Monitor.co.me

PRIŠTINA, BEOGRAD I MEĐUNARODNA POLITIKA: Čekajući sporazum

E-mail Ispis PDF
vucicSignal ministara inostranih poslova Evropske unije upućen predsjednicima Srbije i Kosova Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju je za analitičare u Njemačkoj jasan. Bolje bi bilo da njihove vlade ulažu svoju energiju u rješavanje otvorenih pitanja, poput poboljšanja zaštite nacionalnih manjina i rješavanje otvorenih imovinskih pitanja pomirenja i ravnoteže, jer ideja o razmjeni teritorije - nema podršku Unije, glavnog aktera zbivanja na Zapadnom Balkanu.

Na neformalnom sastanku u Beču krajem nedjelje ministri su se bavili nizom svjetskih zbivanja. Ali novi razlog za glavobolju šefova diplomatije 28. bio je i nedavni predlog Vučića i Tačija o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova: dio sjevernog Kosova, koji je pretežno naseljen Srbima, za Preševsku dolinu na jugu Srbije, gdje uglavnom žive Albanci. Eksplozivno u ovom predlogu je to što se novo razgraničenje vrši po etničkim linijama.

U međuvremenu su bivši međunarodni posrednici, eksperti i organizacije sa Balkana i svijeta uputili otvoreno pismo tražeći odbacivanje predloga o "korekciji granica" kao rješenju spora između Kosova i Srbije. Među 51 potpisnikom su balkanski eksperti i bivše diplomate kao što su: Florijan Biber, Volfgang Išinger, Adriatik Keljmendi, Jasmin Mujanović, Veton Suroi, Tobi Vogel i Bodo Veber... U pismu se navodi da će promjene granica u pravcu etničke homogenosti, imati štetni uticaj na Kosovo, njegovo neposredno okruženje i širi region.

Oglasili su se i bivši specijalni predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Šveđanin Karl Bilt, Britanac Pedi Ešdaun i Njemac Kristijan Švarc-Šiling. U protestnom pismu potpredsjednici Evropske komisije i visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbjednost EU Federiki Mogerini kritikovali su eventualnu nagodbu Vučića i Tačija o razmjeni ili ,,korekciji" teritorija i istakli da „se trajni mir može stvoriti samo u multietničkom društvu".

Njemačka vlada takođe je sumnjičava prema temema razgovora Vučića i Tačija. Kancelarka Angela Merkel je 17. avgusta, po drugi put u nekoliko dana upozorila da prije ulaska u EU moraju biti riješene teritorijalne razmirice. Prethodno je 13. avgusta već rekla da su granice u regionu neupitne.

Ministar inostranih poslova Heiko Mas je u Beču ponovio protivljenje zvaničnog Berlina o mogućnostima izmjene granica između Kosova i Srbije. ,,Razgovori o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije ne idu u pravom smjeru. Smatramo da će kod građana otvoriti mnoge stare rane i zato smo vrlo skeptični u tom pogledu", upozorio je Mas.

Njegov kolega iz Luksemburga Žan Aselborn je takođe upozorio „da se region sjecka na djelove". To bi moglo imati negativne posljedice po druge: Republika Srpska bi mogla da se osjeća ohrabrenom da se pridruži Srbiji ili bi predsjednik Rusije Putin to mogao da shvati kao podsticaj da opravda aneksiju Krima.

Međutim, belgijski šef diplomatije Didier Rejnders se ne protivi ovoj ideji. Upitan oko mogućnosti da dio sporazuma bude i promena granica, Reynders je istakao da ,,sve može biti na stolu pod uslovom da postoji dogovor između dvije strane". I da Brisel nastoji da se ovim sporazumom omogući napredak Srbije ka EU.

Naročitu pažnju je izazvala izjava Džona Boltona, savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, da se SAD ne protive, ukoliko Srbi i Albanci mogu da se dogovore o mirnoj razmeni teritorija. To je u njemačkim medijima protumačeno kao da je administracija predsjednika Donalda Trampa spremna da razmotri nova rješenja jer više nije posebno zainteresovana za zbivanja na Zapadnom Balkanu i da se najmoćnija od svih država, sa velikim uticajem na Kosovu, neće suprotstaviti politici 'etničkog razdvajanja' na Balkanu."

„Vašington, koji se još uvijek uz pomoć stotina vojnika stara za bezbjednost u regionu, ne isključuje mogućnost novog razgraničenja Srbije i Kosova. Prema principu – u jednoj državi živi samo jedna etnička grupa. To je ono što američki predsjednik razumije"„ bio je komentar u internet izdanju najuticajnijeg njemačkog političkog magazina Špigel.

Londonski Gardijan piše, pozivajući se na dva izvora bliska razmišljanju administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, da je nova politika SAD u pogledu eventualnog dogovora Beograda i Prištine da „nema crvenih linija, ali ni blanko čekova". To, navodi britanski dnevnik, znači da su „Sjedinjene Američke Države voljne da razmotre bilo kakvo rješenje, uključujući izmjene granica, ali da to neće nužno na kraju i odobriti".

Berlin je takođe veoma nezadovoljan ulogom Federike Mogerini, komesara za prošpirenje Johanesa Hana i austrijskog predsjedavanja EU posljednjih dana jer su ohrabrivali lidere Srbije i Kosova da krenu ovim putem. Zvanično su govorili da je istorijski dogovor važniji od detalja, što nije usklađena pozicija EU. Išli su austrijskom linijom, doprinijeli su izvjesnom diplomatskom momentumu na osnovu inicijativa iz Beograda, ali su solirali.

Za visoku predstavnicu Mogerini se prvobitno sumnjalo da se zalaže za ideju srpsko-kosovske teritorijalne razmjene. Međutim, u Beču se prošle nedjelje ona vidljivo vratila na staru poziciju. Mogerini želi da podrži „svaki ishod", pod uslovom da je u skladu sa međunarodnim i evropskim pravom. A to znači - otpor svemu što bi se zasnivalo na etnički čistim državama.

Han je u najnovijem intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocijenio da bilo kakvo rješenje Srbije i Kosova ne smije ići na štetu stabilnosti Zapadnog Balkana.

Na ocjenu novinara da komesar ne isključuje razmjenu teritorija, Han je odgovorio kako to ,,treba ostaviti" Srbima i Albancima, ,,neka oni o tome raspravljaju. Ali mislim da su obje strane sada potpuno svjesne međunarodne, ne bih rekao zabrinutosti, već ograničenja, a unutar toga mislim da su mnoga rješenja moguća".

Njemački analitičari su uvjereni kako će vlada u Berlinu ostati pri stavu da nema promjene granica ako to podrazumijeva zamjenu teritorija i pomjeranje ljudi. Bilo kakve nove granice koje impliciraju igranje na etničku kartu, Njemačka neće podržati, kategorični su ti analitičari.

Tumačenje je da su opasnost i rizik mnogo veći u poređenju sa nekim ,,pozitivnim ishodom" jer je situacija na Balkanu još veoma osjetljiva. Posebno u Makedoniji koja iščekuje referendum, a ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da većinska podrška nije osigurana, tako da bi u toj zemlji opet moglo doći do zastoja i političkih previranja. Ukoliko bi tome bile pridodate bilo kakve promjene i pomjeranje granica, to bi ponovo dalo vjetar u leđa albanskom pitanju, smatraju ovi analitičari.

S druge strane, tu je i Bosna I Hercegovina (BiH), a, takođe, i u širem regionu bi moglo biti posljedica. Dalje, još uvek pet država - članica EU ne priznaje nezavisnost Kosova. Zašto bi one dale priznanje u postojećoj konfuznoj situaciji?

