Monitor.co.me

MAKEDONIJA UOČI REFERENDUMA: Novo ime, ili uspjeh bojkota

E-mail Ispis PDF
zaevMakedonija broji dane do istorijskog referenduma u nedjelju, 30. septembra. Glasači treba da se izjasne o novom imenu bivše republike socijalističke federalne Jugoslavije, koje je u suštini dogovora vlade u Skoplju sa susjednom Grčkom.

Premijer Zoran Zaev iz Socijaldemokratske unije Makedonije i njegova koaliciona vlada u kojoj su dvije partije etničkih Albanaca, odlučno pozivaju građane da glasaju ,,za". Predsjednik Republike Đorđe Ivanov, izabran na listi sada najveće opozicione partije VMRO DPMNE, bojkotuje referendum, tvrdeći da dogovor sa Grčkom ugrožava makedonsku državnost.

Premijer Zaev je izjavio da su građani Makedonije uvijek donosili mudre odluke i izrazio uvjerenje da će se to ponovo dogoditi na referendumu o sporazumu između Atine i Skoplja o imenu njihove domovine. ,,Stavimo tačku na izolovanost", poručio je Zaev dodajući da sporazumu o imenu otvara vrata zemlji k evroatlantskim integracijama. Koalicioni partneri u vladi takođe će podržati opciju "za".

Član Zaevljeve vlade, ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov uoči referenduma o dogovoru s Grčkom, razjasnio je ključne elemente ovog dokumenta. On je odgovorio na višednevne tvrdnje iz VMRO DPMNE da su ustavne izmjene, odnosno amandmani, već stigle iz Grčke kao "nonpejper" (predloženi sporazum ili tekst za pregovore koji neformalno kruži među delegacijama u diskusiji)), a da ih u Makedoniji dorađuje profesor ustavnog prava. „Ustavne izmjene nisu napisane, niti pregovarane i njih će formulisati parlament", rekao je Dimitrov.

Dimitrov je spomenuo četiri amandmana. Prvi se odnosi na dodavanje odrednice "sjeverna" imenu Makedonija kao nazivu države; drugi na nemijenjanje granica; a treći na brigu o makedonskoj nacionalnoj manjini u susjednim zemljama, koja će se, kao što je rekao, proširiti u brigu o pravima čitave dijaspore. Četvrti amandman kaže da se u preambuli Ustava neće dirati ništa od državno-pravnog narativa, koji počinje od Ilindenskog ustanka 1903. godine, preko ASNOMA (Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobođenja Makedonije) iz 1944. pa sve do referenduma o nezavisnosti iz 1991. godine, istakao je šef makedonske diplomatije.

"Što više ljudi kaže da želimo ići naprijed, ući u NATO", toliko će lakši biti politički proces u Sobranju, gdje se treba oformiti većina od 80 poslanika. Mi ćemo pokušati da do kraja decembra ove godine završimo taj proces s ovim ustavnim amandmanima", rekao je Dimitrov.

Ivanov, predsjednik Makedonije posljednja dva mandata, izjavio je da će bojkotovati referendum o promjeni imena države. U Detroitu na skupu koji je organizovalo udruženje Ujedinjena makedonska dijaspora, Ivanov je rekao da dogovor postignut sa Grčkom ugrožava makedonsku državnost i nacionalni identitet.

"Kada sam preuzeo funkciju predsjednika Republike položio sam svečanu zakletvu da ću poštovati Ustav i zakone. Ne odstupam od te moje zakletve. Zato 30. septembra neću izaći da glasam", rekao je Ivanov.

VMRO-DPMNE pozvao je građane da na referendumu o promjeni imena glasaju po sopstvenoj savjesti. „Svako će donijeti odluku za koju smatra da je najbolja za porodicu i zemlju. Makedonija nam je sve. Neće stranke odlučivati. Narod će donijeti odluku o nacionalnom pitanju i svi ćemo joj se pokloniti", poručio je predsjednik VMRO—DPMNE Hristijan Mickoski.

Nekoliko manjih partija, udruženja građana i pojedinci vode kampanju na društvenim mrežama za bojkot referenduma. Smatraju da je Dogovor s Grčkom poguban za budućnost zemlje. Vlada se boji rezultata i zato nije spremna da prihvati volju naroda u svakom slučaju."

Referendum nije obavezujući. I ukoliko uspije, Sobranje bi moralo da odobri sporazum dvotrećinskom većinom – a to vladajuće socijaldemokrate i njihovi koalicioni partneri nemaju.

Mogući neuspjeh referenduma bi doveo do pada Vlade i vjerovatno otvorio podjele između Makedonaca i Albanaca. Premijer Zaev je najavio da će dati ostavku ukoliko referendum propadne.

Tu se radi o mnogo više toga nego o imenu države. Ukoliko glasanje bude za promenu imena i u saglasju s Dogovorom Skoplja i Atine, Makedoniji će biti otvoren put u NATO, a biće mogući i pristupni pregovori s EU.

Situacija pred referendum je škakljiva, iako ankete pokazuju da će većina biti za sporazum sa Grčkom i time i za pristup NATO. Veliki dio Makedonaca, Albanci, koji čine oko četvrtinu stanovništva, kao i druge manjine s izuzetkom srpske, vjerovatno će složno glasati "za".

Da bi sve moglo formalno da važi, na referendum mora izaći najmanje polovina građana sa pravom glasa. Ta okolnost bi mogla da pomogne uspjehu protivnika referenduma. Decenijama nepouzdan registar birača kaže da bi na referendumu moglo da glasa 1,8 miliona ljudi, dok se, prema različitim procjenama, u zemlji se nalazi samo oko 1,5 milion. Stotine hiljada makedonskih građana, prije svega Albanaca, već godinama žive kao gastarbajteri u Njemačkoj, Švajcarskoj, Italiji i drugim zemljama, a u Makedoniji se nisu odjavili.

