Monitor.co.me

MAKEDONIJA POSLIJE REFERENDUMA: Tenzije, neizvjesnost, tihi optimizam

E-mail Ispis PDF
ciprasMakedonski parlament izglasao je ustavne promjene u okviru procesa poslije kojeg će Makedonija promijeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija, dok će Grčka za uzvrat odblokirati euroatlantske integracije bivše jugoslovenske republike - ukoliko parlament u Atini bude usvojio sporazum dvije vlade. U međuvremenu, policija Makedonije štititiće dvije trećine poslanika Sobranja koji su glasali za promjenu imena države.

Parlament Makedonije prošlog petka uveče neophodnom dvotrećinskom većinom od 80 glasova donio je odluku o pristupanju izmjenama ustava. Ustavne izmjene trebalo bi da omoguće promjenu imena u Republika Sjeverna Makedonija u skladu sa Sporazumom makedonskog premijera Zorana Zaeva i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa. Dogovorom s Grčkom o rješavanju skoro trodecenijskog spora oko imena, predviđeno je da Makedonija do kraja godine usvoji ustavne izmjene kojima će garatovati promjenu imena u Sjeverna Makedonija, kao i grčko priznavanje makedonskog identiteta, jezika, kulture.

Sobranje je odlučilo da se najkasnije u roku od 15 dana pripremi predlog amandmana na Ustav i dostavi Sobranju. Ta će odluka, po premijeru Zaevu, biti postignuta u dogovoru vlade i skupštinske opozicije i stupiće na snagu odmah.

Skopski mediji pišu da se u Sobranju ne pamti dan kao što je bio 19. oktobar, pun tenzija i neizvjesnosti, s povremenim optimizmom koji se, kako kažu, brzo topio. Izjašnjavanje poslanika kasnilo je satima a obavljeno je elektronskim sistemom. No, onda je na zahtjev šefa poslanicke grupe opozicije VMRO-DPMNE. bilo ponovljeno tako što su se poslanici izjašnjavali pojedinačno.

Pojedinačno glasanje VMRO je zahtijevala zbog sumnje u elektronski sistem, ali je i u prvom i u drugom glasanju za ustavne promjene koje otvaraju put promjeni imena glasalo 80 poslanika. Da na kraju sjednice nije izglasan premijerov prijedlog, parlament bi vjerovatno bio raspušten, a Makedonci ponovo pozvani na birališta.

Na početku sjednice u ponedjeljak 15. oktobra, konzervativna VMRO-DPMNE koja je do proljeća 2017. devet godina upravljala Makedoinijom, podsjećala je da su „građani rekli svoje" na referendumu krajem septembra. Tada je preko 90 odsto izašlih na glasanje podržalo kompromis s Grčkom, ali je izlaznost ostala daleko ispod potrebnih 50 odsto.

„Od Zaeva ne može da se očekuje ništa drugo od podrške za kriminal i rasprodaju nacionalnih i državnih interesa u zamjenu za bjekstva od prava i pravde. Krajnje je vrijeme da ova vlast ode. Republika Makedonija je pobijedila na referendumu", poručivali su oštro iz VMRO.

Zaev je, pak, istrajan u tumačenju da je rezultat referenduma podrška njegovoj politici u čemu ima jaku potporu sa Zapada. „EU u cjelosti podržava dogovor Makedonije i Grčke kao jedinstvenu priliku za pomirenje u Jugoistočnoj Evropi, kakva se neće pružiti ponovo u skorije vrijeme", rekla je šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.

Američki pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Ves Mičel bio je jedan od mnogih političara iz EU i Vašingtona koji su pozvali VMRO-DPMNE da ponovo razmotri svoju poziciju. "Nije iznenađenje što smo mi razočarani stavovima rukovodstva VMRO-DPMNE u vezi s referendumom i koracima koji su poduzeti u parlamentu za izmjenu Ustava", napisao je Mičel u pismu predsjedniku stranke koji je objavila Ambasada SAD u Skoplju.

