Monitor.co.me

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE: Poglavlje dar za poslušnost

E-mail Ispis PDF
rbnicaStigla je najnovija, dosad najozbiljnija najava da će Crna Gora u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji otvoriti poglavlje 27. Životna sredina i klimatske promjene.

Sve članice EU dale su zeleno svjetlo na pregovaračku poziciju Vlade Crne Gore za Poglavlje 27, čime su se stekli uslovi da poglavlje bude otvoreno 10. decembra", rekao je na vanrednoj konferenciji ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović.

Većina upućenih Monitrovih sagovornika smatraju da je riječ o političkoj odluci, a ne o tome da je Crna Gora dostigla standarde za početnu poziciju u pregovaranju, niti da je precizno isplanirala kako će ozbiljno štititi životnu sredinu.

,,Bez želje da remetim 'slavljeničku' euforiju čelnika izvršne vlasti, od kojih neki nemaju nikakvu zaslugu, jer nijesu učestvovali u višegodišnjim administrativnim pripremama, imam utisak da je odluka zemalja članica da se tek sada otvori ovo, kako se ističe i od strane zvaničnika EU, najskuplje poglavlje, nedopustivo obojena političkim interesima", kaže za Monitor Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.

Perović smatra da je poglavlje 27. trebalo otvoriti mnogo ranije, a primjećuje da se odluka o njegovom otvaranju u velikom dijelu ne podudara sa Izvještajem o Crnoj Gori za 2018, iz prve polovine tekuće godine. "U tom dokumentu Evropska komisija je ukazala da je potrebno ubrzati implementaciju Nacionalne strategije za transponovanje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, a naročito u sektorima otpada i voda, zatim preduzeti mjere da se očuva i poboljša ekološka vrijednost zaštićenih područja i potencijalnih lokacija Natura 2000, kao što je Ulcinjska solana, Skadarsko jezero i riječni tokovi i započne sprovođenje Pariskog sporazuma, putem implementacije nacionalne strategije i zakonodavstva u oblasti klimatskih promjena, te s tim povezane politike u oblasti energetike i saobraćaja", kaže Perović.

Monitorova sagovornica, koja ne želi da joj se ime nađe u novinama, kaže da je nakon što je objavljena vijest o otvaranju pregovora pitala svog kolegu ekologa iz Njemačke: ,,Šta bi ovo?" ,,Politika", odgovorio je.

,,To je nagrada za poslušnost. Radimo sve što NATO i Evropa kažu. Ništa što je Brisel bio zakočio nije urađeno. Sad je na sceni licemjerje Evropske unije. Pogledajte Taru. Znaju da nijesmo završili ništa, znaju koliki problem imamo sa otpadnim vodama i otpadom, znaju da 'Natura 2000', kao sistem zaštićenih područja, neće biti završen ni za nekoliko godina, znaju da nije regulisan status Solane. Način na koji se prostorni planovi prilagožavaju investitorima - takođe", kaže Monitorova sagovornica.

U ekološkom pokretu Ozon, ipak smatraju da otvaranje poglavlja 27 treba posmatrati u kontekstu njegovog zatvaranja. Očekuju da će ,,određene interesne grupe" željeti da proces pregovora maksimalno odugovlače jer zaštitu životne sredine doživljavaju kao smetnju njihovoj viziji iskorišćavanja prirodnih bogatstava i drugih resursa koje tretira ovo pregovaračko poglavlje. Kao prvi korak u takvom scenariju prepoznaju to što čuju u vezi sa poglavljem 27 da će biti najskuplje i da je ,,u igri preko milijardu i po eura do 2030.''.

Jedan od najkrupnijih problema Crne Gore u vezi sa zaštitom životne sredine, vidljiv na svakom koraku, je otpad. Zakon o upravljanju otpadom nije usvojen, nema ni svih lokalnih planova. Posebno je pitanje zašto krajnje centralizovana država, u kojoj vlast nastoji da svaki milimetar prostora stavi pod svoju kontolu, jedino smeće ostavlja na brigu lokalnim samoupravama.

U državi i dalje postoje samo dvije uređene sanitarne deponije - u Podgorici na Vrelima Ribnickim i u Baru na Možuri. Većina opština koristi privremene lokacije, a neke, poput Nikšića, neuređena gradska smetlišta. Izmjenama Državnog plana upravljanja otpadom do 2020. planirano je osnivanje još dva centra za upravljanje otpadom u Nikšiću i Bijelom Polju. Prema informacijama iz Ozona divljih deponija, različitih zapremina, ima oko 350. Tu se ne računa ,,obično" smeće koje ukrašava okolinu naših puteva i obale naših rijeka.

