Monitor.co.me

KRENULA POTRAGA ZA NAFTOM U PODMORJU CRNE GORE: Kockanje na otvorenom moru

E-mail Ispis PDF
sekulicOvih dana je u ulcinjski akvatorijum uplovio brod Šeravoter za seizmička istraživanja italijansko-ruskog konzorcijuma Eni-Novatek. Kako je najavljeno, snimanje podmorja, kojim će biti obuhvaćen prostor od čak 1.200 kilometara kvadratnih, trajaće 45 dana. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine, kako bi se krajem naredne ili početkom 2020. godine krenulo sa bušenjem.

U Upravi za ugljovodinike Crne Gore tvrde da će bušotina biti van naših teritorijalnih voda, odnosno 23 km daleko od obale. Tek nakon pritiska civilnog sektora predviđeno je da se istražne bušotine, a biće ih ukupno četiri, nalaze udaljene od obale najmanje deset kilometara. Ranije je bilo planirano da one budu na udaljenosti od svega tri kilometra.

Istovremeno su iz druge kompanije koja je dobila pravo da istražuje da li u podmorju Ulcinja postoje nafta i gas, grčkog Energean Oil & Gas, saopštili su da će seizmička istraživanja početi najkasnije za tri mjeseca.

U toj firmi su uvjereni da Ulcinj leži na nafti. Kako su naveli, nezavisna procjena koju su naručili pokazala je da se u dva bloka u toj opštini nalazi 438 miliona barela nafte.

Optimista je i ministarka ekonomije Dragica Sekulić koja poručuje da će se u našem podmorju pronaći nafta, jer, kako tvrdi, sva istraživanja to pokazuju.

Slično uvjerenje dijele u italijansko-ruskom konzorcijumu. Direktor kompanije Eni za Crnu Goru Agostino Makanji kaže da će se odluka donijeti na osnovu prikupljenih podataka.

"Brod koji će se kretati sporo, brzinom između 4 i 6 čvorova, za sobom će vući uređaj za emitovanje zvučnih impulsa odnosno vazdušnih topova. Zvuk će se odbijati o morsko dno, a brodski kompjuteri će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super kompjuter i dobićemo bolju sliku što je ispod površine. To će nam omogućiti da istražimo potencijlni resurs područja za koji smo dobili dozvolu", ističe Makanji ocjenjujući da je rizik geofizičkog istraživanja minimalan.

No, stručnjaci su mnogo rezervisaniji. Direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora, dr Mirko Đurović, kaže da će ta istraživanja, u određenoj mjeri, svakako imati posljedice po morski ekosistem. ,,U kojoj mjeri, to ćemo da vidimo. Institut je radio određena istraživanja prije seizmičkih istraživanja. Radili smo istraživanje ribolovnih resursa zajedno sa kompanijama koje planiraju da rade seizmička istraživanja. Mi kao državna institucija i jedini institut koji se bavi pitanjem zaštite morskog ekosistema i njegovim proučavanjem smo tu da ispratimo cijeli proces, da li se on odvija na pravilan način. Tek sljedeće godine, kada ponovimo istraživanje, moći ćemo da kažemo da li smo, i ako jesmo, u kojoj mjeri imali negativan uticaj ovih istraživanja", dodaje on.

Najavljeno je da će ti rezultati biti dostupni javnosti, koja je veoma malo informisana o čitavom ovom projektu. Posebno građani Ulcinja u čijem će se akvatorijumu odvijati sve ove aktivnosti. Samo je početkom prošlog mjeseca gradonačelnik Ljoro Nrekić u delegaciji sa potpredsjednikom Skupštine Crne Gore Branimirom Gvozdenovićem i predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem boravio u Grčkoj kako bi se "na licu mjesta uvjerili da turizam i naftne platforme, ipak, mogu zajedno". U svim tim susretima se naglašavalo da Energean već četiri decenije istražuje i proizvodi naftu i gas bez ijednog incidenta.

,,Smatramo da građani nijesu adekvatno informisani šta znači istraživanje nafte i gasa u našem malom moru koje je zatvorenog tipa i kakve donosi posljedice ne samo za biodiverzitet nego i za zdravlje i kvalitet života građana, kao i na razne ekonomske grane, kao što su ribarstvo i turizam. Seizmička istraživanja napraviće ogromnu štetu", kaže Nataša Kovačević iz NVO Green home-a koja je uvjerena da je ,,bilo kakva potraga za naftom u suprotnosti sa prvim članom Ustava koji Crnu Goru definiše i kao ekološku državu".

Ona napominje da će se istraživanja raditi u seizmološki osetljivim područjima. ,,To je područje između Bara i Ulcinja gdje je bio epicenter katastrofalnog zemljotresa 15. aprila 1979. godine. Postoji mogućnost i indukovanih zemljotresa", upozorava Kovačević.

U crnogorskoj Vladi navode da u italijanskom dijelu Jadrana ima 1.358, a u hrvatskom 133 istražne bušotine, te da sve države koje imaju izlaz na Jadransko more, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, sprovode istraživanja ili raspisuju tendere. Samo je u Hrvatskoj na snazi moratorijum na nova istraživanja. Novi tender se u Crnoj Gori najavljuje za dvije godine.

Stručnjak World Wild Fond-a Adria Mosor Prvan tvrdi da će uticaj tih aktivnosti na naše more biti izuzetno negativan, te da je eksploatacija nafte, pogotovo u ovakvom moru kakvo je naše, a to je malo, plitko, zatvoreno more, zapravo ništa drugo do kocka.

,,Poteže se argument: buše Italijani, zašto ne bismo i mi? Ne, ne buše Italijani, italijanska javnost je izrazito protiv tih bušenja. Tamo buše korporacije. I kada dođe do bušenja nafte, na tome ne zarađuju građani, već zarađuje država. A mi na Balkanu znamo jako dobro kakvi su odnosi i kako stvari funkcionišu. Stoga je više nego upitno koliko bi od toga novca koji bi došao od nafte koristi imali građani, a koliko bi tih sredstava ostalo na nekim mutnim nivoima", kaže Prvan.

Geolog Stanko Kadija, koji je dugo vremena bio nadzornik za geologiju u renomiranoj hrvatskoj kompaniji Ina – Naftaplin i pratio upravo istraživanja u podmorju Jadrana, kaže da su utvrđena ležišta nafte i plina jednostavno premala za ozbiljan posao. ,,Zato je sve što se danas pokušava samo lutanje koje neće dati nikakvih rezultata", smatra ovaj iskusni geolog.

Uostalom, čep stoji na istražnoj bušotini koja je prije tri decenije izbušena kod Valdanosa do dubine od 5.309 metara, jer proizvodnja nije bila komercijalno isplativa iako su istraživanje vršile tada domaće kompanije.


Peticija i protesni marš za spas našeg Jadrana

Mosor Prvan ističe da Italijani imaju Jadransko more, ali isto tako izlaze na cijeli niz drugih mora. "Mi imamo samo ovo jedno more. Naša tradicija je na neki način usidrena u tom moru, kao i naša kultura i baština. Mi živimo s tim morem i od tog mora", konstatuje on.

Upravo iz rih razloga je jedna grupa crnogorskih građana pokrenula potpisivanje peticije za stavljanje moratorijuma na dalja istraživanja i eksploataciju ugljovodonika iz ovog dijela Jadrana, koja je dostupna na FB stranici SOS za Montenegro.

Takođe, kako bi skrenuli pažnju građana na opasnost procesa u koji se ušlo, saopštili su da namjeravaju da uskoro organizuju i protestni marš od Ulcinja do Herceg Novog.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...