Monitor.co.me

I ŠARIĆ I LONČAR TRAŽE ODŠTETU OD DRŽAVE: Naše pare za korektne momke

E-mail Ispis PDF
medenicaCrnogorsko pravosuđe košta kao đavo. Njihova borba sa organizovanim kriminalom, korupcijom, ratnim i drugim zločinima broji se u desetinama miliona eura. Velike optužnice padaju, a građanima se svako malo ispostavlja milionski račun zbog odšteta koje potražuju oni za koje su tvrdili da su narkobosovi i zločinci, a koje su potom oslobodili krivice. Ove sedmice listi su se, očekivano, pridružili Duško Šarić i Jovica Lončar, proljetos pravosnažno oslobođeni krivice da su oprali oko 20 miliona eura.

Šarić i Lončar su Osnovnom sudu podnijeli tužbu protiv države, u kojoj traže da im se isplati odšteta od 400 hiljada eura zbog neosnovanog pritvora. Mediji su izračunali da dvojica Pljevljaka traže oko pet hiljada eura za dan proveden u pritvoru.

Duško Šarić uhapšen je 16. novembra 2010. godine u Pljevljima, nakon što su italijanske vlasti izdale nalog za njegovo hapšenje u međunarodnoj akciji Loptice. Manje od godinu potom, u maju 2011. godine uhapšen je i Jovica Lončar, direktor Šarićeve firme Mat company. Optužnicu protiv njih 2012. godine podigla je specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović. Optužnicom im se stavljalo na teret da su se u periodu od 24. juna 2006. do 28. februara 2011. ,,udružili da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju porijeklo novca, za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavaljanje u promet opojnih droga izvršenog na organizovan način, u ukupnom iznosu od 21.353.879,22 eura". Oni su negirali te optužbe.

Nakon skoro sedam godina od hapšenja donešene su tri osuđujuće presude, ali su one oborene na višim instancama, od strane Apelacionog suda u septembru prošle godine, i konačno tu presudu su potom potvrdili Apelacioni i konačno proljetos i Vrhovni sud.

Analitičari i pravni eksperti smatraju da je proces za pranje novca protiv Šarića i Lončara „pao" , zbog toga što tužilaštvo prethodno nije utvrdilo porijeklo 20 miliona koji su bili predmet postupka. Prema riječima Borivoja Đukanovića, advokata Lončara i Šarića, „na odbrani je bio teret dokazivanja porijekla tog novca". U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je svojevrsnu lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Godinu dana ranije, Safet, Mersudin i Amina Kalić pravosnažno su oslobođeni optužbi za pranje novca, u postupku koji je veoma ličio na već opisano suđenje Šariću i Lončaru. Advokat odbrane Borivoje Borović pohvalio se kako su tokom postupka pružili dokaze da sporni novac (8,5 miliona eura) nije stečen kriminalnim već legalnim privrednim aktivnostima. „Dokazali smo da su prodavali imovinu, da su imali državne kredite, čak smo dokazali da je Vlada Crne Gore dodijelila Kalićima kredit svojevremeno od 300.000 eura i da ga je potpisao budući premijer Igor Lukšić", kazao je Borović.

Borović je tada najavio u Danu da će u ime porodice Kalić protiv države podnijeti makar tri tužbe uz odštetni zahtjev od najmanje 12 miliona eura. On je naveo da će njegovi klijenti tražiti naknadu štete zbog neosnovanog pritvora, vraćanje imovine oduzete prije pet godina i naknadu izgubljene dobiti i štete zbog propadanja blokirane imovine. „Amina Kalić je provela u pritvoru više mjeseci. Mersudin Kalić je neosnovano držan u pritvoru dvije godine. To će biti osnov za jednu tužbu", precizirao je Borović. „Potom slijede zahtjevi za povraćaj imovine koja je bila privremeno oduzeta. Tužićemo ih i za štetu koja je nastala zbog toga što nijesu mogli da koriste te objekte, kao i za štetu nastalu od propadanja imovine koja je bila blokirana".