Inače rasprava o promjeni granice Srbije i Kosova, u Srbiji protiče sa povišenim strastima samo na društvenim mrežama. Kao da je Vučićev režim uspio da umiri duhove desnog, nacionalističkog krila srpske političke, parlamentarne i vanparlamentarne scene

Kosovsko pitanje dugo podstiče nezadovoljstvo u Srbiji, što je do ekstrema bilo dovedeno 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost. Tada je u centru Beograda masa spalila tadašnju zgradu ambasade SAD.

Boris Tadić, danas jedan od opozicionih lidera, je u septembru 2017. rekao da bi ,,Srbija gorela" da je on potpisao Briselski sporazum. Ukazao je na rizik koji mu je prijetio od desničarskih grupacija.

Nakon što su 2012. godine vlast preuzeli Vučićevi naprednjaci i njihovi saveznici, mnogi desničarski pokreti prošli su kroz tranziciju i izvan institucionalni scene ušli u politiku Srbije. Neki, poput Dveri su sada opozicioni poslanici u Skupštini Srbije.

Mada su ušli i u politiku, pa čak i u institucije vlasti, kulturološkinja Aleksandra Bosnić ne smatra da se može reći da su desničarske organizacije ,,pacifikovane". "Mislim da je reč o nekoj vrsti odlaganja konačnog suda. Mislim da zapravo nikome, ni njima, nije do kraja jasno kako će se stvari razvijati i koji će biti epilog", kaže Bosnić

Protiv razgraničenja su se izjasnili i vladika raško-prizrenske eparhije Teodosije i iguman manastira Visoki Dečani na Kosovu Sava Janjić. Oni su postali meta žestokih kritika od strane vlasti i njoj naklonjenih tabloida.

Stav Srpske pravoslavne crkve (SPC) o pitanju Kosova bi se mogao sažeti kao zalaganje za tzv. zamrznuti konflikt. Neprihvatljivi su i nezavisnost i podjela južne pokrajine, poručio je u maju Sveti arhijerejski sabor SPC.

Vučić koji, prema sopstvenim riječima „nije neki vernik", od tada do danas ponavlja da ne želi da upotrebljava teške riječi, ali da je stav crkve nerealan.

Posljednje ankete pokazuju da je crkva jedina institucija koja među građanima Srbije uživa veće povjerenje od predsjednika - 58 naspram 54 odsto. U pokušaju da spusti loptu, Vučić je izjavio da „ima poverenje u patrijarha Irineja". S druge strane, sam patrijarh i SPC preko zvaničnih kanala nisu baš revnosno uzeli u zaštitu Vučićeve kritičare u mantijama poput igumana Save Janjića.

Novinar Slobodan Stupar primijećuje da najveća opasnost za Vučića leži u tome što su predsjednikovi najglasniji kritičari upravo sveštena lica sa Kosova. „Za njega je opasnost, i to sasvim realna, da će se Srbi na Kosovu složiti sa stavovima Crkve, i da će ta njegova ekipa koja se zove Srpska lista biti marginalizovana".

Vučić i Tači sastaće se u petak (7. septembar), u još jednoj rundi dijaloga u Briselu na najvišem nivou, a dva dana kasnije, u nedelju (9. septembar), Vučić će, kako je najavio, otići na Kosovo da razgovara sa tamošnjim Srbima. Finalni dogovor bi, ukoliko bi bio postignut, prema izjavama Vučića i Tačija, na kraju trebalo da bude stavljen i pred građane, koji bi ga potvrdili ili odbacili na referendumu.

Mogerini, pak, misli da postoji stvarna šansa da predsjednici Vučić i Tači mogu do naredne godine da postignu sporazum koji se odnosi na sva otvorena pitanja između Beograda i Prištine, a "koji je u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i koji može pomoći u stabilizaciji čitavog regiona".

Ukoliko zaista ima nade da ovaj najteži „zamrznuti sukob" poslije vojnih sukoba u Jugoslaviji bude mirno riješen u narednim mjesecima, to bi bio veliki diplomatski uspjeh za EU. No, kao što to pokazuje predlog Vučića i Tačija - oni imaju ideje koje nisu u skladu sa željama Evropljana.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...