Monitor.co.me

MUKE SA MORSKIM DOBROM U ULCINJU: Ima programa, nema dizalice

E-mail Ispis PDF
ulcinjSredinom decembra iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) svečano je saopšteno da su završeni radovi na izgradnji betonske temeljne stope i infrastrukture u lučici Kacema. Navodilo se i da će "naredne nedjelje biti postavljena električna dizalica za izvlačenje i spuštanje manjih čamaca", te da će se upravljanje dizalicom vršiti sa platforme dizalice daljinskim upravljanjem.

Ako je suditi po izjavama čelnika te institucije, ovaj posao vrijedan oko 35.000 eura, već je odrađen, iako dizalice na popularnoj Maloj skeli, odnosno u lučici Kacema - još nema!

"Ovo je vrijeđanje naše intiligencije, ili nas strašno potcjenjuju. Vidimo samo neke šarafe", kaže za Monitor profesor Ismet Karamanaga, koji je i predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja.

On takođe smatra da je mjesto za dizalicu neadekvatno, navodeći da je apsurdno da se barke moraju izbačati na suvo iz lučice zato što je ona loše napravljena upravo po projektu JPMD.

"Lučica je izrazito nefunkcionalna, jer u njoj kada duva južni vjetar voda vri, kao u kakvom velikom đakuziju", ističe Karamanaga i dodaje da bi bilo dobro da Morsko dobro poradi na dovršavanju marine, produžavanjem lukobrana, sužavanjem ulaza i usmjeravanjem talasa prema Maloj plaži kako bi marina zaista bila u pravoj funkciji.

No, svega toga nema u planovima JPMD za ovu godinu, baš kao što ne treba očekivati rekonstrukciju Velike skele, podno zidina Starog grada, a što je ranijih godina redovno obećavano. Kao ni početak suštinskog procesa obnove Borove šume, jednog od simbola Ulcinja, koja zbog erozije zemljišta, svakodnevno nestaje.

Izvjesno je tek da će biti manjih, prilično kozmetičkih radova, kao što su, na primjer, ograđivanje pješčanih dina na Velikoj plaži, a da će se najviše vremena i pažnje posvetiti izdavanju lokacija i objekata na Bojani, ali i u čitavoj zoni morskog dobra.

Na samom kraju 2018. Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je objavilo Program privremenih objekata u toj zoni za period od pet godina, tj. od 2019. do 2023. godine.

Novim Zakonom o ugostiteljstvu i turizmu predviđa se uklanjanje privremenih objekata sa plaža, te posebno "objekata koji ruže izgled obale, odnosno šetališta".

Ovim programom MORT-a planira se takođe smanjenje broja kućica na obalama Bojane. Sada ih zvanično ima 573, nezvanično preko 600. Ministarstvo je programom planiralo 520 objekata: 312 na desnoj, a 208 na lijevoj obali rijeke.

To znači da bi najviše objekata bilo uklonjeno iz zone ušća Bojane, posebno na strani Ade. Na to dosadašnji zakupci neće pristati, ili će tražiti neko kompromisno rješenje. I to sve dok se čeka raspisivanje međunarodnog tendera za izdavanje u dugoročni zakup čitavog tog ostrva, veličine 520 hektara, a koje je od 1973. godine funkcionisalo kao nudistički raj.

Ono što je svakako alarmantno, a što ukazuju i iz Morskog dobra, jeste gubitak plažnih površina na prostoru Ade Bojane. "Čak negdje i do 80 metara", kazao je direktor ove institucije Predrag Jelušić.

Iz crnogorske Vlade je najavljeno da će pijesak koji je izvučen sa prostora gdje se rijeka račva biti upotrijebljen za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. U tim radovima kojima se povećava protočnost desnog kraka Bojane, JPMD je prošle godine učestvovalo sa četvrtinom od ukupno potrošenih 800.000 eura.

U 2018. godini je Opština Ulcinj po osnovi naknade za korišćenje morskog dobra na svojoj teritoriji "sa namjenom tekućeg komunalnog održavanja zone morskog dobra", inkasirala preko 700.000 eura. No, od ove godine opštine na Primorju će ostati bez tog značajnog priliva sredstava, jer je u Skupštini Crne Gore nedavno usvojen novi Zakon o finansiranju lokalnih samouprava. Prema odredbama tog pravnog akta, polovina ostvarene naknade se više neće ustupati opštinama, već će ona u cjelosti pripasti JPMD. Iz te firme je saopšteno da će sredstva za čišćenje i održavanje ubuduće direktno uplaćivati lokalnim komunalnim preduzećima u primorskim gradovima.

Konstatujući da je ovaj udar na budžet opštine prošao gotovo bez ikakvih glasova protivljenja iz redova albanskih nacionalnih stranaka, u Građanskom pokretu URA u Ulcinju smatraju da je to najbolji dokaz da su te partije ulaskom u vlast praktično odustale od svojih temeljnih odrednica, među kojima je jedna od najvažnijih politika prema morskom dobru.

"To se odnosi naročito na Novu demokratsku snagu – Forca, čiji je potpredsjednik Džaudet Cakuli već šest godina na funkciji predsjednika Upravnog odbora. U čitavom ovom periodu investicije u Ulcinj u poređenju sa drugim gradovima na Primorju su simbolične, što znači da se sjeđenjem u Upravnom odboru i primanjem visoke plate legitimiše takva diskriminatorska politika prema ovoj opštini", kažu u URI.

I predstavnik organizacija albanske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je i član Gradskog vijeća Njujorka, Mark Đonaj, rekao je američkim zvaničnicima da "građani Ulcinja imaju poseban problem sa Morskim dobrom".

Gotovo 13 odsto teritorije ove opštine, odnosno čak 33 miliona kvadratnih metara na samoj pjeni od mora, nalazi se u zoni kojom gazduje JPMD. To istovremeno predstavlja oko 57 odsto od ukupnog prostora kojim to preduzeće upravlja od 1992. godine u čitavoj državi.


Čekajući lučicu na Velikoj plaži

Ulcinj je jedini grad na Crnogorskom primorju koji nema marinu. Na zahtjev ribara, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je najavilo da će se ribarska luka sa oko 50 vezova graditi na ulazu u kanal Port Milena, na samom početku Velike plaže.

"Nijesmo zaslužili, bar zbog naše tradicije, da nemamo đe da vežemo jedan čamac. Vjerujem da će se konačno, gradnjom ove male lučice, bar nešto promijeniti na bolje. Ovih dana kreće sondiranje terena", kaže ribar Marko Mašanović.

Nadati se je samo da ona ne bude slične sudbine kao lučica Kacema, koja je vizuelno lijepa, ali je nefunkcionalna.


Mustafa CANKA

 

pozovi-sprijeci

CEROVO_Monitor_baner_310x60

 

Monitor u novom broju donosi

Monitor broj 1478. 15. februar 2019.       SANADERIZACIJA MILA ÐUKANOVIĆA:Parti...

 

Monitor broj 1477

Monitor broj 1477  8. februar 2019.       Priajtelji iz devedesetih:TAJNE PR...

 

Monitor broj 1476

Monitor broj 1476  1. februar 2019.       AFERA ATLAS:Kako je Prva banka pre...