Na početku sjednice Sobranja u ponedjeljak Zaev je pred poslanicima rekao da je ovo „jedinstvena prilika za jedinstvo u Makedoniji, da oprostimo jedni drugima i da se pomirimo". On je posebno pomenuo da je spreman da „oprosti" dešavanja 27. aprila prošle godine – kada su demonstranti upali u makedonski parlament, a Zaev i još neki poslanici – tada još u opoziciji – napustili ga krvave glave.

Premijer je pazio da ne upotrijebi riječ „amnestija", ali su medijski izvještači pretpostavili da bi neke uši u redovima VMRO mogle da se načulje ukoliko bi u izgled bilo stavljeno brisanje odgovornosti za incidente. Činjenica je, međutim, da su četiri poslanika VMRO-DPMNE oslobođena kućnog pritvora, što je bila mjera donijeta na osnovu optužbe da su učestvovali u nasilju u parlamentu, 27. aprila prošle godine, kada je Albanac Talat Xhaferi izabran za predsjednika Skupštine.

, Apelacioni sud je upravo tog dana potvrdio dvogodišnju kaznu zatvora za bivšeg premijera i bivšeg lidera VMRO-DPMNE Nikolu Gruevskog, zbog zloupotrebe službenog položaja i kupovine blindiranog mercedesa, čime je, kako se navodi, oštetio državni budžet za 600.000 eura.

Neki od poslanika tvrde da je na njih vršen pritisak da glasaju za vladinu inicijativu, na neke, pak, da budu protiv ili da ne prisustvuju sjednici. Pojedini mediji su spekulisali da su opozicioni poslanici, koji su glasali za inicijativu za to dobili novac.

Dio poslanika VMRO koji je bio naklonjeniji dogovoru s Grčkom koji otvara brz put u NATO i kakvu-takvu evropsku perspektivu posljednjih dana se žali na pritiske i ucjene iz sopstvenih redova. Ministarstvo unutrašnjih poslova provjerava ove navode.

Glasanjem u Sobranju završena je prva od ukupno tri faze u postupku za izmjenu Ustava Makedonije. U drugoj fazi treba da bude ozvaničen prijedlog amandmana i za to je potrebna prosta većina ili 61 glas od ukupno 120 poslanika. Treća faza je usvajanje amandmana, za šta je neophodna dvotrećinska većina, odnosno podrška najmanje 80 poslanika.

Prijedlog Vlade odnosi se na četiri suštinske promjene: dodavanje pridjeva Sjeverna u imenu Republike Makedonije u cijelom tekstu Ustava; izmjene u Preambuli gdje se pri navođenju državotvornih tradicija potencira Antifašistièko sobranje narodnog oslobodjenja Makedonije (ASNOM) i navode se sve odluke koje su tamo donesene; garancija o nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje: kao i briga o dijaspori.

Sporazum koji su u julu potpisali Zaev i Cipras Makedoniji otvara put za članastvo u NATO i EU. Međunarodna je zajednica u međuvremenu poručila da makedonski parlament treba da izglasa ustavne promjene, usvoji i primijeni Prespanski sporazum jer se time Makedoniji u skorijoj budućnosti neće pružiti slična prilika.

"Makedonija će biti dio EU i NATO. Ovom istorijskom odlukom naše započeto pristupanje NATO će se nastaviti a iduće godine će početi proces za EU", rekao je Zaev na konferenciji za novinare u prisustvu dijela poslanika, predsjednika parlamenta Talata Džaferija i ministra spoljnih poslova Nikole Dimitrova.

Nakon što je odluka o ustavnim promjenama donijeta, uslijedila je oluja reagovanja zvaničnika SAD I EU.

Visoka predstavnica EU Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han u zajedničkoj su izjavi pohvalili potez poslanika Sobranja. Dodali su kako očekuju da procedure na državnom nivou za dalju primjenu primenu Prespanskog sporazuma budu "nastavljene bez odlaganja, k usvajanju ustavnih promjena".

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocijenio je da je "sada na vladi i političkim liderima da završe proceduru oko sprazuma o imenu i da iskoriste ovu istorijsku priliku da zemlju uvedu u NATO".

Iz Stejt departmenta je poručeno kako SAD vjeruju da je dogovor Mkakedonije I Grčke "istorijska šansa za napredak u stabilnosti, bezbjednosti i prosperitetu u cijeloj regiji".

