Monitor.co.me

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI: Na pomolu teški dani

E-mail Ispis PDF
mogeriniS prošlonedjeljnih opštih izbora u Bosni i Hercegovini u međunarodnoj zajednici navode prvo dobre vijesti - izlaznost je bila veća nego što se očekivalo. U Predsjedništvo BiH "iz reda hrvatskog naroda" izabran je Željko Komšić, antinacionalista iz Demokratskog fronta koji se zalaže za zajedničku, multietničku BiH. Loše je što stari problemi nacionalizma i dalje ostaju, pa za rješenje situacije pogled ponovo mora biti usmjeren na spoljne sile.

Od 3,4 miliona birača u nedjelju je na glasanje izašlo 54 odsto. Time je izlaznost na predsjedničke i parlamentarne izbore 2018. bila samo desetinu manja od one prije četiri godine.

Strani analitičari ukazuju da je dobro što su birači odlučili da u tročlanom Predsjedništvu u naredne četiri godine ne budu zajedno dvojice najjačih igrača Hrvata i Srba u BiH Dragan Čović i Milorad Dodik. Čović je prethodne četiri godine bio član Predsjedništva, Dodik je to prvi put postao u nedelju. Dvojica nacionalista očijukaju s odvajanjem teritorija koje kontrolišu, Oni bi etnički podijeljenu BiH iznutra mogli potpuno da unište, dominantne su ocjene su u zapadnim medijima.

U trci za bošnjačkog člana Predsjedništva, najviše glasova dobio je kandidat najuticajnije bošnjačke političke partije – Stranke demokratske akcije (SDA), Šefik Džaferović – 37,97 odsto. Džaferović je izjavio da će nastaviti putem kojim ide stranka s Bakirom Izetbegovićem načelu. „Biću zadovoljan ako budem kao on", rekao je Džaferović.

Dodik, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u strukturama vlasti je još od poznih devedesetih. SNSD već 12 godina u kontinuitetu vlada u Republici Srpskoj.

„Sukob" predstavnika međunarodne zajednice s Dodikom, je izazvao kontra-efekat. U atmosferi gdje većina srpskog političkog korpusa nema blagonaklon odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama, sankcije zvaničnog Vašingtona koji je 2016. stavio Dodika na „crnu listu" zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma bile su kamen spoticanja njegovoim protivnicima u predizbornoj kampanji.

„Stanovništvo ovog prostora izuzetno njeguje kult vođe, one koji umiju da zagalame, koji lupaju šakom. S njima se veoma lako identifikuju", ocijenila je analitičarka Tanja Topić. „Tako je stvoren ideal svemogućeg čovjeka koji može sve. To istovremeno među opozicijom, stvara strah – strah od čovjeka koji će svu svoju energiju usmjeriti u politički život."

Drhtanje se vjerovatno nastavlja, s obzirom na Dodikom ulazak u Predsjedništvo BiH. Već je najavio da će glavna deviza biti: RS i iznad svega. I da ga mnogo ne zanima saradnja s druga dva člana.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović, vidi novu krizu u BiH: po njemu, Dodik, Džaferović i Komšić najverovatnije neće ni držati sjednice. Dodik je uoči izbora govorio da neće ići u Sarajevo, gdje je sjedište Predsjednitva BiH, već da će se u sjednice uključiti skajpom. Sada tvrdi da u zgradu Predjsdništva BIH neće ući ako na njoj ne bude okačene srpske zastave.

"BiH čekaju teški dani, jer nema šefa države u ovom odnosu snaga. Najlošija posljedica ovih izbora je isisavanje moći iz parlamenata, koji ima sve manju ulogu", ocjenjuje Živanović, navodeći da je opozicija u RS amaterska organizacija, koja nije umjela da okrene igru u svoju korist. Pritom su im išla na ruku nerazjašnjenih ubistava i revolta građana, kao i problemu u svakoj opštini u RS.

Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) ne očekuje da će Dodik promijeniti retoriku ali pitanje je šta on stvarno želi da uradi. „On je često imao nečuvene izjave, ali kada je došlo do primjene izgovorenog bio je razumniji. Nadam se da će sada biti još veća razlika između retorike i prakse. U interesu Srbije je da BiH uđe u EU i da svi dijele zajednički krov. Nadam se da će predsjednik Alaksandar Vučić imati dobar uticaj na gospodina Dodika", kazala je Stiglmajer koja je godinama živjela u Sarajevu.

Njemački analitičar Bodo Veber ne sumnja da Dodik namjerava da uradi ono što najavljuje. "On već deset godina, zapravo 12-13 godina, radi na podrivanju ustavnog poretka BiH. No, pitanje je koliko on to može uraditi iz pozicije Predsjedništva BiH, odnosno jednog člana, jer tu ima ograničene ingerencije. Možda je bio plan da on uđe u Predsjedništvo sa svojim partnerom Draganom Čovićem".

Florian Biber, profesor Univerziteta u Gracu, smatra da Dodik na novoj funkciji jedino može da pravi neke opstrukcije funkcionisanja zajedničkih institucija. „To bi on naravno kao član Predsjedništva mogao da uradi, ali njemu će trebati podrška RS kao entiteta i poslanika iz RS. Nije dovoljno jasno da li će opozicija u RS podržati Dodika. Sumnjam u to, iskreno rečeno" naveo je Biber.

Postavlja se i pitanje kako će se Dodik predstaviti na međunarodnom planu. Budućem članu Predsjedništva BiH zabranjen je ulaz u SAD, a samim tim i u Ujedinjene nacije. On nije priman ni u prijestonicama Evropske unije dugi niz godina. Treba vidjeti kako će se EU odnositi prema Dodiku. Što se tiče SAD, tu neće biti promjene.

