Monitor.co.me

OVOGODIŠNJE ULCINJSKE BERBE: Ni maslina, ni soli

E-mail Ispis PDF
maslinaUpozorenja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove nije imao ko da čuje. Ova institucija je još početkom jula preporučila da se hitno uradi hemijski tretman maslina na području Maslinade Valdanos i na teritoriji opštine Bar.

Naime, nakon kontrole maslinove muve, stručnjaci ove institucije su zaključili da je stanje alarmantno, odnosno da će, ukoliko se tretman ne uradi odmah, većina maslinara već za mjesec dana ostati bez potencijalnog roda.

To se i dogodilo, jer nije bilo nijednog sveobuhvatnog tretiranja masline. Što je, na primjer, 2002. godine urađeno čak tri puta. Sva je sreća što je prošla godina bila izvanredna, pa ulja još ima dovoljno.

No, primjetno je da se zalihe brzo troše, jer Ulcinjani i njihovi turisti sve više konzumiraju domaće maslinovo ulje.

"A ono je doista hrana i lijek. Naša istorija sa maslinom počinje, pa je, modernim rječnikom kazano, ona brend Ulcinja. Ta blagoslovljena biljka nas je othranila vijekovima. Imamo je i na grbu grada", kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka.

Prije više od jednog stoljeća, u periodu od 1881. do 1889. godine, na tržište Italije je iz Ulcinja pošlo oko 300 tona ulja. Zanimljivo je da se izvozila i brača (otpad nastao meljavom) za koju se pretpostavlja da je služila za proizvodnju sapuna. Koji se još uvijek ovdje proizvodi.

Naš najveći stručnjak za maslinarstvo, pokojna dr Ksenija Miranović, zaključila je da žutica, tradicionalna sorta masline na našem Primorju, ima karakterističan ciklus u pet godina: jednu godinu izuzetno plodnu, dvije prosječne, a dvije sasvim omanu.

To nije slučaj sa sortama koje su uvozne, a koje su i ove godine veoma dobro rodile. Tako da će, bar od njih, biti dosta ulja.

I taj trend će se nastaviti, jer mnogi Ulcinjani sade velike količine neautohtonih sorti. Takođe, crnogorska Vlada je odlučila da da u zakup na desetine hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora za sadnju maslina i vinove loze.

"Ovim projektima valorizacije državnog zemljišta šaljemo poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazujemo da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano", navode iz Vlade.

U Ulcinju postoje četiri maslinarska društva koja su saopštila da bi zbog izvanrednog ekonomskog, kulturnog i istorijskog značaja, zaštite i revitalizacije, te stvaranja marketinškog brenda, ulcinjska Maslinada trebalo da bude isticana kao maslinarska regija.

"Taj živi spomenik maslinarstva je jedina prava velika plantaža u zemlji sa preko 80 hiljada stabala stoljetnih maslina, od kojih su pojedina stara oko 1.900 godina. Stoga naša Maslinada mora da uživa poseban stepen zaštite, odnosno mora na svim turističkim kartama da bude navedena kao 'maslinarska regija', gdje se gaji autohtona sorta maslina", ističu u tim udruženjima.

Posljednja istraživanja, inače, pokazuju da je za dobro maslinovo ulje potrebno da stablo masline bude staro nekoliko stoljeća.

"To znači da je svako stablo masline u Valdanosu vrijednije je od bilo kojeg hotela ili apartmana koji bi se izgradili u ovom unikatu prirode", smatra ekolog iz Njemačke dr Mihael Miler.

Ovaj ekspert, zaljubljenik u prirodne ljepote Ulcinja, dodaje da se to posebno treba razumjeti u državi koja uskoro slavi 27 godina od proglašenja "prvom ekološkom državom na planeti".

A to bi morao da bude glavni motiv da se i na Solani beru slani kristali. Što nije slučaj već punih pet godina. Jer, samo ako ima berbe soli, može da se održi jedinstveni biodiverzitet na ovom području. Za kojeg više brinu Evropska komisija i Evropski parlament, te međunarodne organizacije, nego državni organi i institucije Crne Gore.

Očekuje se da će do kraja ove godine Solana dobiti status parka prirode, a preostaje da se definiše način upravljanja, koje od avgusta 2015. godine vrši Javno preduzeće "Nacionalni parkovi Crne Gore".

Odluku o parku prirode donosi Skupština opštine na čijoj se teritoriji park nalazi, a iz Vlade je saopšteno da će u najskorijem roku proslijediti svu potrebnu dokumentaciju lokalnoj upravi u Ulcinju.

Ali, još nema informacija iz Podgroice o tome kada će biti predat zahtjev da se 15,2 miliona kvadratnih koje zahvata Solana stavi na Ramsarsku listu vrijednih močvarnih područja, kao što je to područje na lijevoj strani delte Bojane, u Albaniji.

Inače, ove godine dobra berba je bila samo od turizma, i ona, na sreću, velikog broja Ulcinjana još uvijek traje. Prije svega, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama.

"Još je rano za zaključke, ali oni koji su spremno dočekali sezonu, zadovoljno trljaju ruke. Svaka sezona je sve izazovnija", kaže Đeka.

Prema njegovim riječima, ova sezona je pokazala da se vraća stari sjaj ulcinjskom turizmu, gradu koji je prije tri decenije ostvarivao 40 odsto prihoda crnogorskog turizma.

"Jer, krenule su velike investicije u hotelsku industriju i ukupnu infrastrukturu: od prometne preko elektro i kanalizacione pa do vodovodne. I nakon sezone taj trend će se nastaviti. Dobićemo kongresnu salu sa 1.200 mjesta, najveću u Crnoj Gori, pa će, nadamo se, Ulcinj postati kongresni centar u regionalnim razmjerama", navodi on i dodaje da je za instituciju na čijem se čelu nalazi i za Opštinu Ulcinj najvažnije da su u 2018. realizovana dva cilja kojima se godinama teži: podizanje nivoa ponude, odnosno ukupnog kvaliteta usluga, i produžavanje sezone.

"Zato već sada krećemo u pripremu predstojeće 2019. koju dočekujemo relaksiranije, ali sa punom sviješću što nam je raditi i koje probleme sve moramo riješiti. A vremena je, ipak, malo", ističe Đeka.

U svakom slučaju, i ova je godina u Ulcinju potvrdila staro pravilo: kako si posijao, tako ćeš i požnjeti.


Perović: Obnoviti i zaštititi suvomeđe u Maslinadi

U sklopu podrške maslinarstvu za ovu godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja predvidjelo je mogućnost da se sredstva dodijele i za podizanje podzida (suvomeđe).

„One u našoj Maslinadi imaju posebnu ambijentalnu i kulturološku vrijednost. Decenijama su podizani kilometri suvomeđa, koje zajedno sa maslinama, kaldrmisanim putevima i česmama, stvaraju unikatnu cjelinu", kaže predsjednik Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović.

Prema njegovim riječima, o značaju suvomeđa govori primjer Republike Hrvatske gdje je nakon višegodišnjeg traganja za načinom kako zakonski zaštititi „suhozid", njihovo Ministarstvo kulture prihvatilo modalitet kroz zaštitu same tehnike gradnje kao „nematerijalnog kulturnog dobra".

U Istri su povučena značajna sredstva za obnovu suvomeđa iz EU fondova i uveliko se već turistički valorizuju.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...