Monitor.co.me

KAKO EPCG TROŠI NAŠE PARE: Prečica do dna

E-mail Ispis PDF
epcgDobra vijest glasi: struja neće, shodno najavama i obećanjima, biti skuplja od početka naredne godine. Zapravo, izgleda da će poskupljenje biti - za ovdašnje uslove - praktično neprimjetno, tek nekih 0,2 odsto. Zato je, javljaju (para)državni mediji, zaslužna uprava Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) koja ulaže „ozbiljan napor" pokušavajući da pronađe balans između „tržišnih činjenica i socio-ekonomske situacije".

Po pravilu štapa i šargarepe, uz one dobre uvijek idu i neke loše vijesti. To što neće platiti na mostu (preko uvećanih računa za struju) građani i privreda Crne Gore izmiriće na ćupriji (kroz budžet za narednu godinu). Na popisu kompanija koje će dobiti državne garancije za nova zaduženja nalazi se i Elektroprivreda. Vlada će sa nekih 33 miliona eura garantovati kredit EPCG kod Njemačke razvojne banke (KfV) koji će biti korišćen za modernizaciju HE Perućica.

Da li je moguće da je EPCG, do juče najvrjednije crnogorsko preduzeće, u poziciji da ne može da se zaduži za 30-ak miliona bez državnih garancija, pitali su u parlamentu ministra finansija Darka Radunovića. Podsjećajući da je, samo tokom ove godine, država sa računa Elektroprivrede pokupila 10 miliona na ime prodaje akcija Rudnika uglja Pljevlja, RUP, i više od 30 miliona na ime dividende za prethodnu godinu (nakon što je osnovni kapital EPCG umanjen za skoro petinu, na račun pokrivanja dugova nagomilanih pod komandom A2A).

Na račun tih 40 miliona eura koji su završili u državnoj kasi, sa računa EPCG otišlo je mnogo više novca.

Preuzimanje akcija pljevaljskog Rudnika koštalo je EPCG ukupno 32 miliona, koja su isplaćena i pored spora koji se vodi u Privrednom sudu. Dok je na ime dividende isplaćeno još 55,2 miliona. Pride, Vlada je kao većinski vlasnik donijela odluku da EPCG otkupi vlastite akcije od italijanske A2A za 120 miliona eura. Elektroprivreda je, prema tom planu, već potrošila 52 miliona, dok će ostatak (skoro 70 miliona) Italijanima otići naredne godine.

Uz Vladu, od ovih aranžmana koristi je imala i A2A (13 miliona za akcije Rudnika i 22 miliona dividende) te poznati i priznati biznismen Aco Đukanović, koji je za vlasništvo u preduzeću na granici bankrota (RUP) prihodovao skoro četiri miliona eura. Od svog omiljenog „suvlasnika" iz Prve banke. Tako smo od kompanije koja je na računima imala 200 - 250 miliona spremnih za investicije, dobili firmu koja ne može da investira bez stranih kredita i državnih garancija. Dok pozajmljeni novac neće biti uložen u nove objekte već u održavanje i minimalno unaprjeđenje već postojećih proizvodnih postrojenja.

Umjesto izvinjenja, ministar Radunović je kritičarima u parlamentu (riječ je bilo o predstavnici NVO MANS Ines Mrdović) spočitao odsustvo ekonomskog partriotizma: „Vi vašim nastupom želite da snizite cijenu EPCG, a mi želimo da je valorizujemo na međunarodnom tržištu"!?

Ministrov „napad patriotizma" dolazi u godini u kojoj je, konačno, ozvaničena propast aranžmana sa A2A , vođenog pod radnim nazivom djelimična privatizacija i dokapitalizacija EPCG. Umjesto obećanog profita od 240 do 300 miliona eura (do kraja 2015. godine), povećanja proizvodnih kapaciteta HE Perućica i pljevaljske Termoelektrane za 90 megavata, smanji gubitaka na elektromreži sa 22 na 11 odsto... dobili smo otpis dugova, umanjenje akcijskog kapitala, krivične prijave zbog izvlačenja novca iz kompanije na račun fiktivnih konsultantskih usluga. I milione koji idu u džepove privilegovanog menadžmenta.

Kao kompanija koja, zahvaljujući i monopolskoj poziciji na ovdašnjem tržištu električne energije, godišnje prihoduje stotine miliona eura, EPCG važi za firmu u kojoj se jako dobro zarađuje. Potvrđuju to i dostupni podaci. Prosječne zarade u EPCG iznose oko 905 eura „ne računajući menadžerska primanja", objavljeno je prije dvije godine u kompanijskom listu Elektroprivreda, uz najavu smanjenja zarada za desetak eura. Do koga je trebalo da dođe „i zbog Vladinog zahtjeva za redukcijom ogromne razlike između prosječne zarade u EPCG i prosječne zarade na nivou Crne Gore koja jedva premašuje 500 eura, jer ne treba zaboraviti da je EPCG i dalje u većinskom državnom vlasništvu".