Stopa reciklaže je ispod 10 odsto što je daleko ispod propisanih nacionalnih ciljeva, smatraju u nevladinom sektoru.

I dalje je u Crnoj Gori daleko više mjesta u kojima otpadne vode idu direktno u rijeke nego onih u kojima se prećišćavaju. Podgorica ima kolektor izgrađen prije 40 godina, projektovan za 55 hiljada stanovnika. To je četvrtina današnje Podgorice. Novi kolektor se godinama najavljuje i još čeka.

U Nikšiću se završna faza testiranja postrojenja odužila na preko godinu i još nije predat na upravljanje Vodovodu i kanalizaciji, sto bi podrazumijevalo da su svi parametri dovedeni u zakonom propisane granice, objašnjavaju u Ekološkom pokretu Ozon.

Postrojenje za prečišćavanje u Budvi na lokaciji Vještica ima problem sa tretmanom kanalizacionog mulja. Oštine Mojkovac i Kolašin i Herceg Novi prečišćavaju otpadne vode, Tivat i Kotor imaju zajedničko postrojenje. U Beranama je u toku izgradnja, Pljevlja i Bijelo Polje još biraju lokaciju. Ostali - ništa.

,,O sprovođenju Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama nema ni govora. Tu bih pomenuo Termoelektranu Pljevlja i aktuelno istraživanje nafte i gasa u Jadranskom podmorju, te činjenicu da nije urađen Nacionalni akcioni plan za energetiku i klimatske promjene. To su dodatni razlozi zbog kojih je logično zapitati se kako su to baš u ovom trenutku zemlje članice prepoznale napredak dovoljan da bi se otvorilo poglavlje 27, a da se u pomenutom Izvještaju o Crnoj Gori iz prve polovine godine, govorilo samo o određenom nivou spremnosti, što baš i nije neka optimistička ocjena", objašnjava Aleksandar Perović.

On ukazuje i na probleme u saradnji Vlade, odnosno Ministarstva održivog razvoja i turizma sa nevladinim organizacijama, što je ranije Evropska komisija prepoznavala kao problem. ,,Ti odnosi su u ozbiljnoj krizi izazvanoj ignorantskim odnosom najodgovornijih funkcionera i izbjegavanjem sučeljavanja argumenata u slučaju devastacije korita Tare".

U Ekološkom pokretu Ozon smatraju i da su procjene uticaja na životnu sredinu projekta autoputa Bar - Boljare pod velom tajni. ,,Kolegama iz MANS-a, uskraćene su informacije o sprovođenju mjera zaštite životne sredine na rijeci Tari, o čemu je obavještena i EK. To se takođe može posmatrati kao dokaz da je otvaranje poglavlja 27 više politička nego odluka utemeljena na konkretnim uspjesima u praksi".

Neka je sa srećom.


Ekolog Đukanović

Ekologija nam ubrzano napreduje. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bio je na Samitu lidera 24. Konferencije država ugovornica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Poljskoj.

,,I pored malog udjela u globalnim emisijima sa svega 0,009 %, u okviru nacionalnog utvrđenog doprinosa, u skladu sa principom pravičnosti i zajedničke, ali diferencirane odgovornosti, Crna Gora je definisala izuzetno ambiciozan cilj smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte od najmanje 30 odsto u periodu do 2030, u odnosu na nivo iz bazne 1990. godine. U periodu od 2017. do 2030, to će zahtijevati investicije od 1,754 milijardi €, prije svega za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora do 33 odsto u bruto finalnoj potrošnji energije...", kazao je Đukanović na Samitu.

Nakon ,,bazne" 1990. u Crnoj Gori je kroz tranziciju do uništenja prošlo manje-više sve što proizvodi efekat staklene bašte. Liše TA Pljevlja, jedino još koristimo dezodoranse i dišemo. Dio oko ,,povećanja energije iz obnovljivih izvora" u zemlji u kojoj se pola struje proizvodi u hidroelektranama, može se shvatiti samo kao nova najava izgradnje mini elektrana. Tako omiljenih kod tajkuna i tako razarajućih za prirodu.


Mikoš BAKIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1474  18. januar 2019.     ONO ŠTO NADLEŽNI NE SMIJU DA VIDE:Ko...

 

Monitor broj 1473

Monitor broj 1473  11. januar 2019.         DUŠKO KNEŽEVIĆ I DOBRI MOMC...

 

Monitor broj 1469

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018. AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMAŽE...