Monitor.co.me

REZULTATI IZBORA U BAVARSKOJ: LOŠE VIJESTI ZA ANGELU MERKEL: Pad tradicionalnih konzervativnih ljevičarskih partija

E-mail Ispis PDF
merkelRezultati bavarskih izbora doveli su u pitanje budućnost krhke vladajuće velike koalicije kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata pa se postavlja pitanje hoće li vlada preživjeti svoj mandat do jeseni 2021. godine, barem u sadašnjem obliku. To nije samo unutrašnje pitanje Njemačke budući da je ona najuticajnija država Evropske unije, pa bi paraliza u njoj uticala i na funkcionisanje regionalne integracije.

Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Merkel tradicionalno ne nastupa na izborima u Bavarskoj. No, konzervativna Hrišćansko-socijalna unija (CSU), sestrinska stranka CDU u Bavarskoj, izgubila je višedecenijsku dominaciju na izborima za parlament te savezne države. Podrška Socijaldemokratskoj partiji (SPD), takođe koalicionog partnera CDU je prepolovljena, jer su sukobi oko migrantske politike od 2015. zasjenili inače dobru ekonomsku situaciju i stopu nezaposlenosti od samo tri odsto.

CDU takođe gubi podršku. Njena generalna sekretarka Anegret Kramp-Karenbauer rekla je da je ono što se dogodilo u Bavarskoj ,,upozorenje."

Opšta je saglasnost da su veliki pobjednici krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i Stranka zelenih. Uspjeh ove dvije stranke naglasio je aktuelnu podijeljenost njemačke politike, kao i nastavak odjeka izbjegličke krize iz 2015. godine. Jedna trećina glasača navela je migraciju i integraciju stranaca kao najveće probleme. Dok je AfD privukao mnoge nezadovoljne bivše pristalice CSU, uznemirene zbog Merkelinog liberalnog pristupa azilu, Zeleni su privukli glasače centra koje je pokolebala CSU-ova često oštra retorika o migraciji."

Bavarska je teritorijalno najveća njemačka savezna država pošto čini petinu površine Njemačke. Sa 12.9 miliona stanovnika i ukupnim domaćim proizvodom od 568 milijardi eura, druga je u Njemačkoj. Bavarski glavni i najveći grad Minhen treći je po broju stanovnika u Njemačkoj. Otuda su izborni rezultati loše vijesti za Merkelovu. Bavarska odražava ono što se dešava na nacionalnom nivou, smanjena popularnost tradicionalnog desničarskog centra i lijevih centralnih partija.

CSU je dominirala bavarskom politikom od kraja Drugog svjetskog rata i suvereno vladala sedam decenija uz izuzetak od tri godine. No, to se promijenilo u nedjelju. CSU je dobila samo 37,2 posto glasova, u odnosu na 47,7 prije pet godina, dok je pro-imigraciona i ekološka Zelena stranka više nego udvostručila svoj rezultat i na drugom je mjestu sa 17,5 posto. Krajnje desničarska, anti-imigraciona AfD osvojila je 10,2 posto glasova i prvi put dobila mjesto u parlamentu. SPD je dobio 9,7 posto glasova.

Bavarska je pretrpjela najveći teret izbjegličke krize 2015: na vrhuncu, hiljade tražilaca azila svakodnevno su ulazili u Njemačku. Od tada, Merkel i njeni saveznici iz CSU bili su kritikovani zbog upravljanja prilivom migranata.

Od tada su glasači napustili njemačke vladajuće stranke zamijenivši ih za alternativne mogućnosti na lijevoj i desnoj strani. Odaslat je jasan znak Berlinu da je sve veći broj Njemaca nezadovoljan smjerom u kojem se zemlja kreće.

