Monitor.co.me

Banke, budžet i korak do sloma

E-mail Ispis PDF
Istina se više ne može skrivati: bankarski sitem se urušava, investicije smanjuju, budžet kreše, javni dug je dostigao plafon, a Crna Gora izgleda ulazi u fazu kada će njom sve više upravljati strani kreditori, prije svega MMF i Svjetska banka. To je rezultat decenijske prekomjerne potrošnje, zaduživanja, korupcije i kriminalnih poslova vrha vlasti, njihovih bankara i poslovnih ortaka.

Da krenemo od banaka: guverner Radoje Žugića konačno je počeo da se miješa u svoj posao. Dvije banke - Atlas i IBM - su pod privremenom upravom. Atlas banka se sumnjiči zbog navodnog pranja novca, a zbog istih poslova se istražuju još tri banke, koje na crnogorskom tržištu imaju još veći udio.

Problem sa pranjem novca koje ispituje Specijalno tužilaštvo, samo je vrh brijega. Najmanje tri banke na crnogorskom tržištu, od kojih je jedna među najvećim u zemlji, godinama imaju problem sa obezbjeđenjem od rizika i mogle bi, ako se ne saniraju, dodatno urušiti bankarski sitem.

Odavno Evropska komisija, MMF i Svjetska banka traže uspostavljanje kontrole nad te tri banake. Ali, to je bilo uzalud. U jednu Žugić ne smije ni da zakorači, a kamoli da pusti međunarodne finansijske institucije da obave kontrolu. Dozvolio je da se kriju i od Svjetske banke i od javnosti revizorski izvještaji, što je protivzakonito. Mirno je gledao kako se banke bave sumnjivim poslovima, zbog kojih su postale još nesolventnije.

Pararalelno sa uvođenjem discipline u bankarskom sektoru, Evropska komisija sa stranim kreditorima tražilla je od Crne Gore uravnoteženje budžeta, kresanje administracije, obuzdavanje prekomjerne potrošnje i zaduživanja. Zauzvrat, međunarodne institucije su u prethodnom periodu obezbijedile garancije i ohrabrile inostrane kreditore da daju stotine miliona eura našoj zemlji po povoljnim uslovima, kako bi se održao budžet i krenulo konačno sa reformama.

Umjesto kontrole bankarskog sektora i smanjenja javne potrošnje rasipano je na sve strane, jer vlast decenijama funkcioniše tako što bahato troši, investira iz ništa u nigdje, korumpira i kupuje birače. Samo do prije koju sedmicu, najavljivao se nastavak zaduživanja za gradnju autoputa, drugog bloka Trmoelektrane, dijelila se državna pomoć propalim firmama... A umjesto smanjenja administracije za pet odsto na centralnom i deset odsto na opštinskom nivou, zapošljeno je, prema tvrdnjama opozicije, novih 3.000 službenika.

Ministar finansija je konačno ove sedmice, braneći budžet pred poslanicima, priznao da se ne može nastaviti po starom, da se neće ulaziti u nova zaduženja zbog nastavka autoputa, da će rashodi morati da se krešu - drastično. Da kreditori, Svjetska banka i MMF, nisu poslali ultimatum, i dalje bi išlo po starom.

Dakle direktiva, a ne prosvjetljenje, natjerala je i Žugića da zavodi red u banci uz čiju je pomoć doktorirao, a možda se i bavio biznisom, o čemu sada javno svjedoče insajderi iz Atlasa. A koliko će sve to koštati državu?

Podsjetimo: Atlas banka ima više od 70 hiljada klijenata, čiji su depoziti uvođenjem privremenih mjera zarobljeni. Od toga, prema procjeni Mile Kasalice, 118 miliona eura pripada građanima čije depozite do 50.000 eura garantuje država. Pored njihovog novca, tamo su i desetine miliona eura crnogorskih preduzeća, od onih velikih kao što su Aerodromi, do malih i srednjih. Tu je i novac više opština i drugih važnih institucija. Ko će sve to da pokrije, da li će Žugić odgovarati što je tako dugo žmurio?

Narednih mjeseci mogle bi izaći na vidjelo i druge istine, jer se inostrani kreditori neće zadovoljiti uvođenjem prinudne uprave samo u ove dvije banke. Hiljade ljudi u administraciji moglo bi brzo ostati bez posla, preduzeća bez državne pomoći.

Ogromni su dugovi države. Uz sve pomenuto, prema pravosnažnim presudama ovjerenim u Strazburu, država bi trebalo da isplati više od stotinu miliona eura samo radnicima Radoja Dakića i vlasniku KIPS-a. A gdje su milionske garancije.

Malo je još ostalo DPS-u da raskrčmi - Aerodrome, EPCG, kanjon Morače, možda i Taru... Ali i da sve to rasproda, ne znači mnogo. Stvari su otišle tako daleko, a Evropska komisija, MMF i Svjetska banka gube strpljenje.

Opozicija bi trebalo da bude mudrija nego do sada. Umjesto međusobnih svađa, morala bi da traži od vlasti punu istinu o stanju u državi. Mnogo brže nego što je DPS očekivao, mogao bi krenuti rasplet i suočavanje sa poraznim bilansima ove nekontrolisane vlasti.


Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1474  18. januar 2019.     ONO ŠTO NADLEŽNI NE SMIJU DA VIDE:Ko...

 

Monitor broj 1473

Monitor broj 1473  11. januar 2019.         DUŠKO KNEŽEVIĆ I DOBRI MOMC...

 

Monitor broj 1469

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018. AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMAŽE...