Monitor.co.me

2018: BURNA GODINA NA MEĐUNARODNOJ SCENI: Beskonačna parada kriza i sukoba

E-mail Ispis PDF
parizPredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tokom predizborne kampanje kampanje obećao je razne novine u spoljnoj politici. Održao je obećanje. To je uznemirilo prijatelje, a osokolilo rivale.

Tramp je na samitu Grupe sedam (G7) najmoćnijih zemalja Zapada u Kvebeku optužio druge lidere zbog trgovinskih politika njihovih zemalja. Napustio je samit prije kraja i preko tvitera iz predsjedničkog aviona objavio da neće potpisati kominike s kojim se saglasio prije odlaska.

Potom je otišao u Singapur na istorijski prvi samit jednog američkog predsjednika s nekim sjevernokorejskim vođom. Poslije petosatnog sastanka s Kim Džong Unom potpisao je nejasan, 400 riječi dug kominike i objavio da ,,više nema nuklearne prijetnje od Sjeverne Koreje", uprkos mnogobrojnim dokazima koji ukazuju suprotno.

Na samitu Sjevernoatlantskog saveza u julu, Tramp je optužio njemačku kancelarku Angelu Merkel da je ,,pod potpunom kontolom" i ,,zarobljenik Rusije", zahtijevao hitno zasjedanje kako bi podstakao članice NATO da troše više na odbranu i ukazao da bi mogao da povuče SAD iz Alijanse ukoliko ne bude po njegovom. Nekoliko dana kasnije na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, Tramp je na neki način odbacio jednoglasnu objavu obavještajnih službi SAD da se Rusija miješala u izbore 2016. To je pokrenulo lavinu kritika.

Tramp je u novembru kritikovao predsjednika Francuske Emanuela Makrona na tvitu prilikom dolaska u Pariz na ceremoniju obilježavanja 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata. Otkazao je posjetu Američkom vojnom groblju zbog kiše i odbio učešće na mirovnom forumu koji je organizovala vlada Francuske.

Posljednji Trampov sastanak na vrhu Grupe 20 najrazvijenjih u Buenos Ajresu, gotovo da nije bio događaj. Veću pažnju izazvao je potonji samit Trampa s predsjednikom Narodne Republike Kine Si Džinpingom na kome su dogovorili 90-dnevno primirje u svojevrsnom carinskom ratu koji je dvije najveće privrede svijeta opteretio uzajamnim carinskim nametima od preko 360 milijardi dolara. Šteta može da se prelije na druge aktere međunarodne privrede.

U januaru je Trampova administracija uvela carine na uvozne mašine za pranje i solarne panele. Veći potez je uslijedio u maju, kada su uvedene carine na čelik i aluminijum iz uvoza iz prijateljskih i konkurentskih zemalja, uz objašnjenje da su predstavljali prijetnju za nacionalnu bezbjednost. Tramp je naknadno uveo carine ukupne vrijednosti od 250 milijardi dolara na uvozne proizvode iz NR Kine. Kinezi su uzvratili sa 110 milijardi dolara carina.

Trampove carine do kraja godine više su naškodile Amerikancima nego što su im pomogle. Počela je rasprodaja berzanskih akcija, a ukupan trgovinski deficit SAD je povećan. Trgovinski partneri su uveli uzvratne carine na izvozne proizvode SAD, pa su američki farmeri izgubili inostrana tržišta. Neki američki proizvođači počeli su da ukidaju radna mjesta pošto su im viši troškovi uvoza umanjili profit.

Trampove carine, zajedno s njegovim više puta ponovljenim tvrdnjama da je EU ,,neprijatelj", te prijetnje da će nametnuti carine na uvoz automobila, navele su mnoge Evropljane da se zapitaju da li su tradicionalne transatlantske veze zauvijek promijenjene. U međuvremenu, u Pekingu, kineski lideri slušajući govor iz Vašingtona o ,,strateškim konkurentima", razmatrali su da li Tramp nastoji ne samo da resetuje bilateralni trgovinski balans, već i ograniči rast NR Kine kao velike sile.