Danas se cijeni da je prosječna plata u EPCG oko 850 eura. „Ne računajući menadžerska primanja". A šta je sa njima – e, to je majka svih tajni u crnogorskoj Elektroprivredi. Kolektivni ugovor EPCG odavno je postao tijesan povlašćenom menadžmentu, spremnom da se iz zajedničke kase počasti kad god se ukaže kakva prilika: ako zahvaljujući obilnim kišama,elektrane proizvedu više struje; ako zahvaljujući skoku cijene aluminijuma na barzi (nekadašnji) KAP za struju plati više od planiranog; ako gubici budu manji od (njihovog) plana, ili naplata bude bolja... Zato je, još sredinom 2009, usvojen dokument Politika naknada EPCG u kome stoji da se naknade „organa i menadžmenta" EPCG ne utvrđuju u skladu sa Zakonom i kolektivnim ugovorom, već se određuju „posebnim ugovorima i odlukama nadležnih organa". Odnosno njih samih.

Još tada je projektovano da se zarade menadžmentu, koji je u međuvremenu preimenovan u ključno rukovodstvo, ne obračunavaju prema sistematizaciji radnih mjesta i utvrđenim koeficijentima (od 2,2 do 9,5) već množenjem proječne plate u EPCG sa koeficijentima koji se (danas) kreću od 1,25 do četiri. Plus nagrade koje sljeduju na kraju godine ukoliko „EPCG po završnom računu ostvari projektovane ili bolje rezultate poslovanja". I te se jednokratne naknade kreću (prepis iz Politike naknada EPCG) od 12 prosječnih zarada u kompaniji za predsjednika Odbora direktora, do dvije, odnosno, četiri, prosječne zarade za najniže rangirane pripadnike ključnog rukovodstva. „Izuzetno", stoji u poslednjem stavu Politike, „članu menadžmenta koji je bitan za realizaciju poslovne politike... može se utvrditi zarada, naknada i nagrada i mimo odredbi ove Politike naknada". Nebo je granica, znači.

Nijesmo pomenuli: ključno rukovodstvo EPCG čine izvršni direktor, glavni finansijski direktor, direktor Direkcije za ljudske resurse, direktori funkcionalnih i organizacionih cjelina i članovi Odbora direktora. Sve u svemu, oko 25 osoba. Po istom principu ključno rukovodstvo ima i Crnogorski elektrodistributivni sistem. Sa približno istim brojem izuzetnika. Koji kući nose i do 4.000 (četiri hiljade) eura mjesečno. Bez naknada i nagrada.

Zna li ministar Radunović išta o ovome? Vrhovni državni tužilac, Uprava policije i Agnecija za nacionalnu bezbjednost znaju makar dvije godine. Toliko ima otkako ih je zaposlena i manjinski akcionar EPCG Nataša Backović obavijestila o „problemu". Uz pregršt prateće dokumentacije.

Bez zvaničnog odgovora. Baš kao što su nadležni iz izvršne vlasti i pravosuđa svojevremeno prećutali činjenicu da je EPCG od svojih potrošača nezakonito prisvojila 39 miliona eura (utvrđeno pravosnažnom presudom) a od vlasnika (države i manjinskih akcionara) prikrije profit od 10,81 milion (revizorski izvještaj za 2009. godinu). Zapravo, te stvari nijesu u potpunosti ignorisane. Najodgovorniji za takvo ponašanje, nekadašnji izvršni direktor i predsjednik borda EPCG Srđan Kovačević nagrađen je, u proljeće 2011. Nagradom za društvenu odgovornost, koju mu je u ime Privredne komore predao tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Dok su iz Komore objasnili kako nagradom promovišu praksu koja polako ide „od društveno dogovorenog ka društveno odgovornom poslovanju".

Detalji su službena tajna. I ko za njih pita izdajnik je. Tako nam Politike naknada.


Ko je ko - ključno rukovodstvo EPCG


Prema podacima sa sajta EPCG, ključno rukovodstvo kompanije čine:

Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora

Dr Ranko Milović, član Odbora direktora

Ljubo Knežević, član Odbora direktora

Samir Hodžić, član Odbora direktora

Prof. dr Vladan Radulović, član Odbora direktora

Massimo Tiberga, član Odbora direktora

Oreste Bramanti, član Odbora direktora

Igor Noveljić, izvršni direktor EPCG

Branislav Pejović, glavni finansijski direktor

Danica Vuković-Krivokapić, menadžerka integriteta

Predrag Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove

Darko Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom

Vojka Ćalasan, izvršni rukovodilac za računovodstvo

Luka Jovanović, direktor FC Proizvodnja

Dragan Čizmović, direktor HE Perućica

Dragan Blagojević, direktor HE Piva

Vladimir Šestović, direktor TE Pljevlja

Nikola Bezmarević, direktor FC Snabdijevanje

Venka Janjušević, izvršni rukovodilac za finansije i platni promet

Marija Janjušević, izvršni rukovodilac Direkcije za plan, kontrolu i izvještavanje

Radovan Radojević, izvršni rukovodilac za nabavku i logistiku

Mihailo Gluščević, izvršni rukovodilac Direkcije za ICT

Olga Radović, izvršni rukovodilac za IMS i opšte usluge

Željko Ćorić, Izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove

Ivan Mrvaljević, Izvršni rukovodilac za razvoj i inženjering

Izvinjavamo se članovima ključnog rukovodstva koje možda nijesmo pomenuli, u nadi da to neće uticati na njihova primanja.


Zoran RADULOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1474  18. januar 2019.     ONO ŠTO NADLEŽNI NE SMIJU DA VIDE:Ko...

 

Monitor broj 1473

Monitor broj 1473  11. januar 2019.         DUŠKO KNEŽEVIĆ I DOBRI MOMC...

 

Monitor broj 1469

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018. AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMAŽE...