Monitor.co.me

MILICA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Opasa retorika konflikta

E-mail Ispis PDF
milicaMONITOR: Krajem prošle sedmice predstavili ste platformu ,,Zajedno protiv nasilnog ekstremizma''. O čemu se radi?
KOVAČEVIĆ:Pokretanje ove platforme je prvi korak u procesu čiji je cilj uključivanje svih segmenata društva u borbu protiv radikalizacije i ekstremizma u Crnoj Gori.

CDT je prije nešto više od godinu dana, na osnovu prethodnog istraživanja, uputio nadležnim državnim organima više preporuka za unapređenje stanja u ovoj oblasti. Naš je zaključak bio da se strateški dokumenti u ovoj oblasti loše implementiraju na polju prevencije, pa smo predložili mehanizme za bolju koordinaciju i veće uključivanje aktera iz države i civilnog društva.

Stvari su se, zahvaljujući i našoj inicijativi, ali i spremnosti institucija na saradnju tada pokrenule. Formiran je Nacionalni operativni tim (NOT) koji pored državnih organa u svom članstvu ima i predstavnike NVO sektora, urađen je prvi izvještaj o realizovanim aktivnostima u ovoj oblasti, pripremljen je inovirani i značajno unaprijeđeni akcioni plan za narednu godinu. Dakle, stvorene su pretpostavke da se sad kroz platformu ,Zajedno protiv nasilnog ekstremizma krene u aktivniji rad na prevenciji, i to kroz afirmaciju principa demokratskih i građanskih društava, kroz promociju različitosti, tolerancije i otvorenosti.

MONITOR: Najavili ste da platforma predstavlja početak formiranja nacionalne Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji. Šta će predstavljati ta Mreža?
KOVAČEVIĆ: Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji je koncpirana po uzoru na takvu mrežu koja funkcioniše na evropskom nivou (RAN EU), i uz korišćenje dobrih nacionalnih primjera, poput Slovenije. Ona zasad funkcioniše u okviru NOT-a, i podijeljena je na sedam tematskih radnih grupa - komunikacija i narativi; obrazovanje i mladi; lokalne zajednice; zdravstvo i socijalna zaštita; policija i drugi organi za sprovođenje zakona; zatvori i uslovne kazne; i izlazne strategije. Te radne grupe sad imaju po nekoliko članova, i cilj je da se one omasove, da se prošire ekspertima za navedene oblasti, da uključi nadležne predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, medija, političkih partija, nevladinih udruženja, vjerskih zajednica, akademske zajednice, ali i pojedince koji mogu doprinijeti suprotstavljanju ovim pojavama. Radne grupe će pratiti situaciju u svojim oblastima, realizovati aktivnosti i predlagati mjere, a njihov rad će koordinirati NOT.

MONITOR: Koje su glavne prijetnje našem društvu i kako je planirano da se podigne svijest o opasnostima od radikalizacije?
KOVAČEVIĆ:Najčešće kad se govori o ovoj temi govori se o vjerski motivisanom ekstremizmu, i učešću građana na stranim ratištima. Ovo jeste problem, ali mi smatramo da bi bilo pogrešno da Crna Gora poput nekih drugih država u regionu promaši fokus i bavi se isključivo ovom temom. Imamo mi i bez Ukrajine i Sirije svoj dio radikalizovanih etno-nacionalista iz domaćeg uzgoja, koji mogu biti ozbiljna prijetnja ne samo za bezbjednost nego i za dugoročnu održivost Crne Gore.

U javnom prostoru već predugo imamo retoriku koja podstiče radikalizaciju. Građanima se podvaljuju ekstremistički narativi i lažne vijesti, retorika konflikta umjesto tolerancije, kultura nasilja i u javnoj i u privatnoj sferi, prošlost umjesto budućnosti. Odgovor na ove probleme nije jednostavan, on zahtijeva saradnju, otvorenost i jačanje veza između svih aktera koji dijele vrijednosti građanskog društva, i organizovan i koordiniran rad na suprotstavljanju radikalizaciji i nasilnom ekstremizmu.

