Monitor.co.me

EVROPA I MIGRANTI: Nova kriza na pomolu

E-mail Ispis PDF
srDok se Evropa ponovo suočava sa talasom migranata, članice Evropske unije (EU) se zbog tog pitanja sve češće suočavaju sa incidentima. Posljednji se dogodio u Njemačkoj gdje je došlo do nasilnih protesta krajnjih desničara zbog smrti jednog Njemca, za šta su osumnjičeni po jedan Sirijac i Iračanin.

Vlasti nijesu još bile objavile informacije o državljanstvu dvojice osumnjičenih u mjestu Kemnic, na istoku Njemačke, a spekulacije da su za smrt čovjeka krivi migranti u nedelju su se brzo proširile preko društvenih mreža i poslati su mnogobrojni pozivi za akciju. Lokalni ogranak ultradesničarske Alternative za Njemačku (AfD) odgovorio je pozivom na „spontane demonstracije" u znak sjećanja na žrtvu. „Ukoliko država ne može da zaštiti svoje građane, ljudi će izaći na ulice i (sami) se zaštiti", poručio je na Tviteru zastupnik AfD Markus Frohnmajer.

U Kemnicu, u saveznoj državi Saksoniji su neki demonstranti nosili transparente ili znamenje AfD, neonacističke stranke NPD i drugih ekstremističkih grupa. Nekoliko ultradesničarskih demonstranata optuženo je za hvatanje stranaca nasred ulice dok su drugi viđeni sa nacističkim transparentima, pozdravljajući zabranjenim pozdravom sa uzdignutom rukom, iz vremena nacističkog vođe Adolfa Hitlera.

Učesnici demonstracija su pokazivali plakate koji poručuju „zaustaviti poplavu izbjeglica" i „odbraniti Evropu", navode mediji. Ljevičarski demonstranti kojih je bilo pet puta manje u Kemnicu uzvikivali su „nacisti napolje" i „izbjeglice su dobrodošle".

Pravi haos je izbio kada su desničarski ekstremisti u manjim grupama jurili građane arapskog izgleda i tukli ih. Povrijeđeno je šest osoba. Mediji su to opisali kao „scene lova" na ljude i ocijenili da se radi o „bankrotu policije" koja je izgubila kontrolu nad Kemnicom.

Političar iz AfD, Tino Kropala, pokušao je da opravda dešavanja: „Kemnic je na listi gradova koji se smatraju najopasnijim u zemlji", rekao je. „Porodice se više ne mogu osjećati sigurno dok odlaze na državni festival... Pozivamo naše glasače da nešto preduzmu po ovom pitanju."

AfD, koji je vodio antiimigrantsktu i antiislamsku izbornu kampanju, osvojio je više od 25 posto glasova u Saksonija - na prošlogodišnjim saveznim izborima u septembru. To je gotovo dvostruko više od prosjeka u Njemačkoj.

Pitanje migranata je u Njemačkoj veoma problematično otkako je kancelarka Angela Merkel odlučila 2015. godine da dozvoli ulazak oko 1,3 miliona migranata i izbjeglica bez dokumenta, uglavnom iz područja sukoba na Bliskom istoku, poput Sirije i Iraka. Merkel i njene saveznike kaznili su birači na prošlogodišnjim opštim izborima, kada je AfD prvi put ušla u Bundestag, osvojivši 12,6 posto glasova i više od 90 mjesta. U Kemnicu i u Saksoniji posebno jaki su AfD i pokret „Patriotski Evropljani protiv islamizacije Okcidenta" (Pegida).

Jačanje antimigrantske politike, odnosno partija koje je zastupaju evidentno je i u drugim evropskim zemljama, među kojima je i Italija. Zbog toga se u utorak ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Salvini sastao u Rimu sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Njih dvojicu neki zapadni mediji nazivaju učenikom i majstorom EU populizma. Tvrdi se da je njihov susret izazvao veliku nervozu u Briselu.

Mađarski premijer je već nekoliko godina glavni buntovnik u EU. Odbio je da učestvuje u obaveznom EU planu za preseljenje migranata i odupro se planu Evropske komisije za premeštanje 160.000 izbjeglica. To je vrsta ponašanja koju Salvini odobrava.

Navodno, Orbanov savet Salvijniju jeste: „Prvo, držite svoje prijatelje blizu, a neprijatelje još bliže... Drugo, zadržite red u svojoj ekonomiji. Treće, dajte prazna obećanja EU."

Administracija ranijeg predsjednika SAD-a Baraka Obame u velikoj mjeri odustala je od Orbana, kroz izbjegavanje visokokvalitetnih, bilateralnih kontakata kažnjavala ga je za njegove autoritarne tendencije. No, sada je administracija predjsednika Trampa okrenuta ka njemu, što signalizira novi angažman sa Mađarskom, kao i s obližnjom Poljskom. Nekim evropskim diplomatama i analitičarima, uticaj Trampa u Mađarskoj produbljuje uverenje da njegova administracija pokušava da podijeli EU, blok na koji on gleda kao na snažnog trgovinskog konkurenta".

Priroda saveza između Salvinija, lidera političke grupacije Liga i Orbana je teška i neizvjesna. Njih dvojica su, naime, političari koji se oštro protive migrantima, ali oni na problem gledaju drugačije. Dok Italija insistira na podjeli tereta sa EU, Mađarska vrši pritisak na nacionalnu kontrolu imigracije.