Kina je krajem decembra obilježila 40 godina politike reforme i otvaranja, koji se smatraju jednim od najznačajnijih događaja u ljudskoj istoriji 20. vijeka, budući da su ne samo promijenili najmnogoljudniju zemlju na svijetu, već su uveliko uticali na čovječanstvo uopšte. Kina je 1978. s ukupnim domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika od samo 156 američkih dolara, bila jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu. U međuvremenu je kineski BDP porastao 34 puta, zemlja je postala druga najmoćnija privreda (po nekim kriterijumima i prva), najveća trgovinska sila u svijetu s najvećim deviznim rezervama. Tokom ovog procesa, u Kini je, prema međunarodnim standardima, više od 700 miliona ljudi izvučeno iz siromaštva.

U oktobru je Kina pustila u saobraćaj najduži u svijetu most preko mora. Dug je 55 kilometara a stajao je 20 milijardi dolara. Most povezuje Hongkong, Makao i kontinentalnu Kinu, a smanjuje putovanje s tri sata na 30 minuta.

U međuvremenu se, prema nekim analitičarima, slabljenje Zapada povećava. Ima eksperata koji pozivaju američke evropske saveznike da iskorače dok se uticaj SAD u svjetskoj politici smanjuje. Za njih 2018. nije bila dobra godina. Jedna za drugom članice EU su se suočavale s unutrašnjim problemima zbog čega im je bilo teško da samostalno djeluju izvan vlastitih granica.

Nade da bi Velika Britanija mogla da izvede uredan razvod od EU su izblijedile. Predsjednik Francuske Emanuel Makron pretrpio je pad podrške na oko 25 posto usljed protesta „žutih prsluka". Ponekad nasilne demonstracije umanjile su Makronovu sposobnost da nastavi ambiciozan plan da reformiše domaću ekonomiju.

Italijanski glašači izabrali su populističku koaliciju u kojoj su protivnici postojećeg političkog poretka Pokret pet zvijezda i desničarska Liga. Vlada u Rimu se bori s Briselom oko nacrta budžeta koji krši pravila EU.

Premijer Viktor Orban nastavio je da demontira demokratiju u Mađarskoj. Još nekoliko zemalja centralne Evrope klizi u istom smjeru. Pred kraj godine, Orban je svojom politikom uspio da konačno izazove demonstracije protiv sebe.

U Njemačkoj je došlo do previranja. Angela Merkel odstupila je s funckije predsjedavajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) pošto je stranka izgubila na nekoliko ključnih izbora u saveznim državama. Kancelarka više nema uticaj kod kuće ni u inostranstvu kao što je nekada imala, što povećava strahovanja da je Evropa ostala bez vođe.

SAD su napustile Iranski nuklearni sporazum. Donald Tramp je obećao tokom predizborne kampanje da će povući SAD iz tog sporazuma. U maju je Tramp ispunio obećanje, tvrdeći da je u pitanju ,,jednostrani sporazum koji nikada nije trebalo napraviti".

Nijedna druga zemlja nije slijedila primjer SAD, čak i kada je Bijela kuća objavila da će uvesti sankcije svakoj kompaniji koja posluje s Iranom. Iran nastavlja da poštuje dogovor, dok druge potpisnice sporazuma traže načine da pomognu Teheranu da ublaži posljedice izazvane ekonomskim pritiskom SAD.

Bliskoistočna država i jedna od najstarijih civilizacija u regionu, Jeman nastavio je tužnu priču i u 2018. U Jemenu je građanski rat ušao u četvrtu godinu, a vojna intervencija regionalnih zemalja na čelu sa Saudijskom Arabijom traje već tri i po godine. Jemen je pogođen najvećom humanitarnom krizom u svijetu u proteklih 100 godina. Oko 14.000 Jemenaca poginulo je u borbama, a za 50.000 i više smatra se da je umrlo od gladi prouzrokovane ratom svih protiv sviju.

