Monitor.co.me

DEVASTACIJA RJEČNIH TOKOVA: Cijevna u cijevima

E-mail Ispis PDF
cijevnaNije prošlo ni 100 dana od potpisivanja Sporazuma o međusobnim odnosima Crne Gore i Albanije u oblasti prekograničnog upravljanja vodnim resursima, a taj dokument je već prekršen. Početkom jula u Skadru visoki funkcioneri dviju vlada obavezali su se da će, pored ostalog, zajednički djelovati na nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka, uz kontinuiranu razmjenu svih potrebnih informacija.

„U pitanju su aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmjene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti", kazao je tada potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

No, sudeći po zvaničnim izjavama crnogorskih funkcionera, oni još nemaju nikakva saznanja od vlasti u Tirani da se krenulo u gradnju malih hidrocentrala (mHE) na Cijevni (alb. Cem), na sjeveru Albanije, gdje se nalazi nešto manje od polovine toka te prekrasne rijeke. To će, nema nikakve sumnje, imati razorne posljedice po biljni i životinjski svijet u Cijevni, ali i na obale te rijeke.

Kanjon Cijevne je prošle godine na crnogorskoj strani proglašen za spomenik prirode, jer je stanište rijetkih i ugroženih vrsta koje su pod domaćom i međunarodnom zaštitom.

Da se krenulo u gradnju hidroelektrana, u Vladi Crne Gore su saznali od domaćih nevladinih organizacija koje se bave ekologijom i iz medija!? Tek nakon toga su „od nadležnih organa Republike Albanije zvanično zatražene sve relevantne informacije i raspoloživa dokumentacija o procjeni uticaja na životnu sredinu i mogućnost učešća crnogorske javnosti u razmatranju dobijenih dokumenata".

Dok se čeka na odgovore, u toku je gradnja četiri male hidroelektrane na Cijevni, i vode ove rijeke, u dužini od oko dva kilometra, biće ugurane u cijevi, tunele i kanale. Koncesiju su još tokom vladavine bivšeg premijera Salji Beriše dobila dva tajkuna (jedan iz Albanije, drugi sa Kosova), koji će graditi energetske objekte, a koji će proizvoditi nekoliko megavata struje.

Ovaj brutalan atak na prirodu dešava se nakon što je izgrađen moderan put koji spaja Skadar sa krajnjim sjeverom te zemlje (a drastično smanjuje razliku i između Podgorice i Plava, odnosno Gusinja), te kada je sve veći broj stranih gostiju počeo da otkriva ljepote ovih predjela.

U Albaniji je izgrađeno 117 mHE, koje proizvode više od 10 odsto električne energije u toj zemlji, 43 se grade, a za još 364 su izdate dozvole. Gradi se i u spomenicima prirode, nacionalnim parkovima, naseljenim područjima. Nijedna rijeka ili rječica praktično neće ostati nedirnuta, što često dovodi do konflikata sa domicilnim stanovništvom. U tim sukobima bilo je i žrtava. No, u 67 odsto slučajeva protesti se organizuju tek kada bageri počnu devastaciju vodotoka.

Od jula 2015. godine u ovoj susjednoj zemlji djeluje grupa Odbranimo rijeke, koju su formirale najpoznatije albanske ekološke organizacije. One su, ističući da se radi o nekontrolisanoj gradnji, koja je u suprotnosti sa održivim razvojem i potrebama zemlje, zatražile da se uvede trogodišnji moratorijum na gradnju malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji te države.

Navodi se takođe da su evropske finansijske institucije, putem komercijalnih banaka, dale sredstva za gradnju trećine ovih objekata pod izgovorom da je riječ o obnovljivim izvorima energije.

,,Ne uništavajte najvrjednije rijeke u Evropi. Preusmjerite pare u druge oblike obnovljivih izvora energije prije nego što budu nepovratno uništene evropske divlje rijeke", poručili su u peticiji sa 120.000 potpisa predstavnici kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope koja je u sjedištu u Londonu predata Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Albanski analitičari kažu da vlada u Tirani vidi ekspanziju mHE kao kompenzaciju za manje investicije u građevinarstvo. Tim prije što je tržište za struju zagarantovano, kao i cijena, koja je znatno veća od tržišne. Troškovi se ogledaju samo u gradnji objekata i u njihovom održavanju. Koncesije se, po pravilu, izdaju na period od 30 godina.

,,Mi imamo mHE danas u našem regionu zato što je to jedan od najsigurnijih načina da se napravi novac. Naravno, ako imate prilično tvrd obraz pa vas baš briga što ćete razvaliti sve rijeke. Uzmete kredit i izgradite i onda poslije sedam do deset godina vratite taj kredit. Zatim, 20 godina kako padne kiša, vi imate novac", kaže šef regionalne kancelarije Svjetskog fonda za prirodu (WWF Adria) u Zagrebu Deni Porej.

U Studiji za zaštitu Cijevne Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) navodi se da ta rijeka ulazi u sistem ,,zelenog pojasa Evrope", dok je kanjon identifikovan kao Emerald stanište Bernske konvencije, područje nadomak Nacionalnog parka Skadarsko jezero, na čiju su se zaštitu prethodno navedenim sporazumom svečano obavezale obje vlade.

Albanski ministar energetike i industrije Damian Điknuri kaže da se u Albaniji grade samo dvije ,,visoke brane". ,,Većina ostalih su male brane bez akumulacija koje zavise od sezonskog priliva vode. Takve hidroelektrane proizvode manje od 10 MW energije i stoga za njih nijesu potrebne procjene uticaja na životnu sredinu", smatra on.

Izvršna direktorka Green Home Nataša Kovačević ističe da su i Crna Gora i Albanija potpisnice ESPOO Konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu. ,,U ovoj situaciji vrlo je jasno da je došlo do kršenja te konvencije, gdje Albanija nije javila koje zahvate će da uradi na tom prostoru, odnosno koje negativne uticaje će one da proizvedu. Oni nijesu uradili elaborat o procjeni uticaja, niti su imali periode za javnu raspravu. U tom periodu je zapravo trebalo da bude organizovana i prekogranična konsultacija u Crnoj Gori", tvrdi Kovačević i dodaje da organizacije civilnog društva neće odustati od spašavanja Cijevne, te će pokušati da podignu žalbu i pred odgovarajućim međunarodnim tijelima.

,,Formira se i grupa u Albaniji iz pogođenog područja opštine Keljmend, koja će se uz nevladine organizacije iz Crne Gore, u narednom periodu sa različitih aspekata umreženo baviti pitanjima prekograničnog uticaja malih hidroelektrana. Idemo ka tome da se obustave svaki dalji radovi", kaže Kovačević.

A izgradnja velikih hidrocentrala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, razlog je što već decenijama traje erozija plaža na ulcinjskoj rivijeri. Sedimenti, odnosno nanosi, koji su stizali u zonu ušća Bojane pod dejstvom morskih struja taložili su se duž obale stvarajući prekrasnu plažu. No, ta je ravnoteža poremećena, pa je, na primjer, za 35 godina plaža na ostrvu Ada smanjena za čak 85 metara. Proces erozije zahvatio je i Veliku plažu.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...