim medijima .

Prema dominantnim komentarima u američkoj štampi, taman kada se pomislilo da predsjednik Tramp ne može napraviti veću glupost od nazivanja evropskih saveznika neprijateljima ili uvreda na račun njemačke kancelarke i britanske premijerke, grešaka kod kraljice Elizabete Druge ili pak poslije „čuvene" pres-konferencije nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju, dogodio se intervju na ,,njegovoj televiziji" Foks Njuz. Tu je Tramp pokazao i zapanjujuće nepoznavanje američke istorije i njenih istorijskih saveznika.

Na Trampovu izjavu o Crnoj Gori, koja je, ipak bila samo primjer u čitavoj priči o NATO, oštro je reagova i nekadašnji glavnokomandujući Alijanse američki general Vesli Klark. ,,Kao bivši komandant NATO snaga , znam da član 5 postoji da bi se spriječio rat. Upravo zato je aktiviran samo jednom - poslije 11. septembra 2001. Crna Gora i dalje šalje svoje vojnike u Avganistan, zbog nas. Zabrinjavajuće je čuti Trampa kako koristi ruske poente u razgovoru s Takerom Karlsonom o Crnoj Gori", napisao je Klark. ,,Trampovi komentari slabe NATO, daju Rusiji dozvolu da izaziva nevolje i na taj način u stvari povećava rizik od obnavljanja konflikta na Balkanu".

Endrju Vajs, potpredsjednik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, kazao je kako Trampovi komentari o Crnoj Gori zvuče kao da su pozajmljeni od kremaljskih ideja. ,,Ko je, pobogu, usadio u njegovu glavu ovaj štos o malenoj Crnoj Gori koja bi mogla da pokrene treći svjetski rat?", napisao je Vajs na Tviteru.

Američki analitičar Januš Bugajski je naveo da je pitanja Trampu tokom intervjua Foks televiziji postavljao politički komentator za kojeg se zna da se protivi Alijansi i favorizuje Rusiju. No ističe da ove izjave neće uticati na spoljnu politiku SAD. "Američka administracija ostaje posvećena odbrani svih NATO saveznika, a komentari Trampa ne utiču na politiku. Tramp uživa u kontroverzi, ali je vjerovatno već zaboravio šta je rekao o Crnoj Gori", rekao je Bugajski.

Prema Njujork tajmsu, Crna Gora nije zemlja o kojoj Tramp često govori i stvari bi mogle biti slojevitije. Prema uticajnom liberalnom dnevniku, Tramp je u intervjuu izgleda sugerisao da je uzajamni pakt o odbrani NATO konfuzan, naročito kada se postavi pitanje zbog čega bi neki Amerikanac morao da brani malu zemlju poput Crne Gore koja je više od 5.000 milja daleko.

Odgovor na pitanje zašto bi NATO branio Crnu Goru, podsjeća Njujork tajms, leži u članu 5 NATO sporazuma, u kom se navodi da ukoliko je jedna članica Alijanse napadnuta, ostale članice su dužne da joj priskoče u pomoć. „To naravno ne znači da će NATO članice zaista i morati da uđu u sukob, ako, na primjer, Srbija napadne Crnu Goru", piše Njujork tajms i podsjeća da je taj član 5 potegnut zaista samo jednom i to ne u slučaju Balkana, već su ga potegle upravo SAD, poslije terorističkog napada u Njujorku 11. septembra 2001.

Član 5. je temelj NATO. NATO se oslanja na vojnu superiornost SAD kako bi se suočio s brojnim prijetnjama na evropskim granicama, među kojima su ponovo snažna, nuklearno-naoružana Rusija i napadi naoružanih ekstremista. Bilo koji nagovještaj da SAD ne bi bile spremne da priskoče Evropi u pomoć, jer - kako je Tramp rekao, evropske zemlje duguju ,,ogromne sume", mogao bi da predstavlja udarac sposobnostima da se odvrate prijetnje.

Prema nekim tumačenjima, Crna Gora je pala na sto kao ,,sitan žeton" kojim Tramp saveznike dodatno ucjenjuje da povećaju budžet za odbranu i time rasterete SAD. To je ono što je mislio da kaže „mirotvorac" Tramp: Neću da Amerikanci ginu u ratu koji će izazvati agresivni Crnogorci. Barem dok sve članice zapadne vojne alijanse to ne plate koliko su obećale.

Tramp odavno pokreće pitanje o privrženosti SAD Alijansi, koja je osnovana 1949. radi odvraćanja agresije ondašnjeg Sovjetskog Saveza. Trampa optužuju da o ne razumije kako NATO djeluje. Glavni Trampov spor sa NATO je oko novca - SAD opominje on plaćaju mnogo više za odbranu od ostalih članica saveza.

,,To je bilo veoma nepošteno. Oni nisu plaćali već smo mi jedini imali izdatke za većinu, oni nisu plaćali, a mi ih branimo", kazao je Tramp u intervjuu. ,,Dodajte to vašoj maloj jednačini o Crnoj Gori."