MONITOR: CDT je organizacija koja intenzivno prati integracije, ranije u NATO, sada u EU. Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate, koji su glavni izazovi?
KOVAČEVIĆ:Neću reći ništa novo kad kažem da je problem vrlo loša primjena novih rješenja, to pokazuju i CDT-ova i brojna druga istraživanja. Napredak je ostvaren u pogledu zakonodavnog okvira, uspostavljen je na brojnim poljima i solidan institucionalni okvir. Međutim, nikako da vidimo te mjerljive promjene u praksi, u stvarnom životu. Integracioni proces se vrlo često svodi na tehničke aspekte, bez ikakve suštine, zadovoljavanje forme bez prave posvećenosti. Kao da ove reforme radimo za nekoga drugoga, a ne za sebe. I kao da ćemo loše rezultate podvaliti nekome drugome, a ne sebi. Dosta je bilo priče o liderskoj poziciji i otvaranju poglavlja. Sad je vrijeme da ih zatvaramo, praveći ozbiljne rezove i raskid s lošim praksama.

MONITOR: Politička kriza i dalje traje, vidite li rješenje?
KOVAČEVIĆ: Jedini realni predlog za izlazak iz krize je promjena izbornog zakonodavstva koja treba da riješi probleme naših izbora. CDT ovo vidi kao šansu da se u inkluzivnom procesu, kroz dijalog, kreira bolji izborni ambijent za izbore 2020. Na taj način srećna i normalna društva izlaze iz krize. Da li će to biti tako ostaje da se vidi, ali će i to biti indikator kakve su naše političke partije i šta im je stvarni interes u ovoj oblasti.

MONITOR: Dugo ste se bavili netranstarentnošću institucija - sudovi, ANB... Da li tu ima nekih bitnijih promjena?
KOVAČEVIĆ:Loša vijest je da nema bitnijih promjena, tj. da naše institucije uglavnom stagniraju kada je u pitanju otvorenost i transparentnost. Naše posljednje istraživanje je čak pokazalo i nazadovanje u nekim vrlo važnim oblastima, sužavanje prava na pristup informacijama, smanjenje obima dostupnih informacija, ograničavanje objavljivanja i onih stvari koje su godinama unazad bile javne. Institucije različitih grana vlasti u Crnoj Gori i dalje su transparentnije u odnosu na ostatak regiona. Međutim, ta se situacija mijenja, npr. Vlada Makedonije je ove godine napravila veliki iskorak, i prestigla Vladu Crne Gore. Ako se nastavi s nečinjenjem i skrivanjem, to se može očekivati i kada su u pitanju druge institucije.

MONITOR: Može li se desiti, kao u slučaju ulaska u NATO, da i u slučaju ulaska u EU, formalno završimo sve što se od nas zahtjeva, a da suštinski ne dođe do ključnih promjena u društvu?
KOVAČEVIĆ:U završnim fazama pristupanja NATO smo imali poplavu netačnih informacija i predviđanja, i to sa svih strana. Bilo je vrlo teško izdvojiti racionalne informacije i prave argumente, što je proizvelo i nerealna očekivanja. Ipak, članstvo u NATO jeste donijelo suštinske promjene, tamo gdje je jedino trebalo i bilo moguće – na polju bezbjednosti i vanjske politike. Crna Gora je riješila to bitno pitanje, što je dovelo do popuštanja određenih tenzija i kreiranja bitnih pretpostavki za dalji razvoj.

Na sličan način, u različitim istraživanjima koja sam vidjela, prepoznajem da građani imaju i nerealna očekivanja od EU, i vrlo nisko razumijevanje onoga što je sadržaj procesa evropskih integracija. Vjerujem da cilj ovog procesa treba da budu promjene zbog nas samih, a ne zbog članstva. Svaki prepisani zadatak i svaka nenaučena lekcija će nam se ispostaviti kao problem nekad u budućnosti. Formalno članstvo u EU zavisi od mnoštva političkih faktora, koji su van naše kontrole. Ali ono što je u našim rukama je to kakvo ćemo mi društvo ovdje graditi, i za to naše elite snose apsolutnu odgovornost.


Predrag NIKOLIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1474  18. januar 2019.     ONO ŠTO NADLEŽNI NE SMIJU DA VIDE:Ko...

 

Monitor broj 1473

Monitor broj 1473  11. januar 2019.         DUŠKO KNEŽEVIĆ I DOBRI MOMC...

 

Monitor broj 1469

Monitor broj 1469 / 14.decembar 2018. AD AVALE DO BJELASICE - KAKO VLAST POMAŽE...