Njemački analitičari ukazuju i na kršenje tabua o desnom krilu. Već decenijama bavarska stranka slijedi dogmu nekadašnjeg patrona Franc-Jozefa Štrausa i desno od sebe nije dozvoljavala etabliranje drugih konzervativnih snaga. CSU je, u uniji sa CDU kao konzervativna snaga ispunjvao svoju političku funkciju. Decenijama je to funkcionisalo, sve dok ove godine vrh bavarske stranke nije uhvatila panika i ona je počela da kopira AfD. To se nije svidjelo znatnom broju birača u Bavarskoj, smatraju analitičari.

Uspjeh AfD, nije iznenađenje. Ulazak te stranke u petnaesti od ukupno 16 pokrajinskih parlamenata u skladu je sa saveznim trendom. Činjenica da pri tom AfD nije osvojila, kako se pribojavalo, dvadesetak već samo 10,2 posto, sama po sebi dovoljno je loša, ali se ipak ne može protumačiti kao zaokret udesno, ocijenjeno je u analizi njemačke medijske kuće Dojče Vele (DW).

Poslije izbora za Bundestag 2017, demohrišćani i SPD bili su oslabljeni, a desničarska AfD je sa gotovo 13 odsto postala treća najjača stranka i najsnažnija opoziciona stranka. Danas je, međutim, situacija tradicionalnih narodnih stranaka – još teža.

Angela Merkel je na vrhuncu izbjegličke krize izjavila da će s opadanjem broja izbjeglica slabiti i naklonost građana stranci AfD. Prevarila se. Na izborima za Bundestag, AfD je dobila 12,6 odsto. I to još ni izdaleka nije bilo sve.

Ovo je prvi put da je AfD dospjela na drugo mjesto. Stranka se popela za dva odsto u poređenju s posljednjom anketom urađenom 9. septembra i za jedan procenat više od vladajuće SPD.

Konzervativni blok Angele Merkel CDU/CSU, koji rukovodi vladom još od 2005. godine, takođe je pao za jedan odsto i sada je na 28 odsto podrške – što predstavlja njihov najgori rezultat još od 1997. godine od kada se sprovodi anketa. Dojčlandtrend traži od ispitanika da odgovore na pitanje za koga bi glasali kada bi se izbori na nacionalnom nivou održali sljedeće nedelje.

AfD je osnovana 2013. zalažući se protiv eura kao jedinstvene evropske valute. Od tada je evoluirala u desničarsku i antimigrantsku partiju koja je zadobila mnogo kritika na račun svoje retorike.

Kritičari kažu kako desni populisti iz AfD ne nude ništa, ali apsolutno ništa po pitanju rješavanja problema u zemlji. Njihova jedina teza glasi: izbjeglice su krive za sve. Oni ništa ne preduzimaju kada se na njihovim demonstracijama pokazuje „Hitlerov pozdrav", oni ćute kad se napadaju jevrejski restorani. Druge teme, kao što su stambene ili socijalne, njih jednostavno ne interesuju.

AfD je po kritičarima antidemokratska, ksenofobična, puna predrasuda, stranka bez trunke empatije prema manjinama. Stranka koja pod znak pitanja stavlja državni poredak.

Pa opet, kritičari ukazuju da 82 odsto ispitanika u anketi ne podržava AfD. Pogled u druge evropske zemlje pokazuje da stanje u Njemačkoj i nije tako loše. U Italiji su populisti na vlasti, u Mađarskoj i Poljskoj nacionalisti, a u Vašingtonu bjesni Donald Tramp.

Kritike su usmjerene na podršku AfD ili nedavne demonstracije u istočnom gradu Kemnicu, na kojima je veličan Adolf Hitler i pozivano na otpor državi. No, ocjena je i da je to i znak da ljudi nemaju drugu mogućnost ili mjesto na kojem bi mogli da „istresu" bijes i frustracije. Ne radi se samo o azilantima i problemima oko suživota, radi se o poštovanju, o osjećaju da građani nisu shvaćeni ozbiljno, u vrijeme kada u sve nesigurnijem svijetu rastu strahovi.

