Monitor.co.me

KLIMATSKE PROMJENE: Proljeće pobrkalo datum

E-mail Ispis PDF
micevOno što smo učili u školama više nije pravilo. Priroda se ubrzano mijenja i nestaje podjela na četiri godišnja doba. Iz ljeta uskačemo u zimu. To nam najbolje potvđuje ova kalendarska jesen.

Nikada više turista nije bilo u septembru, temperaturni šok u oktobru je doveo do cvjetanja šljiva, jabuka i krušaka na sjeveru Crne Gore, sezona kupanja potrajala je na Primorju do sredine novembra. Do tada su ljudi u većem dijelu naše zemlje tokom dana mogli biti u kratkim rukavima. Imao se utisak da idemo prema ljetu.

U Ulcinju je od početka godine do danas prosječna temperatura vazduha iznosila za čak dva stepena više nego što je bio uobičajeni prosjek (16,5 stepeni Celzijusovih). To znači da će ovo biti ubjedljivo najtoplija godina od kada u ovom gradu postoje mjerenja.

,,Prosječna maksimalna dnevna temperatura za prvih 10 dana novembra u Podgorici bila je 6,5 stepeni iznad klimatske normale za čitav novembar. Prosječna maksimalna dnevna temperatura za ovaj period bila je 22,1 stepen i to je najtoplija prva dekada novembra u posljednjih 70 godina", kaže načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMSCG) Branko Micev.

U toj instituciji navode da su temperaturne promjene još izraženije na sjeveru. ,,Na Žabljaku bilježimo porast zimskih temperatura u odnosu na normal za 4,5 stepeni. To je veoma dramatičan porast koji se odražava na količinu sniježnih padavina, visinu i dužinu trajanja sniježnog pokrivača. Sve prilike idu u pravcu da će snijega biti sve manje", kaže direktor ZHMSCG Luka Mitrović.

Poljoprivredni stručnjaci navode da se, na primjer, period zrijevanja grožđa prepolovio i da ranije počinje berba maslina, te procjenjuju da će u idućih nekoliko decenija biti dovedena u pitanje sadnja krompira na sjeveru.

Prema riječima Mitrovića, kao posljedicu klimatskih promjena imaćemo nagle promjene vremena, nagli porast ili pad temperature vazduha, vazdušnog pritiska, jake i intenzivne kišne padavine i snažne udare vjetra, olujne, pa čak i orkanske brzine. Tu spadaju svakako i sve duži periodi suše, učestali požari i poplave, ali i podrhtavanje tla. Klimatskim promjenama najizloženiji su poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi i obalni pojas, te posebno zdravlje ljudi.

No, čini se da sve ovo mnogo ne uznemirava donosioce odluka u ovoj državi iako je Crna Gora u oktobru prošle godine ratifikovala Pariski sporazum obavezujući se da će smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte, kao dio borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena. A krajem ove godine Crna Gora čeka da konačno otvori poglavlje 27 u pregovorima sa EU, koje se upravo odnosi na ekologiju i klimatske promjene.

Ovih dana počela su seizmička istraživanja nafte i gasa u našem podmorju, što će imati nesagledive posljedice po ekosistem u moru, čitav obalni pojas i ljude koji ga nastanjuju. ,,Nauka jasno kaže kako 80 odsto poznatih zaliha fosilnih goriva mora ostati pod zemljom ako želimo izbjeći dalje katastrofalne posljedice klimatskih promjena, poput velikih poplava koje su pogodile našu regiju u maju 2014. Takođe, broj vještački izazvanih zemljotresa se povećava i do 10 puta u zemljama koje istražuju naftu i gas i buše dno mora. Zagovornici istraživanja nemaju odgovor na pitanje do čega će dovesti ove radnje na seizmološki ekstremno osjetljivom Crnogorskom primorju. Tačno na prostoru gdje je bio epicentar katastrofalnog zemljotresa 1979. godine", tvrde iz mreže SOS za Jadran i pozivaju crnogorsku Vladu da, kao Hrvatska, uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa u našem moru.

I sve to dok se u svijetu proizvodi više nafte nego što je potražnja za tim energentom, a alternativni izvori energije dnevno dobijaju na značaju. Pogrešne političke odluke, udaljavanje od prirode, korupcija i ogromna pohlepa prijete opstojnosti i kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija i nepovratnoj devastaciji prostora.

,,Ako se ovako neozbiljan odnos prema klimatskim promjenama od strane ključnih donosilaca odluka i dalje nastavi, posljedice će biti nesagledive", tvrdi di¬rek¬tor Eko¬lo¬škog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje na činjenicu da od 2000. ne postoji godina u Crnoj Gori u kojoj nije zabilježen neki ekstremni klimatski događaj. Uostalom, područje jugoistočne Evrope je, prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), među najranjivijima na planeti.

Ljudi na Primorju već mogu osjetiti posljedice dizanja nivoa mora, prije svega u procesima erozije najatraktivnijih plaža. Sredinom marta Ulcinjani su se uvjerili da nevrijeme pojačava snagu i doseg talasa. Tada je cijela Velika plaža bila pod vodom. A svi koji poznaju taj prostor ježe se od pomisli što bi moglo nastati kada bi, kao nedavno u Dubrovniku, Ulcinj pogodili valovi od čak devet metara. U školama se uči da su visoki talasi na Jadranu od četiri do šest metara.

,,Ljudi koji su gradili blizu mora već danas bi trebali razmišljati kolika je ranjivost njihovih objekata; neki bi već trebali početi graditi odbrambene nasipe i zidove, a naselja sisteme koji mogu prihvatiti i otkloniti velike količine vode u slučajevima čestih ekstremnih padavina", kaže ekspert Ujedinjenih nacija za pitanja upravljanja okolinom Ivica Trumbić.

On je, inače, bio angažovan kao glavni urednik na izradi ,,Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu".

Trumbić dodaje da klimatske promjene mogu biti i korisne za neke grane privrede. ,,Za 20, 30 godina turisti više neće u velikom broju dolaziti u sedmom i osmom mjesecu, biće im prevruće. Moraće se, dakle, primjenjivati drugačiji koncept turizma, nuditi sadržaj ne samo za pred- i postsezonu, nego za cijelu godinu", procjenjuje on.

Svi se stručnjaci slažu da je za klimatske promjene glavni krivac čovjek, te da do promjene može doći samo promjenom svijesti političara, privrednika i svakog građanina/građanke i njihovom ponašanju na ovoj jedinoj planeti koju imamo.

,,Zemlja može da podmiri potrebu svake, ali ne i pohlepu svake osobe", davno je poručio Mahatma Gandi.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...