Kalići potom i podnose tri tužbe protiv države zbog štete koja je nastala na njegovoj imovini tokom trajanja sudskog postupka. Kalićima je oduzeta imovina u vrijednosti od 28 miliona eura.

,,Ključni problem je pitanje odgovornosti u pravosuđu", ocijenila je ove sedmice, nakon što su Šarić i Lončar podnijeli tužbu Vanja Ćalović Marković, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). ,,Veći problem je da se ne može nikome dva puta suditi za isto krivično djelo. To znači da je ovim postupcima njima očišćena biografija i dobili su potvrdu da se nijesu bavili kriminalom samo i isključivo zahvaljujući jednom javašluku u pravosuđu za koji nema bilo kakve odgovornosti".

Protiv tužilaca i sudija nikada nije pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti zbog ,,grešaka" u vlikim i važnim procesima. Umjesto toga, godinama gledamo međusobno optuživanje između sudskih i tužilačkih funkcionera, koji jedni na druge prebacuju odgovornost. Nakon što su pali slučajevi Kalić i Šarić, više puta su predsjednica, Vrhovnog suda Vesna Medenica i državni tužilac Ivica Stanković, indirektno, sa sebe skidali odgovornost, uperili prstom u onog drugog. Da li i to tek radi predstave za javnost ili ne, ali ni međusobne optužbe nijesu rezultirale utvrđivanjem odgovornosti.

A čišćenje biografija ne dešava se samo u postupcima koji se tiču organizovanog kriminala i korupcije.

Specijalno tužilaštvo za ratne zločine odbacilo je tokom prošle godine sve krivične prijave za ratne zločine, a da o tome nije obavijestilo ni crnogorsku javnost, ali ni Evropsku komisiju. Zvanično, kad bi se gledao broj osuđujućih presuda, u Crnoj Gori ratnih zločina kao da nije ni bilo. No, da su oni fakat pokazuje odšteta koju crnogorske vlasti isplaćuju za ratne zločine. U prošlogodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana za 23. pregovaračko poglavlje – Pravosuđe i temeljna prava, stoji da je žrtvama ratnih zločina dosuđena naknada štete od 1.347.080,41 eura.

I opet ni za to nema odgovornih. Medenica je svojevremeno saopštila i da smatra da nema odgovornosti sudova zbog toga što u slučajevima ratnih zločina izostalo utvrđivanje komandne odgovornosti, što je konstatovano u gotovo svakom Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore.

,,Pitanja odsustva komandne odgovornosti, saizvršilaštva, pomaganja i podstrekavanja Evropska komisija veže isključivo za optuženja za ratne zločine, pa samim tim i za nadležnost državnog tužilaštva, kao organa nadležnog za gonjenje učinilaca krivičnih djela", pronašla je rješenje predsjednica Vrhovnog suda.

Crnogorski građani plaćaju i zbog toga što država i oni koji je vode krše prava svojim zaposlenim, u administraciji.

Samo u prošloj godini, vrijednost izgubljenih sporova države u kojima je postupao zaštitnik, iznosio je preko 11,6 miliona. I premijer je svojevrstan primjer kako se rješavaju problemi i na pravi način utvrđuje odgovornost. Zbog velikih sudskih troškova Vlada je, umjesto da provjetri svoje redove, objavila imena svih službenika koji su tužili državu, a premijer Duško Marković kazao je da svaki građanin treba da zna o odnosu ,,pojedinih državnih službenika prema državnom novcu". U prevodu, krivi su oni koji ne ćute kad ih država zakida.

Tu su i sporovi koje Crna Gora gubi pred Sudom u Strazburu. Posljednja je vijest iz juna ove godine, da je Crna Gora povrijedila prava kompanije KIPS. Evropski sud je utvrdio da je Crna Gora prekršila pravo na pravično suđenje, na imovinu i na djelotvorni lijek vlasniku te komanije Ristu Drekaloviću jer mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu. Drekalović je tražio odštetu u iznosu od 30 miliona eura.

Malo ko ima ovako skupo pravosuđe. I još skuplju vlast.


Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...