Monitor.co.me

EU I BALKAN U 2019.: Godina zastoja i krhke nade

E-mail Ispis PDF
euPočetak godine ne obećava previše. Mnogo otvorenih pitanja slabi EU koja će se, nakon Bregzita, prvi put u svojoj istoriji smanjiti, a time i uticaj EU na globalnom planu. Tu su i trgovinski sukob sa SAD, opasno rastući populizam, sukobi s Poljskom, Mađarskom i Rumunijom zbog ugrožavanja pravne države, migracije...

U maju se bira novi saziv Evropskog parlamenta, a nekoliko mjeseci kasnije slijedi čitav niz kadrovskih promjena na vrhu EU: od predsjednika Evropske komisije, preko svih komesara, pa sve do funkcije novog predsjednika Evropske centralne banke.

Realno je očekivati da će u novom parlamentu petinu poslanika činiti desničari, koji se protive politici proširenja. To se posebno odnosi na one u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj, najznačajnijim državama Unije.

Njemačka svakako i narednih godina ostaje najvažnija zemlja EU, iako je kancelarka Angela Merkel najavila da će se 2021. povući sa državnih funkcija. Nakon protesta „žutih prsluka", pokazalo se da Francuska i njen nepopularni predsjednik Emanuel Makron ne mogu biti stožer Unije. Još manje je to u mogućnosti Italija sa svojom ekstremno-desničarskom vladom.

Rumunija, jedna od zemalja koja se u prošloj godini nalazila na tapetu Brisela, je 1. januara preuzela predsjedavanje EU. Unija drži pod debelom lupom Rumuniju na polju borbe protiv korupcije. Građani ove države su lupu zamijenili redovnim protestima protiv vlasti, a i u samoj vladajućoj koaliciji rat unutar stranaka ne prestaje da bukti. Kao odraz haosa, ministar za EU je sredinom oktobra prošle godine podnio ostavku.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je već izrazio sumnju da je ,,Rumunija spremna za ulogu koja joj je pripala"!? Jer, uz Bregzit i izbore, tu su budžet EU od 2021. do 2027, te organizacija barem jednog samita EU.

Indikativno je da program predsjedavanja Unijom, dokument koji svaka država objavljuje prije preuzimanja te uloge, u slučaju Rumunije neće biti dostupan barem do 15. januara. Poznato je samo da će njezino predsjedavanje biti održano pod motom Kohezija, zajednička evropska vrijednost. Iz Bukurešta je takođe najavljeno da će se i u narednih šest mjeseci nastaviti s procesom integracije zapadnog Balkana u EU, jer je to ,,strateški interes same Unije".

Nakon Rumunije, predsjedavanje do kraja 2019. preuzima Finska. Očekuje se da će Albanija i Makedonija u junu započeti pristupne pregovore, dok će Crna Gora otvoriti i zadnje pregovaračko poglavlje (8, koje je posvećeno konkurenciji). Možda neka i zatvoriti.

Ali, EU ove godine neće imati previše vremena i snage za Zapadni Balkan, tako da je za borbu protiv stagnacije i zarobljene države neophodno pronaći novu energiju, smatraju analitičari i navode da se građani na jugoistoku Evrope umjesto na teme potencijalnog rata moraju skoncentrisati na kvalitet demokratije, vladavinu prava i građanski aktivizam.

Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber kaže da je 2018. bila godina previsokih očekivanja, izazvanih najavljivanjem 2025. kao mogućeg datuma za pristupanje regiona EU, a da će tek ova godina ponuditi jasniju sliku malobrojnih uspjeha, poput Prespanskog sporazuma između Makedonije i Grčke.

On ističe i da se taj, kako tvrdi, najveći uspjeh za region, dogodio skoro bez ikakve pomoći EU, što dalje ukazuje da su mehanizmi koje Unija može da koristi za unaprjeđenje demokratije u regionu slabi i/ili nedovoljni.

Posebno kritikujući novu ,,vjerodostojnu" strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan koja je predstavljena u februaru, bivša njemačka ambasadorka u Makedoniji i Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker ukazuje na sistemsku grešku briselske politike prema Balkanu. „Od jarca se pravi baštovan. Iste vlade s uglavnom istim političarima, koji su odgovorni za loše stanje u regionu, sada bi trebalo da poprave stvar", ocjenjuje ova iskusna diplomatkinja.

Viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodne poslove Vedran Džihić kaže da tri osnovne vrijednosti – pridruživanje EU, demokratija i tržišna ekonomija – nijesu uspjele da izliječe depresiju koja vlada u regionu.

„Načelo EU je bilo – uradite svoj domaći i primijenite tehničke i reforme uprave (i doći će do pristupanja EU). Problem je što je Unija upala u svoju zamku, zato što njome sada umnogome upravljaju sve autokratskiji režimi i strukture", navodi on.

Džihić smatra da je demokratija postala devalvirana riječ, koja je izgubila svoju izvornu vrijednost, ali i da lokalne inicijative u zajednicama regiona mogu da stvore novu energiju, ako razvijaju solidarnost, prepoznaju se kao susjedske i okupe oko zajedničkih pitanja i problema.

Prema mišljenju njemačkog novinara Tomasa Breja, kleptokratija na Balkanu može se okončati samo kroz jače uključivanje društva, medija i nevladinih organizacija. ,,Ovi danas gotovo svemoćni političari učiniće sve moguće kako bi odbranili svoj monopol. Shodno tome, oni navodnim reformama EU 'dokazuju' svoju dobru volju. U stvarnosti se preduzima sve moguće kako bi se podrivala istinska modernizacija i svaki napredak u smislu EU. Svim moćnicima u regionu je jedna stvar jasna: ako zavladaju pravila EU, oni su gotovi", uvjeren je Brej.

Ovih dana iz Austrije, države koja je donedavno predsjedavala Unijom, stižu ohrabrujuće poruke. ,,EU mora promijeniti svoju strategiju prema Zapadnom Balkanu i sve države odmah primiti u članstvo", kaže bivši vicekancelar Erhard Buzek naglašavajući da je besmisleno ,,igrati se doktora" i pokušati nešto popravljati. "Ni jug Italije nije zreo za EU, ali je ipak u Uniji. Nama je hitno potreban cio Balkan u EU. Sve drugo bi u stvarnosti bilo nepravedno", tvrdi on.

Međutim, ministarka vanjskih poslova Austrije Karin Knajsel kaže da nije lako pridobiti podršku za evropsku perspektivu zemalja Jugoistočne Evrope, u Hagu ili Parizu.

,,Veoma je teško uvjeriti Holanđane i Francuze da je Jugoistočna Evropa dio Evrope. Balkan se shvata negativno izuzev ako je riječ o hrani. Politički ima negativnu konotaciju", poručila je Knajselova dodajući da Evropu treba shvatiti kao kulturni prostor i na osnovu toga djelovati.

U svakom slučaju, ta velika ideja je svima pokazala da se zajednički može više postići nego kada svako djeluje sam za sebe. I zato je veoma značajno što dvije trećine građana podržava pristupanje Crne Gore EU, dok je manje od jedne četvrtine protiv.

„Mislim da je važno da ne izgubimo nadu u EU. Uprkos njezinim nedostacima, za nju se i dalje vrijedi boriti. Unija je, ipak, imala pozitivan uticaj na kontinent", kaže Fabijan Culeg iz briselskog Centra za evropske politike. Pitanje je međutim, ima li u doglednim planovima EU – nas.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...