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk čestitao je Makedoniji i poručio da je "jedan glas, jedan veliki korak bliže u zauzimanju mjesta u našoj transatlantskoj zajednici".

Premijer Grčke Cipras je u čestitki kako je naveo, prijatelju Zaevu, poručio kako je glasanje veliki korak ak njihovom zajedničkom uspjehu. „Veoma važan korak mirnoj i prosperitetnoj budućnosti naših naroda", napisao je Cipras na Tviteru.


Nezadovoljna Moskva

Ministarstvo spoljnih poslova Makedonije kategorički je odbacilo tvrdnju Rusije da je ucjenama, prijetnjama i kupovinom glasova obezbijeđena većina u Sobranju za izglasavanje predloga za pristupanje izmjenama Ustava Makedonije.

Ministarstvo smatra navode iz Moskve potpuno neosnovanim i neistinitim, iznijetim s jasnom tendencijom da bude kompromitovan politički proces koji je od istorijskog značaja za Makedoniju i sve njene građane. „Poslanici su, uz potpuno poštovanje svih demokratskih principa predviđenih parlamentarnom procedurom, donijeli odluku koja reflektuje decenijska zalaganja Republike Makedonije za članstvo u NATO-u i EU, kao strateške prioritete za koje postoji najširi mogući konsenzus, što je dobro poznato i našim ruskim prijateljima", piše u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Makedonije.

Zapadni zvaničnici optužili su Moskvu da je pomogla kampanju za bojkot referenduma. Navodi se, takođe, da zvanočna Moskva ne želi da se balkanske države priključe NATO, a Makedonija bi trebalo da bude primljena po ubrzanoj proceduri ukoliko stvari oko pitanja iz Prespanskog sporazuma privede kraju.


Mladi bez posla

Mnogi nse nadaju da će ukidanje grčkog veta može otvoriti put Makedoniji k ekonomskim koristima koje donosi članstvo u EU i NATO. Ali e malo je vjerovatno da će to biti dovoljno brzo za mlade Makedonce, od kojih je skoro polovina nezaposleno. "Glavni razlog napuštanja zemlje je borba za opstanak, odnosno rješavanje problema zapošljavanja", kazao je Zoran Ilieski, izvršni direktor Koalicije omladinskih organizacija.

"Mladi u Makedoniji čine četvrtinu stanovništva - i oni su jedna od najvećih marginalizovanih grupa", rekla je Dona Kosturanova iz Omladinskog obrazovnog foruma. "Oni se bore s lošim obrazovanjem, visokom stopom nezaposlenosti i slabim mogućnostima za napredak. Oni očajno žele da vide napredak prema prosperitetnijem okruženju".

Kada se Jugoslavija raspala 1991. godine mnogi su smatrali Makedoniju najsiromašnijom republikom. Tokom godina nije se mnogo toga promijenilo, dok se makedonska ekonomija suočila s novim problemima, naročito nakon finansijske krize posljednjih godina.

Stopa nezaposlenosti i dalje je jako visoka, iznad 20 odsto s prosječnom mjesečnom platom od oko 350 eura, najnižom u regionu. Jedini perspektivni sektor jesu informatičke tehnologije.

Kako bi se borila s odlaskom mladih, vlada je ove godine pokrenula program pod nazivom Garancija za mlade koji povećava uključivanje nezaposlenih mladih na tržištu rada. Program je dio inicijative koju je EU pokrenula 2012.

Ministarka rada i socijalne politike Mila Carovska kaže da je veliko interesovanje za program ohrabrujuće za zemlju u kojoj se procjenjuje da skoro četvrtina od dva miliona građana živi u inostranstvu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1464 / 2.novembar 2018.     ĆERANJE:Između dva mraka (Zoran Radulov...

 

Monitor broj 1463

Monitor broj 1463 / 2.novembar 2018.   BAGER U SUZI EVROPE:Sve je isto, samo Tare ne...

 

Monitor broj 1462

Monitor broj 1462 / 26.oktobar 2018. TELEFONSKA ŠAPUTANJA:Sa kim se druži ANB (Zoran R...