Stravične fotografije izgladnjele jemenske djece nisu ubijedile nijednu od zaraćenih strana da položi oružje. Tek je dogovoreno krhko primirje.

Humanitarna kriza u Centralnoj Afričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongu, Južnom Sudanu, Venecueli, nastavlja da se prodububljuje.

Rat u Siriji, traje sedmu godinu. Odnio je preko 350.000 ljudskih života i raselio milione Sirijaca, što je uvećalo migrantsku krizu, pogodilo mediteranske zemlje i proširilo se na Evropu. Prošlonedjeljna odluka predsjednika Trampa da povuče američke vojnike iz Sirije mogla bi dalje da zakomplikuje stvari u razorenoj državi i regionu.

Nisu sve vijesti u 2018. bile loše. U junu je novi premijer Etiopije Abij Ahmed iznenadio svijet objavom da će potpisati mirovni sporazum s Eritrejom koji je skupljao prašinu osam godina. Etiopija i njena nekadašnja provincija Eritreja vodile su 12-godišnji rat okončan 2000. uz gotovo 8.000 poginulih. Dvije zemlje su ponovo otvorile ambasade, obnovile putnički vazdušni saobraćaj i počele demilitarizaciju zajedničke granice.

Južnokorejski predsjednik Mun Đe-in posjetio je Sjevernu Koreju u septembru radi trećeg i možda najizazovnijeg samita tokom 2018. s Kim Džong unom kako bi bio prevaziđen zastoj u pregovorima sa SAD o sjevernokorejskoj denuklearizaciji i udahnuta nova živost u napore da se prošire i poboljšane veze između pripadnika stare korejske nacije podijeljene krajem Drugog svjetskog rata. Prethodno su se dva lidera srela u pograničnom selu Panmunđom, usred Demilitarizovane zone, jednog od posljednjih mjesta zaostalih od Hladnog rata.

 

Najmoćniji na svijetu

Na Zemlji živi oko 7,5 milijardi ljudi, ali je moć sve više i čvršće u rukama malobrojne elite, konstatovao je američki časopis Forbs. Si Đinping, generalni sekretar Komunističke partije Kine, zauzeo je na listi Forbsa prvo mjesto po prvi put pošto su na zasjedanju svojevrsnog parlamenta u martu usvojene izmjene ustava, prema kojima je proširen uticaj i uklonjeno ograničenje mandata šefa države, što je Si takođe. Prema Forbsu, Si uživa kult ličnosti kakav nije viđen od vremena kada je Mao Ce Tung bio predsjedavajući do smrti 1976.

Dolazak Sija na mjesto najmoćnije ličnosti na svijetu pomjerilo je ruskog predsednika Vladimira Putina na drugo mjesto. Putin je četiri godine zaredom držao prvo mesto, što se nikada ranije nije desilo na Forbsovoj tradicionalnoj tabeli. Putin je na vlasti u Rusiji od maja 2000, a u proljeće 2018. je po četvrti put ponovo izabran sa skoro 77 procenata glasova. To je najbolji rezultat na izborima svih kandidata za to mjesto od raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Poslije godinu dana predsednikovanja u SAD Donald Tramp je pao na treće mjesto. Tramp je imao ograničen uspjeh u promovisanju svoje politike u Kongresu koji je kontrolisala njegova Republikanska partija, pod istragom je više agencija za sprovođenje zakona, ne može da se otrese skandala poteklih iz njegovog ličnog i poslovnog života – ali još je glavnokomandujući najveće svjetske ekonomske i vojne sile.

Četvrta najmoćnija ličnost na svijetu je istovremeno i međunarodno najuticajnija žena kancekarka Njemačke Angela Merkel. De fakto lider Evrope, Merkel je, međutim, jedva osvojila četvrti mandat na izborima 2017, i napravila ,,veliku koaliciju" s političkim partnerima.

Na šestom mjestu je papa Franjo, duhovni je vođa više od milijardu katoličkih vjernika. Najbogatiji čovjek na svetu, Džef Bezos, je na petom mjestu.


Milan BOŠKOVIĆ

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...