Lideri EU su se na nedavnom samitu složili da naprave nove centre za azil na južnoj i sjevernoj obali Mediteranskog mora, no ovi još nijesu izgrađeni. Unija se u posljednje dve godine bori sa reformom svojih zakona o azilu, koja zahtijeva da se prva zemlja u kojoj migranti ulaze pobrine za njih. Time se najveći teret stavlja na Italiju, Grčku, Maltu i Španiju.

Italija je odnedavno zaprijetila da će odbiti da uplati sredstva u budžet EU, ukoliko druge zemlje odbiju da presele migrante. Mediji pišu kako očekujući da će je eventualno kršenje pravila za troškove evrozone dovesti u budžetski sukob sa EU, vlada Italije traži na drugim stranama investicije. Ministar finansija Đovani Tria je u misiji da privuče investitore u Kini, dok je premijer Đuzepe Konte dobio obećanje predsjednika Donalda Trampa da će Sjedinjene Američke Države preuzeti italijanski javni dug.

Populisti i nacionalisti u Rimu uopšte ne žele da prihvate migrante. Oni tako krše pravila EU. Ukoliko Brisel uskoro ne bude reagovao, moguća je nova kriza EU, smatraju neki analitičari u Njemačkoj. Desno-radikalni ministar Salvini, koji uz pomoć broja migranata konstantno vodi predizbornu kampanju, ima jednostavan recept koji otkriva koliko on zapravo te ljude prezire. Vraćanjem, odnosno zabranom uplovljavanja u italijanske luke za sve brodove na kojima ima migranata Salvini želi da podigne ogradu oko Italije – i to po svaku cijenu. „Najprije Italija" – to je slogan koji on želi da sprovede i u praksi, bez obzira na cijenu koju pri tom mora da plati.

Činjenica da su Salvini i njegovi istomišljenici u jednoj italijanskoj luci uzeli praktično kao taoce migrante koji su se nalazili na brodu italijanske obalne straže, bilo je previše čak i za italijansko pravosuđe. Ono je pokrenulo istragu zbog „lišavanja slobode".

Zemlje-članice EU ni nakon tri godine nijesu uspjele da postignu dogovor oko reforme sistema azila i prihvatanja migranata. To je bolna tačka koju populisti – i to ne samo u Italiji – sada obilno koriste.

U predstojećim pregovorima oko budžeta Unije za period 2021-2027, Italijani bi ipak mogli da naprave još mnogo problema. Mora se računati na to da će desni radikali i populisti, kako bi ispunili svoje ciljeve, rizikovati čak i izbacivanje iz evrozone pa i iz Unije. Nakon Bregzita, nakon Poljske i Mađarske, Italija se velikom brzinom pretvara u sljedeće krizno žarište EU, neke su od analiza u njemačkim medijima.

Posle Italije, Mađarske i Austrije, sljedeća zemlja kojoj se smiješi jačanje populističkih političkih partija je Švedska, čija demokratska stranka očekuje vrtoglavi uspjeh na izborima u septembru.

Švedske demokrate, antiimigrantska populistička desničarska partija sa korijenima u neonacističkom pokretu, odavno su izopštile ostale švedske političke partije. No, imigracija omogućava prodor desnice u Švedskoj. Švedske demokrate se nadaju daleko većem političkom zemljotresu na izborima. No, ovakav ishod bi bio dubok šok za Švedsku koja je zasnovana na konsenzusu, i koja se već dugo ponosila time što je za imigrante možda najtraženija evropska zemlja, a istovremeno zbog pružanja velike socijalne pomoći države.Otuda će rezultati izbora u Švedskoj biti pažljivo praćeni u ostatku Evrope. Švedske demokrate predlažu ograničavanje spajanja porodice za imigrante, ubrzavanje deportacije, poboljšanje brige za starije i borbu protiv kriminalnih bandi. U stvari, od svih predloga švedskih demokrata koji su izazvali kontroverzu, imigracija nije na vrhu liste. Na tom mjestu je predlog stranke da Švedska održi referendum o napuštanju EU.

Natrag u Kemnic: njemačka istorija nas uči koliko daleko rulja može stići kad se stopi sa frustracijom u društvu. Stotine neonacista, huligana i nasilnih lokalaca u Kemnicu dale su se u pustolovno pražnjenje svoje agresije. Policija je bila preopterećena, nije bilo dovoljno žandarma. To je bio crn dan za otvoreno društvo.

Kako je moglo da dođe dotle? Odgovor je po središnjim njemačkim medijima zapanjujuć i porazan: u zemlji Hitlerovih zločina, desničarsko nasilje i prijetnje organizovanih desničarskih ekstremista do danas se pogrešno procjenjuju, ublažavaju ili čak prihvataju.

Mržnja ljudi sa ulica Kemnica nije usmjerena protiv izbjegličke politike Angele Merkel. Usmjerena je protiv demokratije u Nemačkoj. Jer ova rulja huškača odbacuje, maltene, svaki paragraf njemačkog Ustava: ljudsko dostojanstvo, jednakost građana, zabranu diskriminacije na osnovu religije, porijekla ili pola, zaključuju glasila poput medijske kuće Dojče Vele.

Velika opasnost je što se posljednjih godina desničarski marševi, kao sada u Kemnicu, miješaju sa protestima razočaranih i zapostavljenih građana. Oni nijesu većinski pristalice nacionalsocijalizma. No, opasno su blizu rasističkom i antidemokratskom svetonazoru. To je alarmantno.

Njemačka politika bi trebalo da bude na oprezu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...