Biber smatra da Dodik neće biti poželjan gost u evropskim prijestonicama kao član Predsjedništva BiH. No, za stavljanje na "crnu listu" ili uvođenje sankcija u slučaju opstrukcije rada BiH u institucijama Unije nema jedinstva i političke volje, ocijenio je ovaj stručnjak za Balkan. Bieber ne očekuje da rezultati izbora nagnaju EU i SAD da pojačaju angažman u BiH kako bi potakli promjene, već da će biti fokusirani na sprječavanje kriza.

Biber smatra da nije jasno da li Dodik može da dominira RS kao do sada, pogotovo kada njegov kandidat za predsjednika entitena nije ubjedljivo pobijedio. "Njegov govor o secesiji, o otcjepljenju RS, o nacionalnim pitanjima, već 12 godina skriva svakodnevnu korupciju u Republici Srpskoj, i pitanje je da li će moći da nastavi i u budućnosti s tim svojim porukama."

Biber podsjeća da je već 2014. SNSD dosta izgubio i jedva uspio da dominira u RS. "To smo, takođe, vidjeli kroz društvene pokrete u Banja Luci i proteste da postoji veliki stepen nezadovoljstva prema SNSD, pogotovo taj osećaj da ima zloupotreba državnih institucije, da postoji dominacija stranke kroz institucije i veliki stepen korupcije."

Biber smatra da nije realno očekivati da će Visoki predstavnik smijeniti Dodika. "Ipak je ta funkcija prilično slaba, ali to naravno zavisi od Dodikovog ponašanja".

Rezultati izbora u BiH izazvali su ogromno nezadovoljstvo u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, najuticajnijoj stranci Hrvata u BiH. Predsjednik stranke i dosadašnji član Predsjedništva BiH Dragan Čović žali zbog „bošnjačkog opredjeljenja" na izborima. "Ne mogu Bošnjaci Hrvatima da biraju legitimne predstavnike, to je put nazadovanja, to nije evropski put. To je poruka i predstavnicima međunarodnih institucija. Trudili smo se da izmijenimo izborni zakon. Sada se vidi da je prevaga u rukama najmnogobrojnijeg naroda. Vjerujem da će među Bošnjacima biti razumijevanja, jer to nije dobro za bošnjački narod i BiH, i to može da izazove neviđenu krizu", poručio je Čović.

Slično je razmišljanje državnog vrha Hrvatske. „Žao mi je što se ponovio scenario koji smo već vidjeli. Ponovo smo, zahvaljujući pravnom okviru, u situaciji da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriji Federacije biraju predstavnika drugom, odnosno hrvatskom narodu" – bio je komentar premijera Andreja Plenkovića na izbor Komšića u Predsjedništvo BiH.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Đjenero je za DW naveo kako se „od Zagreba očekuje da obuzdava politiku Hrvata u BiH, prije svega onog kruga oko Čovića. Nakon ovog ponovljenog ekscesa i kršenja osnovnih načela funkcionisanja konsocijacijske zajednice, biće teško obuzdati zahtjeve za trećim entitetom. Teško će se uticati na Hrvate u BiH da učestvuju u konstituisanju drugih organa vlasti kad ne mogu da učestvuju u konstituisanju Predsjedništva", smatra Đenero.

Izbori u nedelju još jednom su pokazali da etnička demokratija, utemeljena u Dejtonskom sporazumu cementira vladavinu nacionalnih partija i nacionalističkih ideja. To je bila cijena plaćena za okončanje rata koji je trajao tri i po godine i koji je preko 100.000 ljudi koštao života.


Nastavak podjela

Pozivajući se na posmatračku misiju OEBS-a u Briselu kažu da su izbori u BiH bili "istinski takmičarski", ali i da ih je karakterisao nastavak podjela po etničkim linijama.

"Očekujemo od svih političkih lidera da se angažuju na formiranju vlasti na svim nivoima tako što će konstruktivno raditi zajedno u interesu zemlje i građana", poručili su šefica EU diplomatije Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han. Oni su u ime EU pozvali sve lidere u BiH da preuzmu odgovornost i da brzo formiraju Dom naroda Federacije BiH u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.

U saopštenju američkog Stejt departmenta navedeno je da SAD „ostaju posvećene cilju stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine". Hiter Nuert, portparolka državnog sekretara Majka Pompea saopštila je da SAD dijele zabrinutost posmatračke misije OEBS i lokalnih nevladinih organizacija.

Posmaatrači misije OEBSzaključili suda su opšti izbori u BiH održani uz kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i na bazi etničke diskriminacije, da ih je karakterisao nastavak segmentacije po etničkoj liniji, te da su se kandidati fokusirali na lične napade i širenje straha.


Dodik za piznanje Krima u sastavu Rusije

Ambasada Ukrajine u BiH je nazvala neprijateljskim izjave predsjednika SNSD i novoizabranog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, uz ocjenu da mogu zadati štetu odnosima dvije prijateljske države, kao i autoritetu BiH u okviru međunarodne zajednice. Dodik je ranije najavio je da će poslije stupanja na dužnost srpskog člana Predsjedništva BiH tražiti priznavanje Krima kao sastavnog dijela Rusije. "Naravno da ću pokrenuti tu inicijativu i namjeravam da Krim (bude priznat) na nivou BiH", rekao je Dodik u intervjuu ruskom dnevniku Izvestija, dodajući da se pripajanje Krima Rusiji dogodilo poslije "legitimnog referenduma". Kazao je i da je lično zainteresovan za posjetu Krimu i da će to učiniti čim se za to ukaže prililka.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...