Monitor.co.me

VESELIN VELJOVIĆ I BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Statističke čarolije

E-mail Ispis PDF
veljovic,,Država je jača od svih oblika kriminala", poručio je novi/stari šef Uprave policije, Veselin Veljović, povodom predstavljanja Radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23, 24, koja se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ko je povjerovao u Veljovićeve riječi, a ko nije, ne zna se. Istraživanja, međutim, pokazuju da crnogorskim građanima i nije mnogo lakše od velikih riječi, niti se od lijepih govora policijskih zvaničnika, a bilo ih je, osjećaju bolje. Naprotiv. Čak 43 odsto crnogorskih građana koji su bili obuhvaćeni nedavnim istraživanjem NVO Institut Alternativa o povjerenju u policiju, upitani kome najviše vjeruju da će ih zaštiti odgovorilo je – sami sebi! U državama koje su, kako Veljović reče, posvećene vladavini prava i jače od svakog kriminala, taj bi postotak morao biti mnogo manji. Ili su građani, opet krivi, što ne umiju da prepoznaju na javi progres crnogorskih institucija o kojem se besjedi u dokumentima poslatim Briselu, ali bogami i onim iz Brisela vraćenim natrag.

Tako se u najnovijem dokumentu EK koji govori o rezultatima koje je Crna Gora postigla u poglavljima 23, 24 od početka godine, prepoznaje napredak na polju borbe protiv organizovanog kriminala.

,,Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge", ocijenio je i Aivo Orav, šef delegacije EU u Podgorici.

Statistika rezultata crnogorske policije, onako lijepo posložena u Radnom dokumentu, zaista ostavlja utisak. Tako se recimo navodi da se prema podacima SOCTA, broj kriminalnih bandi u Crnoj Gori od 2013. godine smanjio sa 20 na - 11. Konstatuje se i da su hapšeni pripadnici pet kriminalnih grupa, uključujući i šefa jedne od njih, kao i da su između oktobra 2017. godine i avgusta 2018, procesuirane 182 osobe zbog djela povezanih sa organizovanim kriminalom.

Iza statistike, međutim, stvari stoje malčice drugačije. U dokumentu nema podataka o efektima tih hapšenja, i koliko njih je preraslo u presude. Ili je cilj crnogorske policije samo da hapsi? Iako dobro dođe za izvještaje EK, zabrinjavajući je najnoviji trend hapšenja, o čemu je Monitor već pisao, bezbjednosno interesantnih lica za djela koja nijesu učinili, kao što je „sprečavanje likvidacija", te aktiviranja starih optužbi koje već ranije nijesu rezultirale presudama.

O tome se međutim ne govori u briselskim dokumentima. Ali se zato pohvalno iznosi podatak da je tim Specijalne policijske jedinice (SPU) koja se bori protiv organizovanog kriminala, popunjen za 50 odsto, do 30 članova. Nema ni riječi međutim o tome da je Veljovićevo kadrovsko popunjavanje policijskih redova, prilično interesantno, i da je postalo predmet interesovanja medija. S razlogom.

TV Vijesti objavila je ove sedmice da je Veljović u policijske redove vratio neke kadrove koji su bili neraspoređeni, a koji imaju optužbe za zloupotrebu službenog položaja. Protiv nekih od njih još su u toku istrage, kao u slučaju Nikole Terzića, kojeg je Veljović postavio za inspektora za strance u Centru bezbjednosti Bar.

Terzić je bio neraspoređen od 2016. kada je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv njega i njegovog kolege Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza uzetih prilikom pretresa kuće biznismena Veselina Mujovića, osumnjičenog da je Svetozaru Maroviću navodno uzeo 800 hiljada eura uz obećanje da će mu obezbijediti bolji status u istrazi u Budvi. Tada je nestalo 13 pisama Mujovića - njegova navodna korenspondencija sa Milom Đukanovićem, Veselinom Veljovićem i drugim osobama iz javnog i političkog života. Zbog nestanka tih dokaza tužilaštvo je tada uhapsilo Terzića i Medojevića. Terzić je bio inspektor u Odsjeku za sprečavanje organizovanog kriminala i korupcije.

Medojevića i Terzića sudija za istragu Višeg suda Miroslav Bašović pustio je da se brane sa slobode, iako je potvrdio osnov sumnje da su počinili krivična djela za koja ih Specijalno tužilaštvo tereti – zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. U međuvremenu, ne čekajući ishod postupka, Veljović Terzića vraća u policijske redove. Od disciplinskog postupka koji je predlagan, da se zna – ništa.

Nije Terzić jedini neobični odabir Veljovića. U Odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala Veljović je postavio Mija Bulatovića, koji je smijenjen početkom aprila s mjesta šefa Odsjeka za prikrivene isljednike nakon što, kako pišu mediji, nije preduzeo ništa kada je 31. marta u kafiću Forum u centru Podgorice Marko Jovanović počinio dvostruko ubistvo i pobjegao. Prava preporuka za Odjel za borbu protiv organizovanog kriminala u državi jačoj od svih vidova kriminala.

Marko Mišković, koji je sa mjesta komandira kotorske policije smijenjen nakon što je u decembru 2016. iz pritvorske jedinice pobjegao Jovan Jovanović, navodno pripadnik škaljarskog klana, postavljen je za zamjenika komandira u Herceg Novom.

U dokumentu se na jednom mjestu istina pominje da policija još nije uradila ništa kada je u pitanju napad na novinarku Vijesti Oliveru Lakić. Ali to nije očito umanjilo pozitivnu ocjenu da napredujemo. Mada je EU i dalje zabrinuta, ništa ni od klauzule balansa, o kojoj se mnogo govorilo, pa i u kontekstu upravo ovog slučaja.

,,Crna Gora je još lider u regionu kad su u pitanju evropske integracije, ali taj epitet može izgubiti, ukoliko ne vidimo napredak u rješavanju slučaja napada na Oliveru Lakić, adekvatnu istragu sa jasnim rezultatima i posljedicama'', saopštio je evropski komesar za proširenje Johanes Han u Skoplju, tokom konferencije Dani medija Zapadnog Balkana, koji je održan u septembru ove godine u Skoplju.

Orav je, tokom predstavljanja posljednjeg radnog dokumenta za poglavlja 23, 24, kazao da ne vjeruje da će biti upotrijebljena klauzula balansa kada je Crna Gora u pitanju jer je, kako je ocijenio, to posljednja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku.

Napretka u slučaju Lakić nema, ali nema ni aktiviranja klauzule balansa. A ima pohvala da napredujemo.

Crnogorskim građanima ostaje da počnu da vjeruju u čaroliju statistike, u crnogorsku policiju, Veljovićeve riječi da smo zakleti u borbi protiv kriminala, i pohvale iz Brisela da napredujemo u poglavlju 24. Ili da nastave da se iseljavaju.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018.     AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMA...

 

Monitor broj 1468

Monitor broj 1468 / 07.decembar 2018.     ZAROBLJAVANJE NEBOJŠE MEDOJEVIĆAStavlj...

 

Monitor broj 1467

Monitor broj 1467 / 30.novembar 2018.   PODGORIČKA SKUPŠTINA: 1918 – 2018:Prosl...