NYT takođe piše da su uvaženi bivši zvaničnici za nacionalnu bezbjednost u ranijim administracijama u Vašingtonu bili oprezni da omoguće prijem novih, manjih članica na način koji ne bi obezbijedio veću sigurnost SAD ili Alijanse u cjelini. Kao primjer je naveden Robert M. Gejst, sekretar za odbranu bivših predsjednika Džodža V. Buša i Baraka Obame, koji je 2008. naglasio značaj nepokolebljive privrženosti članu 5. Saveza- koji obavezuje sve partnere u NATO.

Bez pominjanja bilo koje države, Gejts je ukazao na potencijalnu opasnost novih članica koje ulaze u Alijansu i sa sobom donose povećane rizike. U to vrijeme je vođena debata da li bi Gruzija trebalo da bude dio NATO. Tada su Rusija i Gruzija vodile rat i od tada proruske snage drže vlast u djelovima potonje države.

,,Treba da budemo pažljivi kada se obavezujemo, ali treba da budemo voljni da poštujemo obaveze pošto ih jednom prihvatimo," tada je kazao Gejt. ,,U slučaju NATO, član 5. mora biti ono što i kazuje. Kao što savezničke snage koje se bore u Avganistanu mogu da okuse, NATO nije pričaonica niti uzbudljiv debatni skup vikendom ličnosti iz različitih sfera".

Tokom predsjedničke kampanje 2016, Tramp je poručio da, ukoliko bude izabran za predsjednika, neće automatski braniti saveznike NATO, u slučaju da ih Rusija napadne. Tada je kazao da će donijeti odluku na osnovu toga da li je napadnuta država ,,ispunila obaveze prema nama."

Tokom nedavnog puta u Evropu, Tramp se sreo s vođama članica NATO. Razgovore tokom kojih je zahtijevao od ostalih članica da daju više novca što prije, nazvao je ,,trijumfom".

Potom je Tramp otputovao u Helsinki gdje je dva sata proveo u razgovoru s Putinom nasamo. Tokom zajedničke konferencije za štampu poslije samita Tramp je, prema NYT, djelovao podređeno prema Putinu. Opet, podsjeća list, Crna Gora nekada dio Jugoslavije, posljednjih godina je postala mnogo prozapadnija, na nezadovoljstvo zvanične Moskve.

Ima i drugih analitičara koji smatraju da nije slučajno što Trampova izjava dolazi upravo poslije njegovog sastanka s Putinom i da se može vezati u taj kontekst. Ukoliko Rusija nije prijetnja interesima SAD, ukoliko ne dovodi u pitanje svjetski mir i bezbjednost, ukoliko Amerika i Rusija mogu da nađu formulu da vode računa o svjetskoj bezbjednosti i miru, onda je sasvim sigurno da neće ulaziti u sukob zbog malih zemalja, jedno je od tumačenja Trampovih izjava poslije samita.

Izjava Donalda Trampa o Crnoj Gori upućuje na slutnje da novi globalni sukob velikih sila može da izbije zbog konflikta u malim državama. Takvih primjera istorija je puna. Gotovo da je opšte istorijsko pravilo da, kada velike sile žele da se međusobno obračunaju, čekaju da se povod nađe u sukobu malih. Tako je sukob između Atine i Sparte, koji je u sunovrat odveo civilizaciju antičke Grčke, počeo nemirima u malom gradu Kerkiri.

Često se navodi i skorija varijacija ovog pravila. Prije 104 godine je napad Austrougarske na Srbiju i Njemačke na Belgiju bio detonator za eksploziju planetarnih razmjera.

Ovo pravilo nije važilo jedino u doba Hladnog rata, kada su se supersile, svjesne da bi direktan sukob doveo do uništenja svijeta, sukobljavale preko posrednika.

Nesreća u nesreći je u tome što je Tramp opet pomenuo Balkan kao moguće žarište.


Izbjegavanje istine

Crnogorska vlada i Američka ambasada u Podgorici zvanično su se oglasili nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa - da su "Crnogorci snažan i agresivan narod te da mogu započeti treći svjetski rat". U saopštenjima nije bilo ni riječi o spornoj izjavi već su naglašeni prijateljski i saveznički odnosi Crne Gore i SAD.

Mnogi mediji bliski vlastima imali su naslove u kojima su izbjegli riječ „agresivni", tako da ispada da je Tramp rekao da smo prije svega jaki. Pa se potežu čak i asocijacije kako Tramp ipak poznaje crnogorsku crtu nepokornosti i zna da „Crnogorci ne ljube lance".


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1451

Monitor broj 1451 / 10.avgust 2018. PRIVATIZACIJA, VALORIZACIJA, KORUPCIJA:Kuda lete Aer...

 

Monitor broj 1450

Monitor broj 1450 / 03.avgust 2018. ĐUKANOVIĆEVI SAVJETNICI:Šaputanja vrijedna milion...