Već odavno su sve stranke zanemarile bitne teme.U takvoj situaciji, gdje vlada latentno nezadovoljstvo, uvijek su u istoriji, bez obzira gdje, profitirali oni koji su pojednostavljivali stvari, oni koji su huškali. U poslijeratnoj Njemačkoj, prije svega na zapadu, to je bilo drugačije. Nakon katarze zbog stravičnih zločina nacista, velika većina Njemaca težila je ravnoteži i uzdržanosti. Sada je drugačije. Svuda je uočljiva razdraženost – na ulicama, u gradovima, upozoravaju neki njemački analitičari.

Stvarno iznenađenje izbora je uspjeh Zelenih. S gotovo 18 odsto glasova oni su skoro udvostručili svoj rezultat iz 2013. I na najboljem su putu da postanu nova velika stranka lijevog centra – i na saveznom nivou.

No isto je toliko za uspjeh Zelenih zaslužan pad popularnosti Demohrišćanske unije i SPD. Mnogi su jednostavno zasićeni vladavinom kancelarke Merkel. Socijaldemokrate, koji su zajedno s njom već treći put u koaliciji, izgubili su prema mišljenju mnogih orijentaciju kao stranka „malih ljudi".

Prije dvije decenije SPD je na parlamentarnim izborima još bio na 40 odsto glasova. Danas se ta stranka u nekim anketama kreće oko 16 odsto i tu dvije brze promjene rukovodstva nisu pomogle.

Pad popularnosti dvije velike stranke i porast popularnosti Zelenih, međutim, ne znače da je ekološka stranka na putu da postane Volkspartei, napominje berlinski politikolog Gero Nojgebauer u razgovoru za DW. Umjesto toga će aktuelni uspjeh Zelene preporučiti kao koalicionog partnera umornih bivših velikih partija, smatra on. „Velikih catch-all stranaka više nema", tvrdi on. Fragmentacija će, kaže, ostati pravilo.

U SDP, opet vlada drama. Socijaldemokrate su u Bavarskoj pale s dvadeset na manje od deset odsto. Time je njihova kriza još očitija. Kad jedna stranka, koja vlada u Berlinu, doživi takvu eroziju na važnim pokrajinskim izborima, onda to ne može ostati bez posljedica.

Velika tradicionalna partija je u najdubljoj krizi u svojih 150 godina postojanja, ne računajući ratna vremena. SPD nikako ne uspijeva da uzme svoju sudbinu u svoje ruke. Stranačko vođstvo je suočeno s jakim otporom u vlastitim redovima, radi se o onima koji zahtijevaju kraj „velike koalicije". Trzavice i svađe ne naziru se samo interno u redovima SPD, već i unutar vlade Angele Merkel.

SPD je po treći put mlađi partner pod kancelarkom Merkel i, uprkos promjeni na rukovodećoj poziciji, nije uspio da se stabilizuje. Kuda ide stranka koju su nekada, zbog borbe za radnička prava, nazivali crvenim džinom, pitanje je koje se postavlja u njemačkoj javnosti?


Vajmarska republika

Političke promjene u Njemačkoj tolike su da se sve češće izvlače paralele s Vajmarskom republikom. Tako je za politikologa Herfrida Munklera interni spor u redovima CDU/CSU oko izbjegličke politike „lakomisleno poigravanje političkom stabilnošću" i „koketiranje s propašću". On kaže da pogled u evropsko inostranstvo pokazuje da je koncept narodne stranke „model koji je odslužio svoje": „Vremena narodnih stranaka ćemo se još prisjećati s tugom".

Analitičari podsjećaju da su u nekim evropskim susjednim zemljama stranački sistemi već dugo mnogo fragmentarniji nego njemački sistem, „a i pored toga su u pitanju stabilne demokratije.

Politikolog Volfgang Merkel kao savjetnik SPD smatra da je to za stranku i prednost ako se ona više ne obraća širokim slojevima stanovništva. On smatra da bi SPD trebalo da odustane od pretenzija da bude narodna stranka i da se koncentriše na manju klijentelu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...