Protivnici promjene imena koncentrišu se prije svega na internet kao bojno polje. Tamo je u toku kampanja "Bojkotujem".

Iako je EU na Balkanu izgubila znatan dio svoje atraktivnosti, 59 odsto građana Makedonije smatra da bi pristup bio dobar za ovu zemlju. No, odziv i dalje zadaje glavobolje vlastima. Prema jednoj od posljednjih anketa makedonskog Instituta za demokratiju, izlaznost će biti 46 odsto.

Vlada se nada da bi posjete vodećih evropskih političara mogle da pomognu da se izbjegne takav scenario. Makedoniju su prethodnih dana posjetili brojni svjetski čelnici. Svi oni su pozvali Makedonce da zaokruže "da" na referendum

U Makedoniji su u jednom danu, 13. septembra bila čak tri visoka gosta, visoka predstavnica za spoljnu politiku i sigurnost EU Federika Mogerini, šef albanske diplomatije Ditmir Bušati i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Ves Mičel koji su se susreli s predstavnicima državnog vrha i opozicije.

Prvi od tri gosta za tri dana, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da Makedonija ne može postati član Alijanse ukoliko ne postigne dogovor sa Grčkom i ne promijeni ime: "Znam da neki misle da mogu na referendumu da kažu 'ne' i da uđu u NATO, ali ne postoji takva mogućnost", bio je jasan Stoltenberg.

Sjutradan je Sebastijan Kurz, kancelari Austrije, kazao da EU "neće biti kompletna bez Makedonije i država regiona". Na novinarsko pitanje kakva je njegova poruka opozicionoj VMRO-DPMNE, koja je sestrinska stranka njegovoj partiji (OVP), a protivi se dogovoru Makedonije i Grčke, Kurz je rekao da je važno da Makedonija i balkanske države imaju evropsku perspektivu i da je iskoriste, a dio toga je i rješenje pitanja imena.

Njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom posjete 8. septembra poručila je Makedoncima da ne želi da se miješa u njihovu odluku, ali da želi kazati da je to istorijska šansa. „Ne ostanite na ovaj istorijski dan kući, iskoristite ovu mogućnost da kažete šta želite za budućnost vaše zemlje", kazala je kancelarka. Kasnije su za Merkelovom stigli njeni ministar spoljnih poslova i odbrane Heiko Mas i Ursula von der Lajen.

„Smatramo da je ovo rijedak trenutak dobre diplomatije zato što nemamo ovakve trenutke često, ni u svijetu ni u regionu", objasnio je njemački diplomata Kristijan Helbah koji je boravio u Skoplju pred posjetu Merkelove. „Drago nam je da vidimo da se Makedonija pomjera naprijed, jer je to u našem interesu, našem ekonomskom interesu. Takođe, imamo bezbednosni interes u Makedoniji kako se ona približava i pridružuje EU i NATO", objašnjava Helbah.

Sekretar za odbranu Džim Matis bio je treći visoki američki zvaničnik, poslije Mičela i senatora Rona Džonsona, koji u razmaku od dvije sedmice došao u Makedoniju da bi izrazio podršku SAD referendum. Bila je to prva posjeta Makedoniji jednog američkog ministra odbrane u posljednjih 14 godina.

Matis je osudio ruske napore da koristi svoj novac i uticaj da ojača protivljenje predstojećem referendumu u Makedoniji koji bi mogao da otvori put zemlje da uđe u NATO. Matis je novinarima tokom leta rekao da "nema sumnje" da je Moskva finansirala proruske grupe da referendum ne bi uspio.


Polovina plus jedan

Makedonski parlament donio je u julu odluku o održavanju konsultativnog referenduma na kome će građani odgovoriti na pitanje "Da li ste za članstvo u EU i NATO s prihvatanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?".

Dogovor dvije države potpisali su u junu ministri spoljnih poslova Makedonije i Grčke. Dogovor, između ostalog, predviđa da naziv države bude Republika Sjeverna Makedonija za upotrebu unutar države i u međunarodnim odnosima.

U Makedoniji je upisano 1,806.336 birača. Da bi referendum uspio, potrebno je da na glasanje izađe polovina upisanih birača + jedan. Ukoliko „za" bude glasala polovina + 1 od broja izašlih birača, smatraće se da su se građani pozitivno izjasnili o referendumskom pitanju.


Prevlast na Balkanu

Članstvo Makedonije važno je za NATO jer se radi o ograničavaju uticaja Rusije na Balkanu, ocjenjuje strana štampa. „Posebno je VMRO-DPMNE posljednjih godina sve više potpadala pod ruski uticaj, što se vidjelo na važnim odlukama na planu energetske politike. Osim toga, ta stranka je slijedila model „Putin"- snažan muškarac na čelu, slabe institucije i slabljenje pravne države", piše, između ostalog, bečki Standard.

EU i Rusija bore se za prevlast na Balkanu. Pomirenjem Grčke i Makedonije oko imena ovoj zemlji je otvoren put u EU i NATO, čemu vlada u Skopju već odavno teži. Nakon Bugarske, Rumunije, pa i Crne Gore, sad još jedna balkanska država izmiče kontroli Kremlja, a to se može protumačiti i kao poraz svemoćnog predsjednika Vladimira Putina. Pridobijanjem Makedonije EU može ostvariti značajnu pobjedu u borbi za prevlast na Balkanu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...

 

Monitor broj 1464

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...